Zbirka izraza

hr U gradu   »   ky In the city

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [жыйырма беш]

25 [jıyırma beş]

In the city

[Şaarda]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kirgistanski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Ме- в------- б------ к----. Мен вокзалга барышым керек. 0
M-- v------- b------ k----. Me- v------- b------ k----. Men vokzalga barışım kerek. M-n v-k-a-g- b-r-ş-m k-r-k. --------------------------.
Htio / htjela bih na aerodrom. Ме- а--------- б------ к----. Мен аэропортко барышым керек. 0
M-- a--------- b------ k----. Me- a--------- b------ k----. Men aeroportko barışım kerek. M-n a-r-p-r-k- b-r-ş-m k-r-k. ----------------------------.
Htio / htjela bih u centar grada. Ме- ш------ б-------- б------ к----. Мен шаардын борборуна барышым керек. 0
M-- ş------ b-------- b------ k----. Me- ş------ b-------- b------ k----. Men şaardın borboruna barışım kerek. M-n ş-a-d-n b-r-o-u-a b-r-ş-m k-r-k. -----------------------------------.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? По--- с---------- к----- ж----- б----? Поезд станциясына кантип жетсем болот? 0
P---- s------------ k----- j----- b----? Po--- s------------ k----- j----- b----? Poezd stantsiyasına kantip jetsem bolot? P-e-d s-a-t-i-a-ı-a k-n-i- j-t-e- b-l-t? ---------------------------------------?
Kako da dođem do aerodroma? Аэ-------- к----- ж----- б----? Аэропортко кантип жетсем болот? 0
A--------- k----- j----- b----? Ae-------- k----- j----- b----? Aeroportko kantip jetsem bolot? A-r-p-r-k- k-n-i- j-t-e- b-l-t? ------------------------------?
Kako da dođem do centra grada? Ша----- б-------- к----- ж----- б----? Шаардын борборуна кантип жетсем болот? 0
Ş------ b-------- k----- j----- b----? Şa----- b-------- k----- j----- b----? Şaardın borboruna kantip jetsem bolot? Ş-a-d-n b-r-o-u-a k-n-i- j-t-e- b-l-t? -------------------------------------?
Trebam taksi. Ма-- т---- к----. Мага такси керек. 0
M--- t---- k----. Ma-- t---- k----. Maga taksi kerek. M-g- t-k-i k-r-k. ----------------.
Trebam plan grada. Ма-- ш------ к------ к----. Мага шаардын картасы керек. 0
M--- ş------ k------ k----. Ma-- ş------ k------ k----. Maga şaardın kartası kerek. M-g- ş-a-d-n k-r-a-ı k-r-k. --------------------------.
Trebam hotel. Ма-- м--------- к----. Мага мейманкана керек. 0
M--- m--------- k----. Ma-- m--------- k----. Maga meymankana kerek. M-g- m-y-a-k-n- k-r-k. ---------------------.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Ме- м------- и------ а---- к----. Мен машинени ижарага алгым келет. 0
M-- m------- i------ a---- k----. Me- m------- i------ a---- k----. Men maşineni ijaraga algım kelet. M-n m-ş-n-n- i-a-a-a a-g-m k-l-t. --------------------------------.
Ovdje je moja kreditna kartica. Мы-- м---- к-------- к-----. Мына менин кредиттик картам. 0
M--- m---- k-------- k-----. Mı-- m---- k-------- k-----. Mına menin kredittik kartam. M-n- m-n-n k-e-i-t-k k-r-a-. ---------------------------.
Ovdje je moja vozačka dozvola. Мы-- м---- а--------- к--------. Мына менин айдоочулук күбөлүгүм. 0
M--- m---- a--------- k--------. Mı-- m---- a--------- k--------. Mına menin aydooçuluk kübölügüm. M-n- m-n-n a-d-o-u-u- k-b-l-g-m. -------------------------------.
Što ima vidjeti u gradu? Ша---- э----- к------ б----? Шаарда эмнени көрүүгө болот? 0
Ş----- e----- k------ b----? Şa---- e----- k------ b----? Şaarda emneni körüügö bolot? Ş-a-d- e-n-n- k-r-ü-ö b-l-t? ---------------------------?
Idite u stari grad. Эс-- ш----- б------. Эски шаарга барыңыз. 0
E--- ş----- b------. Es-- ş----- b------. Eski şaarga barıŋız. E-k- ş-a-g- b-r-ŋ-z. -------------------.
Napravite obilazak grada. Ша-- б----- э---------- б------. Шаар боюнча экскурсияга барыңыз. 0
Ş--- b------ e----------- b------. Şa-- b------ e----------- b------. Şaar boyunça ekskursiyaga barıŋız. Ş-a- b-y-n-a e-s-u-s-y-g- b-r-ŋ-z. ---------------------------------.
Idite do luke. По---- б------. Портко барыңыз. 0
P----- b------. Po---- b------. Portko barıŋız. P-r-k- b-r-ŋ-z. --------------.
Napravite obilazak luke. По-- т----- б------. Порт туруна барыңыз. 0
P--- t----- b------. Po-- t----- b------. Port turuna barıŋız. P-r- t-r-n- b-r-ŋ-z. -------------------.
Koje još znamenitosti postoje? Мы---- т------- к----- к--- ж----- б--? Мындан тышкары, кандай кооз жерлер бар? 0
M----- t------, k----- k--- j----- b--? Mı---- t------- k----- k--- j----- b--? Mından tışkarı, kanday kooz jerler bar? M-n-a- t-ş-a-ı, k-n-a- k-o- j-r-e- b-r? --------------,-----------------------?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!