Zbirka izraza

hr U gradu   »   mk Во градот

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [дваесет и пет]

25 [dvayesyet i pyet]

Во градот

[Vo guradot]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Би с---- / с----- к-- ж----------- с------. Би сакал / сакала кон железничката станица. 0
B- s---- / s----- k-- ʐ-------------- s-------. Bi s---- / s----- k-- ʐ-------------- s-------. Bi sakal / sakala kon ʐyelyeznichkata stanitza. B- s-k-l / s-k-l- k-n ʐ-e-y-z-i-h-a-a s-a-i-z-. ---------/------------------------------------.
Htio / htjela bih na aerodrom. Би с---- / с----- к-- а---------. Би сакал / сакала кон аеродромот. 0
B- s---- / s----- k-- a----------. Bi s---- / s----- k-- a----------. Bi sakal / sakala kon ayerodromot. B- s-k-l / s-k-l- k-n a-e-o-r-m-t. ---------/-----------------------.
Htio / htjela bih u centar grada. Би с---- / с----- в- ц------- н- г-----. Би сакал / сакала во центарот на градот. 0
B- s---- / s----- v- t--------- n- g------. Bi s---- / s----- v- t--------- n- g------. Bi sakal / sakala vo tzyentarot na guradot. B- s-k-l / s-k-l- v- t-y-n-a-o- n- g-r-d-t. ---------/--------------------------------.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? Ка-- д- с------ д- ж----------- с------? Како да стигнам до железничката станица? 0
K--- d- s------- d- ʐ-------------- s-------? Ka-- d- s------- d- ʐ-------------- s-------? Kako da stigunam do ʐyelyeznichkata stanitza? K-k- d- s-i-u-a- d- ʐ-e-y-z-i-h-a-a s-a-i-z-? --------------------------------------------?
Kako da dođem do aerodroma? Ка-- д- с------ д- а---------? Како да стигнам до аеродромот? 0
K--- d- s------- d- a----------? Ka-- d- s------- d- a----------? Kako da stigunam do ayerodromot? K-k- d- s-i-u-a- d- a-e-o-r-m-t? -------------------------------?
Kako da dođem do centra grada? Ка-- д- с------ д- ц------- н- г-----? Како да стигнам до центарот на градот? 0
K--- d- s------- d- t--------- n- g------? Ka-- d- s------- d- t--------- n- g------? Kako da stigunam do tzyentarot na guradot? K-k- d- s-i-u-a- d- t-y-n-a-o- n- g-r-d-t? -----------------------------------------?
Trebam taksi. Ми т---- т----. Ми треба такси. 0
M- t----- t----. Mi t----- t----. Mi tryeba taksi. M- t-y-b- t-k-i. ---------------.
Trebam plan grada. Ми т---- к---- н- г-----. Ми треба карта на градот. 0
M- t----- k---- n- g------. Mi t----- k---- n- g------. Mi tryeba karta na guradot. M- t-y-b- k-r-a n- g-r-d-t. --------------------------.
Trebam hotel. Ми т---- х----. Ми треба хотел. 0
M- t----- k------. Mi t----- k------. Mi tryeba khotyel. M- t-y-b- k-o-y-l. -----------------.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Би с---- / с----- д- и------- е--- а--------. Би сакал / сакала да изнајмам еден автомобил. 0
B- s---- / s----- d- i------- y----- a--------. Bi s---- / s----- d- i------- y----- a--------. Bi sakal / sakala da iznaјmam yedyen avtomobil. B- s-k-l / s-k-l- d- i-n-ј-a- y-d-e- a-t-m-b-l. ---------/------------------------------------.
Ovdje je moja kreditna kartica. Ев- ј- м----- к------- к-------. Еве ја мојата кредитна картичка. 0
Y---- ј- m----- k-------- k--------. Ye--- ј- m----- k-------- k--------. Yevye јa moјata kryeditna kartichka. Y-v-e ј- m-ј-t- k-y-d-t-a k-r-i-h-a. -----------------------------------.
Ovdje je moja vozačka dozvola. Ев- ј- м----- в------ д------. Еве ја мојата возачка дозвола. 0
Y---- ј- m----- v------- d------. Ye--- ј- m----- v------- d------. Yevye јa moјata vozachka dozvola. Y-v-e ј- m-ј-t- v-z-c-k- d-z-o-a. --------------------------------.
Što ima vidjeti u gradu? Шт- и-- д- с- в--- в- г-----? Што има да се види во градот? 0
S--- i-- d- s-- v--- v- g------? Sh-- i-- d- s-- v--- v- g------? Shto ima da sye vidi vo guradot? S-t- i-a d- s-e v-d- v- g-r-d-t? -------------------------------?
Idite u stari grad. По----- в- с------ д-- н- г-----. Појдете во стариот дел на градот. 0
P-------- v- s------ d--- n- g------. Po------- v- s------ d--- n- g------. Poјdyetye vo stariot dyel na guradot. P-ј-y-t-e v- s-a-i-t d-e- n- g-r-d-t. ------------------------------------.
Napravite obilazak grada. На------- е--- г------ о-------. Направете една градска обиколка. 0
N---------- y---- g------- o-------. Na--------- y---- g------- o-------. Napravyetye yedna guradska obikolka. N-p-a-y-t-e y-d-a g-r-d-k- o-i-o-k-. -----------------------------------.
Idite do luke. По----- н- п------------. Појдете на пристаништето. 0
P-------- n- p--------------. Po------- n- p--------------. Poјdyetye na pristanishtyeto. P-ј-y-t-e n- p-i-t-n-s-t-e-o. ----------------------------.
Napravite obilazak luke. На------- е--- п---------- о-------. Направете една пристанишна обиколка. 0
N---------- y---- p----------- o-------. Na--------- y---- p----------- o-------. Napravyetye yedna pristanishna obikolka. N-p-a-y-t-e y-d-a p-i-t-n-s-n- o-i-o-k-. ---------------------------------------.
Koje još znamenitosti postoje? Ко- д---- з----------- г- и-- о---- т--? Кои други знаменитости ги има освен тоа? 0
K-- d------ z------------ g-- i-- o----- t--? Ko- d------ z------------ g-- i-- o----- t--? Koi droogui znamyenitosti gui ima osvyen toa? K-i d-o-g-i z-a-y-n-t-s-i g-i i-a o-v-e- t-a? --------------------------------------------?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!