Zbirka izraza

hr U gradu   »   ti ኣብ ከተማ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ዕስራንሓሙሽተን]

25 [‘isiraniḥamushiteni]

ኣብ ከተማ

[abi ketema]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. ና- ማ-ር- -------ይድ ---። ና_ ማ___ ባ___ ክ___ ደ___ ና- ማ-ር- ባ-ራ- ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ማዕርፎ ባቡራት ክኸይድ ደልየ። 0
na---m--iri-o -abu--t-----̱ey------liy-። n___ m_______ b_______ k_______ d______ n-b- m-‘-r-f- b-b-r-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ---------------------------------------- nabi ma‘irifo baburati kiẖeyidi deliye።
Htio / htjela bih na aerodrom. ናብ ማዕር--ነ--- ክኸይ- ---። ና_ ማ________ ክ___ ደ___ ና- ማ-ር---ፈ-ቲ ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ማዕርፎ-ነፈርቲ ክኸይድ ደልየ። 0
nab---a--rif-----eri-- -ih---------l---። n___ m________________ k_______ d______ n-b- m-‘-r-f---e-e-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። ---------------------------------------- nabi ma‘irifo-neferitī kiẖeyidi deliye።
Htio / htjela bih u centar grada. ና----ከል-ከተማ ክኸይ----የ። ና_ ማ___ ከ__ ክ___ ደ___ ና- ማ-ከ- ከ-ማ ክ-ይ- ደ-የ- --------------------- ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ ደልየ። 0
nabi -a’---li -et-ma k-ẖe--di d-li--። n___ m_______ k_____ k_______ d______ n-b- m-’-k-l- k-t-m- k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------- nabi ma’ikeli ketema kiẖeyidi deliye።
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? ከ-ይ ጌረ -- -ደ-- ባ-ራ--ክኸይ- እ----? ከ__ ጌ_ ና_ መ___ ባ___ ክ___ እ___ ? ከ-ይ ጌ- ና- መ-ብ- ባ-ራ- ክ-ይ- እ-እ- ? ------------------------------- ከመይ ጌረ ናብ መደብር ባቡራት ክኸይድ እኽእል ? 0
k-m-yi--ē-- -abi-me---i-i-b--u--t- k---ey-di -----i-- ? k_____ g___ n___ m_______ b_______ k_______ i______ ? k-m-y- g-r- n-b- m-d-b-r- b-b-r-t- k-h-e-i-i i-̱-’-l- ? ------------------------------------------------------- kemeyi gēre nabi medebiri baburati kiẖeyidi iẖi’ili ?
Kako da dođem do aerodroma? ከመ--ጌረ ና- ማዕ-ፎ--ፈ-ቲ-------ኽ--? ከ__ ጌ_ ና_ ማ________ ክ___ እ____ ከ-ይ ጌ- ና- ማ-ረ---ፈ-ቲ ክ-ይ- እ-እ-? ------------------------------ ከመይ ጌረ ናብ ማዕረፎ-ነፈርቲ ክኸይድ እኽእል? 0
k-me-- -ē-e-n-b- -----e-----fe--tī k-h-ey--i----i’-li? k_____ g___ n___ m________________ k_______ i_______ k-m-y- g-r- n-b- m-‘-r-f---e-e-i-ī k-h-e-i-i i-̱-’-l-? ------------------------------------------------------ kemeyi gēre nabi ma‘irefo-neferitī kiẖeyidi iẖi’ili?
Kako da dođem do centra grada? ከ-- ጌ- -ብ ማእ---ከተ--ክኸ-ድ እኽ-ል? ከ__ ጌ_ ና_ ማ___ ከ__ ክ___ እ____ ከ-ይ ጌ- ና- ማ-ከ- ከ-ማ ክ-ይ- እ-እ-? ----------------------------- ከመይ ጌረ ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ እኽእል? 0
kemey- ---e-na---ma---e-i-ket-m- -ih--y-di -h-i-ili? k_____ g___ n___ m_______ k_____ k_______ i_______ k-m-y- g-r- n-b- m-’-k-l- k-t-m- k-h-e-i-i i-̱-’-l-? ---------------------------------------------------- kemeyi gēre nabi ma’ikeli ketema kiẖeyidi iẖi’ili?
Trebam taksi. ኣ- -ክ- ---ልየ- ኣሎ-። ኣ_ ታ__ የ_____ ኣ_ ። ኣ- ታ-ሲ የ-ድ-የ- ኣ- ። ------------------ ኣነ ታክሲ የልድልየኒ ኣሎ ። 0
a-e --ki-ī--e-----i-e-- --o-። a__ t_____ y___________ a__ ። a-e t-k-s- y-l-d-l-y-n- a-o ። ----------------------------- ane takisī yelidiliyenī alo ።
Trebam plan grada. ኣ- ናይ-----ፕላን--ድልየ- --። ኣ_ ና_ ከ__ ፕ__ የ____ ኣ__ ኣ- ና- ከ-ማ ፕ-ን የ-ል-ኒ ኣ-። ----------------------- ኣነ ናይ ከተማ ፕላን የድልየኒ ኣሎ። 0
a-e--a-i-ke-em- pilani -e-----e-ī alo። a__ n___ k_____ p_____ y_________ a___ a-e n-y- k-t-m- p-l-n- y-d-l-y-n- a-o- -------------------------------------- ane nayi ketema pilani yediliyenī alo።
Trebam hotel. ኣ- -ተል የ--የ--ኣሎ። ኣ_ ሆ__ የ____ ኣ__ ኣ- ሆ-ል የ-ል-ኒ ኣ-። ---------------- ኣነ ሆተል የድልየኒ ኣሎ። 0
ane -otel- -e--l-yenī-a-o። a__ h_____ y_________ a___ a-e h-t-l- y-d-l-y-n- a-o- -------------------------- ane hoteli yediliyenī alo።
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ኣ---ኪና -ኻ- ደ-የ። ኣ_ መ__ ክ__ ደ___ ኣ- መ-ና ክ-ረ ደ-የ- --------------- ኣነ መኪና ክኻረ ደልየ። 0
ane m----a k---ar---el-y-። a__ m_____ k_____ d______ a-e m-k-n- k-h-a-e d-l-y-። -------------------------- ane mekīna kiẖare deliye።
Ovdje je moja kreditna kartica. ክር-ትካ----ተ- --ዚ--ን-ለ። ክ______ ና__ ኣ__ እ____ ክ-ዲ-ካ-ድ ና-ይ ኣ-ዚ እ-ሀ-። --------------------- ክርዲትካርድ ናተይ ኣብዚ እንሀለ። 0
kirid-t-ka-----n--ey- a-izī -nihā--። k_____________ n_____ a____ i_______ k-r-d-t-k-r-d- n-t-y- a-i-ī i-i-ā-e- ------------------------------------ kiridītikaridi nateyi abizī inihāle።
Ovdje je moja vozačka dozvola. ፍቓድ -ዝዋ--ተይ---- እ--ለ። ፍ__ ም______ ኣ__ እ____ ፍ-ድ ም-ዋ-ና-ይ ኣ-ዚ እ-ሀ-። --------------------- ፍቓድ ምዝዋርናተይ ኣብዚ እንሀለ። 0
f--̱-ad- m-z-w---n-t--i-ab--ī--nihāle። f______ m_____________ a____ i_______ f-k-’-d- m-z-w-r-n-t-y- a-i-ī i-i-ā-e- -------------------------------------- fiḵ’adi miziwarinateyi abizī inihāle።
Što ima vidjeti u gradu? ኣ--ከ-- እንታይ --- -ሎ? ኣ_ ከ__ እ___ ዝ__ ኣ__ ኣ- ከ-ማ እ-ታ- ዝ-አ ኣ-? ------------------- ኣብ ከተማ እንታይ ዝርአ ኣሎ? 0
a-i -------in-t--- --ri’ā -l-? a__ k_____ i______ z_____ a___ a-i k-t-m- i-i-a-i z-r-’- a-o- ------------------------------ abi ketema initayi ziri’ā alo?
Idite u stari grad. ናብቲ -ቢ-ከ-ማ--ዱ። ና__ ዓ_ ከ__ ኪ__ ና-ቲ ዓ- ከ-ማ ኪ-። -------------- ናብቲ ዓቢ ከተማ ኪዱ። 0
na--t- --b- --t-m--kīd-። n_____ ‘___ k_____ k____ n-b-t- ‘-b- k-t-m- k-d-። ------------------------ nabitī ‘abī ketema kīdu።
Napravite obilazak grada. ናብ--ተ--ዙ-- --ሩ --ም። ና_ ከ__ ዙ__ ግ__ ኢ___ ና- ከ-ማ ዙ-ት ግ-ሩ ኢ-ም- ------------------- ናብ ከተማ ዙረት ግበሩ ኢኹም። 0
n--i-kete-- --r--i ---eru -ẖu-i። n___ k_____ z_____ g_____ ī_____ n-b- k-t-m- z-r-t- g-b-r- ī-̱-m-። --------------------------------- nabi ketema zureti giberu īẖumi።
Idite do luke. ናብ ወ----ዱ። ና_ ወ__ ኪ__ ና- ወ-ብ ኪ-። ---------- ናብ ወደብ ኪዱ። 0
n-bi we-e------u። n___ w_____ k____ n-b- w-d-b- k-d-። ----------------- nabi wedebi kīdu።
Napravite obilazak luke. ሓ- ናይ---ብ-ዙረት ግበሩ-ኢ-ም። ሓ_ ና_ ወ__ ዙ__ ግ__ ኢ___ ሓ- ና- ወ-ብ ዙ-ት ግ-ሩ ኢ-ም- ---------------------- ሓደ ናይ ወደብ ዙረት ግበሩ ኢኹም። 0
h-a-e------w-d-----ur--i gib----īh--m-። ḥ___ n___ w_____ z_____ g_____ ī_____ h-a-e n-y- w-d-b- z-r-t- g-b-r- ī-̱-m-። --------------------------------------- ḥade nayi wedebi zureti giberu īẖumi።
Koje još znamenitosti postoje? ብዝ--- --ታ--ት--- ኣ-? ብ____ እ___ ት___ ኣ__ ብ-ተ-ፈ እ-ታ- ት-ኢ- ኣ-? ------------------- ብዝተረፈ እንታይ ትርኢት ኣሎ? 0
b-z---ref--ini---- tiri’--i--l-? b_________ i______ t_______ a___ b-z-t-r-f- i-i-a-i t-r-’-t- a-o- -------------------------------- biziterefe initayi tiri’īti alo?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!