Zbirka izraza

hr U gradu   »   ti ኣብ ከተማ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ዕስራንሓሙሽተን]

25 [‘isiraniḥamushiteni]

ኣብ ከተማ

[abi ketema]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. ናብ----- --ራት ክኸይድ ደ--። ና- ማ--- ባ--- ክ--- ደ--- ና- ማ-ር- ባ-ራ- ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ማዕርፎ ባቡራት ክኸይድ ደልየ። 0
n--i--a‘-rif- --burati---ẖe---- d----e። n--- m------- b------- k-------- d------ n-b- m-‘-r-f- b-b-r-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ---------------------------------------- nabi ma‘irifo baburati kiẖeyidi deliye።
Htio / htjela bih na aerodrom. ናብ ---ፎ-ነ--ቲ -ኸ-- --የ። ና- ማ-------- ክ--- ደ--- ና- ማ-ር---ፈ-ቲ ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ማዕርፎ-ነፈርቲ ክኸይድ ደልየ። 0
n-b--m-‘-ri----ef-rit---i------- d-l---። n--- m---------------- k-------- d------ n-b- m-‘-r-f---e-e-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። ---------------------------------------- nabi ma‘irifo-neferitī kiẖeyidi deliye።
Htio / htjela bih u centar grada. ና--ማእ-- ከተ- ክ--- -ልየ። ና- ማ--- ከ-- ክ--- ደ--- ና- ማ-ከ- ከ-ማ ክ-ይ- ደ-የ- --------------------- ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ ደልየ። 0
n-b- m--i-e-- ke--m---ih-e-i-------y-። n--- m------- k----- k-------- d------ n-b- m-’-k-l- k-t-m- k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------- nabi ma’ikeli ketema kiẖeyidi deliye።
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? ከመይ ጌረ----መደብ---ቡራት ---ድ እ-እ--? ከ-- ጌ- ና- መ--- ባ--- ክ--- እ--- ? ከ-ይ ጌ- ና- መ-ብ- ባ-ራ- ክ-ይ- እ-እ- ? ------------------------------- ከመይ ጌረ ናብ መደብር ባቡራት ክኸይድ እኽእል ? 0
k--e-i--ēr----bi ------r---ab-ra----ih---idi i-̱-’i---? k----- g--- n--- m------- b------- k-------- i------- ? k-m-y- g-r- n-b- m-d-b-r- b-b-r-t- k-h-e-i-i i-̱-’-l- ? ------------------------------------------------------- kemeyi gēre nabi medebiri baburati kiẖeyidi iẖi’ili ?
Kako da dođem do aerodroma? ከመ---ረ--ብ ማ-ረ--ነፈር- ---- እ-እል? ከ-- ጌ- ና- ማ-------- ክ--- እ---- ከ-ይ ጌ- ና- ማ-ረ---ፈ-ቲ ክ-ይ- እ-እ-? ------------------------------ ከመይ ጌረ ናብ ማዕረፎ-ነፈርቲ ክኸይድ እኽእል? 0
k--e-i g--e--a---ma‘-re----ef---t------e-id---ẖ--i-i? k----- g--- n--- m---------------- k-------- i-------- k-m-y- g-r- n-b- m-‘-r-f---e-e-i-ī k-h-e-i-i i-̱-’-l-? ------------------------------------------------------ kemeyi gēre nabi ma‘irefo-neferitī kiẖeyidi iẖi’ili?
Kako da dođem do centra grada? ከ-ይ-ጌ- ናብ -እከል -ተ---ኸይ- እኽእ-? ከ-- ጌ- ና- ማ--- ከ-- ክ--- እ---- ከ-ይ ጌ- ና- ማ-ከ- ከ-ማ ክ-ይ- እ-እ-? ----------------------------- ከመይ ጌረ ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ እኽእል? 0
k-m-yi gē-e-n--i -a---e-i---t-m---i-̱-yi-i-i-̱----i? k----- g--- n--- m------- k----- k-------- i-------- k-m-y- g-r- n-b- m-’-k-l- k-t-m- k-h-e-i-i i-̱-’-l-? ---------------------------------------------------- kemeyi gēre nabi ma’ikeli ketema kiẖeyidi iẖi’ili?
Trebam taksi. ኣነ --ሲ የልድልየ- ኣ--። ኣ- ታ-- የ----- ኣ- ። ኣ- ታ-ሲ የ-ድ-የ- ኣ- ። ------------------ ኣነ ታክሲ የልድልየኒ ኣሎ ። 0
ane----isī--e-----i-e-- a-o ። a-- t----- y----------- a-- ። a-e t-k-s- y-l-d-l-y-n- a-o ። ----------------------------- ane takisī yelidiliyenī alo ።
Trebam plan grada. ኣነ----ከተ- -ላ--የድልየኒ-ኣ-። ኣ- ና- ከ-- ፕ-- የ---- ኣ-- ኣ- ና- ከ-ማ ፕ-ን የ-ል-ኒ ኣ-። ----------------------- ኣነ ናይ ከተማ ፕላን የድልየኒ ኣሎ። 0
a----a-- --t--a-pilani yed---y--ī a--። a-- n--- k----- p----- y--------- a--- a-e n-y- k-t-m- p-l-n- y-d-l-y-n- a-o- -------------------------------------- ane nayi ketema pilani yediliyenī alo።
Trebam hotel. ኣ- ሆተል የ-ል-ኒ---። ኣ- ሆ-- የ---- ኣ-- ኣ- ሆ-ል የ-ል-ኒ ኣ-። ---------------- ኣነ ሆተል የድልየኒ ኣሎ። 0
a-- h-t------dil-y-n---l-። a-- h----- y--------- a--- a-e h-t-l- y-d-l-y-n- a-o- -------------------------- ane hoteli yediliyenī alo።
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ኣ--መኪና ክኻረ --የ። ኣ- መ-- ክ-- ደ--- ኣ- መ-ና ክ-ረ ደ-የ- --------------- ኣነ መኪና ክኻረ ደልየ። 0
ane-----n----h-a-e del---። a-- m----- k------ d------ a-e m-k-n- k-h-a-e d-l-y-። -------------------------- ane mekīna kiẖare deliye።
Ovdje je moja kreditna kartica. ክርዲ-ካር- -ተይ-ኣ---እ-ሀለ። ክ------ ና-- ኣ-- እ---- ክ-ዲ-ካ-ድ ና-ይ ኣ-ዚ እ-ሀ-። --------------------- ክርዲትካርድ ናተይ ኣብዚ እንሀለ። 0
k-r-dī-----idi----ey--ab-zī --i-ā--። k------------- n----- a---- i------- k-r-d-t-k-r-d- n-t-y- a-i-ī i-i-ā-e- ------------------------------------ kiridītikaridi nateyi abizī inihāle።
Ovdje je moja vozačka dozvola. ፍቓ- ምዝ-ርና-- --- ----። ፍ-- ም------ ኣ-- እ---- ፍ-ድ ም-ዋ-ና-ይ ኣ-ዚ እ-ሀ-። --------------------- ፍቓድ ምዝዋርናተይ ኣብዚ እንሀለ። 0
f--̱---i-mizi-ari--t--i-a-izī in--āl-። f------- m------------- a---- i------- f-k-’-d- m-z-w-r-n-t-y- a-i-ī i-i-ā-e- -------------------------------------- fiḵ’adi miziwarinateyi abizī inihāle።
Što ima vidjeti u gradu? ኣብ-ከተ---ንታይ-ዝ-አ ኣሎ? ኣ- ከ-- እ--- ዝ-- ኣ-- ኣ- ከ-ማ እ-ታ- ዝ-አ ኣ-? ------------------- ኣብ ከተማ እንታይ ዝርአ ኣሎ? 0
abi ke---- -n-ta---zi-i-----o? a-- k----- i------ z----- a--- a-i k-t-m- i-i-a-i z-r-’- a-o- ------------------------------ abi ketema initayi ziri’ā alo?
Idite u stari grad. ናብ- -ቢ -ተማ---። ና-- ዓ- ከ-- ኪ-- ና-ቲ ዓ- ከ-ማ ኪ-። -------------- ናብቲ ዓቢ ከተማ ኪዱ። 0
na--tī---bī-ke-e---k-du። n----- ‘--- k----- k---- n-b-t- ‘-b- k-t-m- k-d-። ------------------------ nabitī ‘abī ketema kīdu።
Napravite obilazak grada. ና---ተማ --ት ግበሩ -ኹ-። ና- ከ-- ዙ-- ግ-- ኢ--- ና- ከ-ማ ዙ-ት ግ-ሩ ኢ-ም- ------------------- ናብ ከተማ ዙረት ግበሩ ኢኹም። 0
nab- -e---a -ur-t- g--e-u--h-u--። n--- k----- z----- g----- ī------ n-b- k-t-m- z-r-t- g-b-r- ī-̱-m-። --------------------------------- nabi ketema zureti giberu īẖumi።
Idite do luke. ና- -ደ----። ና- ወ-- ኪ-- ና- ወ-ብ ኪ-። ---------- ናብ ወደብ ኪዱ። 0
na----ede-i k-d-። n--- w----- k---- n-b- w-d-b- k-d-። ----------------- nabi wedebi kīdu።
Napravite obilazak luke. ሓደ ናይ -ደብ-ዙ-- --ሩ--ኹ-። ሓ- ና- ወ-- ዙ-- ግ-- ኢ--- ሓ- ና- ወ-ብ ዙ-ት ግ-ሩ ኢ-ም- ---------------------- ሓደ ናይ ወደብ ዙረት ግበሩ ኢኹም። 0
h-ade --y---ede---zur--- gi-e-u ------። h---- n--- w----- z----- g----- ī------ h-a-e n-y- w-d-b- z-r-t- g-b-r- ī-̱-m-። --------------------------------------- ḥade nayi wedebi zureti giberu īẖumi።
Koje još znamenitosti postoje? ብዝተ-- እንታ- ት-ኢ- ኣ-? ብ---- እ--- ት--- ኣ-- ብ-ተ-ፈ እ-ታ- ት-ኢ- ኣ-? ------------------- ብዝተረፈ እንታይ ትርኢት ኣሎ? 0
b-zi-eref- -ni-a-i---r-’ī-- -lo? b--------- i------ t------- a--- b-z-t-r-f- i-i-a-i t-r-’-t- a-o- -------------------------------- biziterefe initayi tiri’īti alo?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!