Zbirka izraza

hr U prirodi   »   ar ‫في الطبيعة‬

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

‫26 [ستة وعشرون]‬

26 [stat waeashruna]

‫في الطبيعة‬

[fi altabieat]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Vidiš li tamo toranj? ‫-ت-- ذ-- -ل-رج؟‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ب-ج-‬ ----------------- ‫أترى ذلك البرج؟‬ 0
i-t--aa------al--j? i------ d--- a----- i-t-r-a d-l- a-b-j- ------------------- iataraa dhlk albrj?
Vidiš li tamo brijeg? ‫-ت---ذ-ك-ا--ب--‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ج-ل-‬ ----------------- ‫أترى ذلك الجبل؟‬ 0
i-----a-d--k-a-ju-l? i------ d--- a------ i-t-r-a d-l- a-j-b-? -------------------- iataraa dhlk aljubl?
Vidiš li tamo selo? ‫--ر----ك --قري-؟‬ ‫---- ت-- ا------- ‫-ت-ى ت-ك ا-ق-ي-؟- ------------------ ‫أترى تلك القرية؟‬ 0
ata--a-ti---a---ri--t-? a----- t--- a---------- a-a-a- t-l- a-q-r-y-t-? ----------------------- ataraa tilk alqariyata?
Vidiš li tamo rijeku? ‫---ى--ل- ال-ه-؟‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ن-ر-‬ ----------------- ‫أترى ذلك النهر؟‬ 0
a-ara- d--k---n-hra? a----- d--- a------- a-a-a- d-l- a-n-h-a- -------------------- ataraa dhlk alnahra?
Vidiš li tamo most? ‫-ت-ى---- -لجسر؟‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ج-ر-‬ ----------------- ‫أترى ذلك الجسر؟‬ 0
at-ra- dh-k--lj--? a----- d--- a----- a-a-a- d-l- a-j-r- ------------------ ataraa dhlk aljsr?
Vidiš li tamo jezero? ‫أتر- -لك-ا--حي--؟‬ ‫---- ت-- ا-------- ‫-ت-ى ت-ك ا-ب-ي-ة-‬ ------------------- ‫أترى تلك البحيرة؟‬ 0
a-a-aa--i-k-a--ah--at? a----- t--- a--------- a-a-a- t-l- a-b-h-r-t- ---------------------- ataraa tilk albahyrat?
Оna ptica tamo mi se sviđa. ‫ي----ي--لك الطي--‬ ‫------ ذ-- ا------ ‫-ع-ب-ي ذ-ك ا-ط-ر-‬ ------------------- ‫يعجبني ذلك الطير.‬ 0
y-------i-d-------a---. y-------- d--- a------- y-a-i-a-i d-l- a-t-y-a- ----------------------- yeajibani dhlk altayra.
Sviđa mi se ono drvo tamo. ‫-ع--ن--تلك-الشج--.‬ ‫------ ت-- ا------- ‫-ع-ب-ي ت-ك ا-ش-ر-.- -------------------- ‫تعجبني تلك الشجرة.‬ 0
i-e----n- --lk--l-h-jra--. i-------- t--- a---------- i-e-a-a-i t-l- a-s-a-r-t-. -------------------------- itejabani tilk alshajrata.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. ‫ت-جب-ي---ه -لص-رة-‬ ‫------ ه-- ا------- ‫-ع-ب-ي ه-ه ا-ص-ر-.- -------------------- ‫تعجبني هذه الصخرة.‬ 0
t-ji--ni had-ih-a--a-h-a--. t------- h----- a---------- t-j-b-n- h-d-i- a-s-k-r-t-. --------------------------- tejibuni hadhih alsakhrata.
Оnaj park tamo mi se sviđa. ‫ي---ني------لم-تزه.‬ ‫------ ذ-- ا-------- ‫-ع-ب-ي ذ-ك ا-م-ت-ه-‬ --------------------- ‫يعجبني ذلك المنتزه.‬ 0
ye-ji-ani--h-k-a---n-az-h. y-------- d--- a---------- y-a-i-a-i d-l- a-m-n-a-i-. -------------------------- yeajibani dhlk almuntazih.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. ‫-ع---ي--لك-ال-ديق-.‬ ‫------ ت-- ا-------- ‫-ع-ب-ي ت-ك ا-ح-ي-ة-‬ --------------------- ‫تعجبني تلك الحديقة.‬ 0
it-ja--n- --l- a-h--i--t-. i-------- t--- a---------- i-e-a-u-i t-l- a-h-d-q-t-. -------------------------- itejabuni tilk alhadiqata.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. ‫---ب-ي-هذ---ل--ر-.‬ ‫------ ه-- ا------- ‫-ع-ب-ي ه-ه ا-ز-ر-.- -------------------- ‫تعجبني هذه الزهرة.‬ 0
t-ji-un---adhih -l----at-. t------- h----- a--------- t-j-b-n- h-d-i- a-z-h-a-a- -------------------------- tejibuni hadhih alzahrata.
Mislim da je lijepo. ‫--د--ذا -م-لا-.‬ ‫--- ه-- ج------- ‫-ج- ه-ا ج-ي-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا جميلاً.‬ 0
a--- -dh- j-y-aan. a--- h--- j------- a-u- h-h- j-y-a-n- ------------------ ajud hdha jmylaan.
Mislim da je interesantno. ‫--د -ذا-م----ً.‬ ‫--- ه-- م------- ‫-ج- ه-ا م-ت-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا ممتعاً.‬ 0
a-ud----a -m---an. a--- h--- m------- a-u- h-h- m-t-a-n- ------------------ ajud hdha mmteaan.
Mislim da je prekrasno. ‫أجد هذا -ائ--ً.‬ ‫--- ه-- ر------- ‫-ج- ه-ا ر-ئ-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا رائعاً.‬ 0
aj-d---ha-r--e-a-. a--- h--- r------- a-u- h-h- r-y-a-n- ------------------ ajud hdha rayeaan.
Mislim da je ružno. ‫أ----ذ-----ح-ا.‬ ‫--- ه-- ق------- ‫-ج- ه-ا ق-ي-ً-.- ----------------- ‫أجد هذا قبيحًا.‬ 0
ajud -d-- qbyha-a. a--- h--- q------- a-u- h-h- q-y-a-a- ------------------ ajud hdha qbyhana.
Mislim da je dosadno. ‫--- هذ--م-م-ا--‬ ‫--- ه-- م------- ‫-ج- ه-ا م-م-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا مُملاً.‬ 0
aj-d ---- muml--n. a--- h--- m------- a-u- h-h- m-m-a-n- ------------------ ajud hdha mumlaan.
Mislim da je to strašno. ‫أج---ذا -ر----.‬ ‫--- ه-- م------- ‫-ج- ه-ا م-ع-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا مرعباً.‬ 0
a-----dh--mreb--n. a--- h--- m------- a-u- h-h- m-e-a-n- ------------------ ajud hdha mrebaan.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.