Zbirka izraza

hr U prirodi   »   bg Сред природата

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [двайсет и шест]

26 [dvayset i shest]

Сред природата

[Sred prirodata]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   

hrvatski bugarski igra Više
Vidiš li tamo toranj? Ви---- л- к----- т--? Виждаш ли кулата там? 0
Vi------ l- k----- t--?Vizhdash li kulata tam?
Vidiš li tamo brijeg? Ви---- л- в---- т--? Виждаш ли върха там? 0
Vi------ l- v----- t--?Vizhdash li vyrkha tam?
Vidiš li tamo selo? Ви---- л- с----- т--? Виждаш ли селото там? 0
Vi------ l- s----- t--?Vizhdash li seloto tam?
   
Vidiš li tamo rijeku? Ви---- л- р----- т--? Виждаш ли реката там? 0
Vi------ l- r----- t--?Vizhdash li rekata tam?
Vidiš li tamo most? Ви---- л- м---- т--? Виждаш ли моста там? 0
Vi------ l- m---- t--?Vizhdash li mosta tam?
Vidiš li tamo jezero? Ви---- л- е------ т--? Виждаш ли езерото там? 0
Vi------ l- y------- t--?Vizhdash li yezeroto tam?
   
Оna ptica tamo mi se sviđa. Пт------ е- т-- м- х------. Птичката ей там ми харесва. 0
Pt------- y-- t-- m- k-------.Ptichkata yey tam mi kharesva.
Sviđa mi se ono drvo tamo. Дъ----- е- т-- м- х------. Дървото ей там ми харесва. 0
Dy----- y-- t-- m- k-------.Dyrvoto yey tam mi kharesva.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Ск----- т-- м- х------. Скалата тук ми харесва. 0
Sk----- t-- m- k-------.Skalata tuk mi kharesva.
   
Оnaj park tamo mi se sviđa. Па---- е- т-- м- х------. Паркът ей там ми харесва. 0
Pa---- y-- t-- m- k-------.Parkyt yey tam mi kharesva.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. Гр------- е- т-- м- х------. Градината ей там ми харесва. 0
Gr------- y-- t-- m- k-------.Gradinata yey tam mi kharesva.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Цв----- т-- м- х------. Цветето тук ми харесва. 0
Ts------ t-- m- k-------.Tsveteto tuk mi kharesva.
   
Mislim da je lijepo. Сп---- м-- т--- е х-----. Спoред мен това е хубаво. 0
Sp---- m-- t--- y- k------.Spored men tova ye khubavo.
Mislim da je interesantno. Сп---- м-- т--- е и--------. Спoред мен това е интересно. 0
Sp---- m-- t--- y- i--------.Spored men tova ye interesno.
Mislim da je prekrasno. Сп---- м-- т--- е п--------. Спoред мен това е прекрасно. 0
Sp---- m-- t--- y- p--------.Spored men tova ye prekrasno.
   
Mislim da je ružno. Сп---- м-- т--- е г-----. Спoред мен това е грозно. 0
Sp---- m-- t--- y- g-----.Spored men tova ye grozno.
Mislim da je dosadno. Сп---- м-- т--- е с-----. Спoред мен това е скучно. 0
Sp---- m-- t--- y- s------.Spored men tova ye skuchno.
Mislim da je to strašno. Сп---- м-- т--- е у-----. Спoред мен това е ужасно. 0
Sp---- m-- t--- y- u------.Spored men tova ye uzhasno.
   

preuzimanje datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste znali?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.