Zbirka izraza

hr U prirodi   »   em In nature

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [twenty-six]

In nature

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (US) igra Više
Vidiš li tamo toranj? D- -ou --- the to--- -here? Do you see the tower there? D- y-u s-e t-e t-w-r t-e-e- --------------------------- Do you see the tower there? 0
Vidiš li tamo brijeg? D--yo--s-e-t-- m--nta-- th-r-? Do you see the mountain there? D- y-u s-e t-e m-u-t-i- t-e-e- ------------------------------ Do you see the mountain there? 0
Vidiš li tamo selo? D- y----e--t-e v-----e -h--e? Do you see the village there? D- y-u s-e t-e v-l-a-e t-e-e- ----------------------------- Do you see the village there? 0
Vidiš li tamo rijeku? Do-you--ee t-- ri--r t-er-? Do you see the river there? D- y-u s-e t-e r-v-r t-e-e- --------------------------- Do you see the river there? 0
Vidiš li tamo most? Do--ou-s-e--he --i-g- t-er-? Do you see the bridge there? D- y-u s-e t-e b-i-g- t-e-e- ---------------------------- Do you see the bridge there? 0
Vidiš li tamo jezero? Do -ou s-e t----a---th--e? Do you see the lake there? D- y-u s-e t-e l-k- t-e-e- -------------------------- Do you see the lake there? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. I-l--- t-at -ir-. I like that bird. I l-k- t-a- b-r-. ----------------- I like that bird. 0
Sviđa mi se ono drvo tamo. I l-ke t-at t-e-. I like that tree. I l-k- t-a- t-e-. ----------------- I like that tree. 0
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. I --------- ---ne. I like this stone. I l-k- t-i- s-o-e- ------------------ I like this stone. 0
Оnaj park tamo mi se sviđa. I-li----hat---r-. I like that park. I l-k- t-a- p-r-. ----------------- I like that park. 0
Sviđa mi se onaj vrt tamo. I--i-e--hat ga---n. I like that garden. I l-k- t-a- g-r-e-. ------------------- I like that garden. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. I-l-ke --is -low-r. I like this flower. I l-k- t-i- f-o-e-. ------------------- I like this flower. 0
Mislim da je lijepo. I fin- th-t-pre---. I find that pretty. I f-n- t-a- p-e-t-. ------------------- I find that pretty. 0
Mislim da je interesantno. I----d -h-- ----r-st--g. I find that interesting. I f-n- t-a- i-t-r-s-i-g- ------------------------ I find that interesting. 0
Mislim da je prekrasno. I----d-t----go----u-. I find that gorgeous. I f-n- t-a- g-r-e-u-. --------------------- I find that gorgeous. 0
Mislim da je ružno. I -ind ---t----y. I find that ugly. I f-n- t-a- u-l-. ----------------- I find that ugly. 0
Mislim da je dosadno. I--i-d---at -----g. I find that boring. I f-n- t-a- b-r-n-. ------------------- I find that boring. 0
Mislim da je to strašno. I fi----hat---rribl-. I find that terrible. I f-n- t-a- t-r-i-l-. --------------------- I find that terrible. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.