Zbirka izraza

hr U prirodi   »   ky In nature

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [жыйырма алты]

26 [jıyırma altı]

In nature

[Tabiyatta]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kirgistanski igra Više
Vidiš li tamo toranj? Ти-- м------- к---- ж--------? Тиги мунараны көрүп жатасыңбы? 0
T--- m------- k---- j--------? Ti-- m------- k---- j--------? Tigi munaranı körüp jatasıŋbı? T-g- m-n-r-n- k-r-p j-t-s-ŋ-ı? -----------------------------?
Vidiš li tamo brijeg? Ош-- ж------ т---- к---- ж--------? Ошол жердеги тоону көрүп жатасыңбы? 0
O--- j------ t---- k---- j--------? Oş-- j------ t---- k---- j--------? Oşol jerdegi toonu körüp jatasıŋbı? O-o- j-r-e-i t-o-u k-r-p j-t-s-ŋ-ı? ----------------------------------?
Vidiš li tamo selo? Ти--- ж------ а----- к---- ж--------? Тигил жактагы айылды көрүп жатасыңбы? 0
T---- j------ a----- k---- j--------? Ti--- j------ a----- k---- j--------? Tigil jaktagı ayıldı körüp jatasıŋbı? T-g-l j-k-a-ı a-ı-d- k-r-p j-t-s-ŋ-ı? ------------------------------------?
Vidiš li tamo rijeku? Ти--- ж------ д------ к---- ж--------? Тигил жактагы дарыяны көрүп жатасыңбы? 0
T---- j------ d------- k---- j--------? Ti--- j------ d------- k---- j--------? Tigil jaktagı darıyanı körüp jatasıŋbı? T-g-l j-k-a-ı d-r-y-n- k-r-p j-t-s-ŋ-ı? --------------------------------------?
Vidiš li tamo most? Ти--- ж------ к------- к---- ж--------? Тигил жактагы көпүрөнү көрүп жатасыңбы? 0
T---- j------ k------- k---- j--------? Ti--- j------ k------- k---- j--------? Tigil jaktagı köpürönü körüp jatasıŋbı? T-g-l j-k-a-ı k-p-r-n- k-r-p j-t-s-ŋ-ı? --------------------------------------?
Vidiš li tamo jezero? Ти--- ж------ к---- к---- ж--------? Тигил жактагы көлдү көрүп жатасыңбы? 0
T---- j------ k---- k---- j--------? Ti--- j------ k---- k---- j--------? Tigil jaktagı köldü körüp jatasıŋbı? T-g-l j-k-a-ı k-l-ü k-r-p j-t-s-ŋ-ı? -----------------------------------?
Оna ptica tamo mi se sviđa. Бу- к-- м--- ж---- ж----. Бул куш мага жагып жагат. 0
B-- k-- m--- j---- j----. Bu- k-- m--- j---- j----. Bul kuş maga jagıp jagat. B-l k-ş m-g- j-g-p j-g-t. ------------------------.
Sviđa mi se ono drvo tamo. Ма-- б-- д---- ж---- ж----. Мага бул дарак жагып жатат. 0
M--- b-- d---- j---- j----. Ma-- b-- d---- j---- j----. Maga bul darak jagıp jatat. M-g- b-l d-r-k j-g-p j-t-t. --------------------------.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Ма-- б-- т-- ж---- ж----. Мага бул таш жагып жатат. 0
M--- b-- t-- j---- j----. Ma-- b-- t-- j---- j----. Maga bul taş jagıp jatat. M-g- b-l t-ş j-g-p j-t-t. ------------------------.
Оnaj park tamo mi se sviđa. Бу- ж------ п--- м--- ж---- ж----. Бул жердеги парк мага жагып жатат. 0
B-- j------ p--- m--- j---- j----. Bu- j------ p--- m--- j---- j----. Bul jerdegi park maga jagıp jatat. B-l j-r-e-i p-r- m-g- j-g-p j-t-t. ---------------------------------.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. Бу- б---- м--- ж---- ж----. Бул бакча мага жагып жагат. 0
B-- b---- m--- j---- j----. Bu- b---- m--- j---- j----. Bul bakça maga jagıp jagat. B-l b-k-a m-g- j-g-p j-g-t. --------------------------.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Ма-- б-- ж------ г-- ж---- ж----. Мага бул жердеги гүл жагып жатат. 0
M--- b-- j------ g-- j---- j----. Ma-- b-- j------ g-- j---- j----. Maga bul jerdegi gül jagıp jatat. M-g- b-l j-r-e-i g-l j-g-p j-t-t. --------------------------------.
Mislim da je lijepo. Ме--- о----- б-- к---. Менин оюмча, бул кооз. 0
M---- o-----, b-- k---. Me--- o------ b-- k---. Menin oyumça, bul kooz. M-n-n o-u-ç-, b-l k-o-. ------------,---------.
Mislim da je interesantno. Ме- м--- к---- д-- э-------. Мен муну кызык деп эсептейм. 0
M-- m--- k---- d-- e-------. Me- m--- k---- d-- e-------. Men munu kızık dep esepteym. M-n m-n- k-z-k d-p e-e-t-y-. ---------------------------.
Mislim da je prekrasno. Ме--- о----- б-- с----. Менин оюмча, бул сонун. 0
M---- o-----, b-- s----. Me--- o------ b-- s----. Menin oyumça, bul sonun. M-n-n o-u-ç-, b-l s-n-n. ------------,----------.
Mislim da je ružno. Ме--- о----- б-- ч-----. Менин оюмча, бул чиркин. 0
M---- o-----, b-- ç-----. Me--- o------ b-- ç-----. Menin oyumça, bul çirkin. M-n-n o-u-ç-, b-l ç-r-i-. ------------,-----------.
Mislim da je dosadno. Ме--- о----- б-- к-------. Менин оюмча, бул кызыксыз. 0
M---- o-----, b-- k-------. Me--- o------ b-- k-------. Menin oyumça, bul kızıksız. M-n-n o-u-ç-, b-l k-z-k-ı-. ------------,-------------.
Mislim da je to strašno. Ме--- о----- б-- к----------. Менин оюмча, бул коркунучтуу. 0
M---- o-----, b-- k----------. Me--- o------ b-- k----------. Menin oyumça, bul korkunuçtuu. M-n-n o-u-ç-, b-l k-r-u-u-t-u. ------------,----------------.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.