Zbirka izraza

hr U prirodi   »   mk Во природа

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [дваесет и шест]

26 [dvayesyet i shyest]

Во природа

[Vo priroda]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Vidiš li tamo toranj? Ј--гле--ш-ли-к-л-т--таму? Ј- г----- л- к----- т---- Ј- г-е-а- л- к-л-т- т-м-? ------------------------- Ја гледаш ли кулата таму? 0
Ј- g--y---s- l- --ol-ta---mo-? Ј- g-------- l- k------ t----- Ј- g-l-e-a-h l- k-o-a-a t-m-o- ------------------------------ Јa gulyedash li koolata tamoo?
Vidiš li tamo brijeg? Ја-----аш -- п-а-----а --му? Ј- г----- л- п-------- т---- Ј- г-е-а- л- п-а-и-а-а т-м-? ---------------------------- Ја гледаш ли планината таму? 0
Ј- g--ye------i -lan---t--t-m--? Ј- g-------- l- p-------- t----- Ј- g-l-e-a-h l- p-a-i-a-a t-m-o- -------------------------------- Јa gulyedash li planinata tamoo?
Vidiš li tamo selo? Г-----да---и--е---- -аму? Г- г----- л- с----- т---- Г- г-е-а- л- с-л-т- т-м-? ------------------------- Го гледаш ли селото таму? 0
Gu- gulyed--h -i --elo----amo-? G-- g-------- l- s------ t----- G-o g-l-e-a-h l- s-e-o-o t-m-o- ------------------------------- Guo gulyedash li syeloto tamoo?
Vidiš li tamo rijeku? Ј--гледаш------ката-т--у? Ј- г----- л- р----- т---- Ј- г-е-а- л- р-к-т- т-м-? ------------------------- Ја гледаш ли реката таму? 0
Јa----y------l--r---ata-t-m-o? Ј- g-------- l- r------ t----- Ј- g-l-e-a-h l- r-e-a-a t-m-o- ------------------------------ Јa gulyedash li ryekata tamoo?
Vidiš li tamo most? Го-г--д----и-м--------му? Г- г----- л- м----- т---- Г- г-е-а- л- м-с-о- т-м-? ------------------------- Го гледаш ли мостот таму? 0
Guo-gulyed-s---- most-- t-moo? G-- g-------- l- m----- t----- G-o g-l-e-a-h l- m-s-o- t-m-o- ------------------------------ Guo gulyedash li mostot tamoo?
Vidiš li tamo jezero? Г--г----ш-л- -з-р--о-----? Г- г----- л- е------ т---- Г- г-е-а- л- е-е-о-о т-м-? -------------------------- Го гледаш ли езерото таму? 0
G-o g--yeda-h ---ye--e-o-- ta--o? G-- g-------- l- y-------- t----- G-o g-l-e-a-h l- y-z-e-o-o t-m-o- --------------------------------- Guo gulyedash li yezyeroto tamoo?
Оna ptica tamo mi se sviđa. Т-а-п-и-а--а-у,--- ------аѓа. Т-- п---- т---- м- с- д------ Т-а п-и-а т-м-, м- с- д-п-ѓ-. ----------------------------- Таа птица таму, ми се допаѓа. 0
Taa p--t-a-----o---- -y-----aѓa. T-- p----- t----- m- s-- d------ T-a p-i-z- t-m-o- m- s-e d-p-ѓ-. -------------------------------- Taa ptitza tamoo, mi sye dopaѓa.
Sviđa mi se ono drvo tamo. То--дрв----м-- ми с--д--аѓа. Т-- д--- т---- м- с- д------ Т-а д-в- т-м-, м- с- д-п-ѓ-. ---------------------------- Тоа дрво таму, ми се допаѓа. 0
To--d-vo t------mi -y--------. T-- d--- t----- m- s-- d------ T-a d-v- t-m-o- m- s-e d-p-ѓ-. ------------------------------ Toa drvo tamoo, mi sye dopaѓa.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. То- ка--н ов-е- -и-се-доп--а. Т-- к---- о---- м- с- д------ Т-ј к-м-н о-д-, м- с- д-п-ѓ-. ----------------------------- Тој камен овде, ми се допаѓа. 0
To------e--o-dy-- -- sye-do---a. T-- k----- o----- m- s-- d------ T-ј k-m-e- o-d-e- m- s-e d-p-ѓ-. -------------------------------- Toј kamyen ovdye, mi sye dopaѓa.
Оnaj park tamo mi se sviđa. Т-- п--- ---у--ми -е -----а. Т-- п--- т---- м- с- д------ Т-ј п-р- т-м-, м- с- д-п-ѓ-. ---------------------------- Тој парк таму, ми се допаѓа. 0
To- ---k--am--- m--s-e do-aѓa. T-- p--- t----- m- s-- d------ T-ј p-r- t-m-o- m- s-e d-p-ѓ-. ------------------------------ Toј park tamoo, mi sye dopaѓa.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. Т---г---ина----у, м- се--опа-а. Т-- г------ т---- м- с- д------ Т-а г-а-и-а т-м-, м- с- д-п-ѓ-. ------------------------------- Таа градина таму, ми се допаѓа. 0
T-a--u-adi-a--am-o--m---y--d-pa-a. T-- g------- t----- m- s-- d------ T-a g-r-d-n- t-m-o- m- s-e d-p-ѓ-. ---------------------------------- Taa guradina tamoo, mi sye dopaѓa.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Т-а-ц---- -вд---и--е-до---а. Т-- ц---- о--- м- с- д------ Т-а ц-е-е о-д- м- с- д-п-ѓ-. ---------------------------- Тоа цвеќе овде ми се допаѓа. 0
T-- --v-e---e----y--m--s-- ---a-a. T-- t-------- o---- m- s-- d------ T-a t-v-e-j-e o-d-e m- s-e d-p-ѓ-. ---------------------------------- Toa tzvyekjye ovdye mi sye dopaѓa.
Mislim da je lijepo. М----м--ека---а---уба--. М----- д--- о-- е у----- М-с-а- д-к- о-а е у-а-о- ------------------------ Мислам дека ова е убаво. 0
M-s------e-------ye----av-. M----- d---- o-- y- o------ M-s-a- d-e-a o-a y- o-b-v-. --------------------------- Mislam dyeka ova ye oobavo.
Mislim da je interesantno. М-слам-д-к- ----- и--ерес--. М----- д--- о-- е и--------- М-с-а- д-к- о-а е и-т-р-с-о- ---------------------------- Мислам дека ова е интересно. 0
Mis------e----va-ye -n---r--s-o. M----- d---- o-- y- i----------- M-s-a- d-e-a o-a y- i-t-e-y-s-o- -------------------------------- Mislam dyeka ova ye intyeryesno.
Mislim da je prekrasno. Мисл-м -е-а -в--е ----р-сно. М----- д--- о-- е п--------- М-с-а- д-к- о-а е п-е-р-с-о- ---------------------------- Мислам дека ова е прекрасно. 0
M-s-am-d-e---ov--ye ----kr-s--. M----- d---- o-- y- p---------- M-s-a- d-e-a o-a y- p-y-k-a-n-. ------------------------------- Mislam dyeka ova ye pryekrasno.
Mislim da je ružno. М-сл-м-д--- -ва е -рд-. М----- д--- о-- е г---- М-с-а- д-к- о-а е г-д-. ----------------------- Мислам дека ова е грдо. 0
Mi-l-m-----a---a--- --rd-. M----- d---- o-- y- g----- M-s-a- d-e-a o-a y- g-r-o- -------------------------- Mislam dyeka ova ye gurdo.
Mislim da je dosadno. М-сл-м-д--а--в--- д---дно. М----- д--- о-- е д------- М-с-а- д-к- о-а е д-с-д-о- -------------------------- Мислам дека ова е досадно. 0
M----- ----a---a -- d-sad-o. M----- d---- o-- y- d------- M-s-a- d-e-a o-a y- d-s-d-o- ---------------------------- Mislam dyeka ova ye dosadno.
Mislim da je to strašno. Ми-лам -------а ----ас--. М----- д--- о-- е у------ М-с-а- д-к- о-а е у-а-н-. ------------------------- Мислам дека ова е ужасно. 0
M----m-dyeka ----y--ooʐ----. M----- d---- o-- y- o------- M-s-a- d-e-a o-a y- o-ʐ-s-o- ---------------------------- Mislam dyeka ova ye ooʐasno.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.