Zbirka izraza

hr U prirodi   »   ro În natură

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [douăzeci şi şase]

În natură

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Vidiš li tamo toranj? V-zi -colo t----l? V___ a____ t______ V-z- a-o-o t-r-u-? ------------------ Vezi acolo turnul? 0
Vidiš li tamo brijeg? Vez- aco-- ---te--? V___ a____ m_______ V-z- a-o-o m-n-e-e- ------------------- Vezi acolo muntele? 0
Vidiš li tamo selo? V----a-o---s--u-? V___ a____ s_____ V-z- a-o-o s-t-l- ----------------- Vezi acolo satul? 0
Vidiš li tamo rijeku? Ve-i --ol- râ-l? V___ a____ r____ V-z- a-o-o r-u-? ---------------- Vezi acolo râul? 0
Vidiš li tamo most? Vezi-a-olo -----? V___ a____ p_____ V-z- a-o-o p-d-l- ----------------- Vezi acolo podul? 0
Vidiš li tamo jezero? Vez--ac-lo--a---? V___ a____ l_____ V-z- a-o-o l-c-l- ----------------- Vezi acolo lacul? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. P-s--ea a-eea îmi -----. P______ a____ î__ p_____ P-s-r-a a-e-a î-i p-a-e- ------------------------ Pasărea aceea îmi place. 0
Sviđa mi se ono drvo tamo. P------c-l- ----p----. P____ a____ î__ p_____ P-m-l a-e-a î-i p-a-e- ---------------------- Pomul acela îmi place. 0
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Pia--a-ac--a--mi---a--. P_____ a____ î__ p_____ P-a-r- a-e-a î-i p-a-e- ----------------------- Piatra aceea îmi place. 0
Оnaj park tamo mi se sviđa. Pa--u--a---a---i ---ce. P_____ a____ î__ p_____ P-r-u- a-e-a î-i p-a-e- ----------------------- Parcul acela îmi place. 0
Sviđa mi se onaj vrt tamo. G--dina ------îmi p--ce. G______ a____ î__ p_____ G-ă-i-a a-e-a î-i p-a-e- ------------------------ Grădina aceea îmi place. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. F--ril- ----ea-----pl--. F______ a_____ î__ p____ F-o-i-e a-e-e- î-i p-a-. ------------------------ Florile acelea îmi plac. 0
Mislim da je lijepo. M- se-pa-e -r-guţ. M_ s_ p___ d______ M- s- p-r- d-ă-u-. ------------------ Mi se pare drăguţ. 0
Mislim da je interesantno. Mi-s--p--e -n-----a--. M_ s_ p___ i__________ M- s- p-r- i-t-r-s-n-. ---------------------- Mi se pare interesant. 0
Mislim da je prekrasno. Mi se -are f-a--e---u-o-. M_ s_ p___ f_____ f______ M- s- p-r- f-a-t- f-u-o-. ------------------------- Mi se pare foarte frumos. 0
Mislim da je ružno. Mi-----are ur-t. M_ s_ p___ u____ M- s- p-r- u-â-. ---------------- Mi se pare urât. 0
Mislim da je dosadno. M---e --re --i-t--i-o-. M_ s_ p___ p___________ M- s- p-r- p-i-t-s-t-r- ----------------------- Mi se pare plictisitor. 0
Mislim da je to strašno. Mi-s- ---e gro---i-. M_ s_ p___ g________ M- s- p-r- g-o-z-i-. -------------------- Mi se pare groaznic. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.