Zbirka izraza

hr U prirodi   »   te ప్రకృతి లో

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [ఇరవై ఆరు]

26 [Iravai āru]

ప్రకృతి లో

[Prakr̥ti lō]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Vidiš li tamo toranj? మీ---అ------ ----జు----చ-స్త----ారా? మ--- అ---- ఆ బ----- న- చ------------ మ-ర- అ-్-డ ఆ బ-ర-జ- న- చ-స-త-న-న-ర-? ------------------------------------ మీరు అక్కడ ఆ బురుజు ని చూస్తున్నారా? 0
Mīr- a-ka---ā----uj---i cūs-u--ā-ā? M--- a----- ā b----- n- c---------- M-r- a-k-ḍ- ā b-r-j- n- c-s-u-n-r-? ----------------------------------- Mīru akkaḍa ā buruju ni cūstunnārā?
Vidiš li tamo brijeg? మ-రు--క--డ-ఆ -ర-వ---్-ి -ూస్-ు--నారా? మ--- అ---- ఆ ప--------- చ------------ మ-ర- అ-్-డ ఆ ప-్-త-న-న- చ-స-త-న-న-ర-? ------------------------------------- మీరు అక్కడ ఆ పర్వతాన్ని చూస్తున్నారా? 0
Mīru-ak-a-a ā -ar----nn--c--tu--ār-? M--- a----- ā p--------- c---------- M-r- a-k-ḍ- ā p-r-a-ā-n- c-s-u-n-r-? ------------------------------------ Mīru akkaḍa ā parvatānni cūstunnārā?
Vidiš li tamo selo? మీ-- ---కడ-ఆ--్రామ-మా-్న- చ---త-న్----? మ--- అ---- ఆ గ----------- చ------------ మ-ర- అ-్-డ ఆ గ-ర-మ-మ-న-న- చ-స-త-న-న-ర-? --------------------------------------- మీరు అక్కడ ఆ గ్రామ్మాన్ని చూస్తున్నారా? 0
M--u akk-ḍa----r-m-m---- --st---ā--? M--- a----- ā g--------- c---------- M-r- a-k-ḍ- ā g-ā-'-ā-n- c-s-u-n-r-? ------------------------------------ Mīru akkaḍa ā grām'mānni cūstunnārā?
Vidiš li tamo rijeku? మీర- --్క--ఆ-నద---ూ--తు------? మ--- అ---- ఆ న-- చ------------ మ-ర- అ-్-డ ఆ న-ి చ-స-త-న-న-ర-? ------------------------------ మీరు అక్కడ ఆ నది చూస్తున్నారా? 0
Mīr- a---ḍ--- --di---s--n-ārā? M--- a----- ā n--- c---------- M-r- a-k-ḍ- ā n-d- c-s-u-n-r-? ------------------------------ Mīru akkaḍa ā nadi cūstunnārā?
Vidiš li tamo most? మ--- అక-కడ-ఆ--ంత-న-ి------ు--న-రా? మ--- అ---- ఆ వ------ చ------------ మ-ర- అ-్-డ ఆ వ-త-న-ి చ-స-త-న-న-ర-? ---------------------------------- మీరు అక్కడ ఆ వంతెనని చూస్తున్నారా? 0
Mīru akkaḍ- - --n---a-i ---tu----ā? M--- a----- ā v-------- c---------- M-r- a-k-ḍ- ā v-n-e-a-i c-s-u-n-r-? ----------------------------------- Mīru akkaḍa ā vantenani cūstunnārā?
Vidiš li tamo jezero? మ-రు-అక్-డ - ---్--న- చూ--తున-న-ర-? మ--- అ---- ఆ స------- చ------------ మ-ర- అ-్-డ ఆ స-స-స-న- చ-స-త-న-న-ర-? ----------------------------------- మీరు అక్కడ ఆ సరస్సుని చూస్తున్నారా? 0
Mī-u--kka-- ā-s--------- ----un-ā-ā? M--- a----- ā s--------- c---------- M-r- a-k-ḍ- ā s-r-s-s-n- c-s-u-n-r-? ------------------------------------ Mīru akkaḍa ā saras'suni cūstunnārā?
Оna ptica tamo mi se sviđa. నాకు-ఆ ---షి--ంట- --్-ం న--- ఆ ప---- అ--- ఇ---- న-క- ఆ ప-్-ి అ-ట- ఇ-్-ం ----------------------- నాకు ఆ పక్షి అంటే ఇష్టం 0
N--u - pak-i-a--- iṣ-aṁ N--- ā p---- a--- i---- N-k- ā p-k-i a-ṭ- i-ṭ-ṁ ----------------------- Nāku ā pakṣi aṇṭē iṣṭaṁ
Sviđa mi se ono drvo tamo. న----ఆ -------అం-- ఇ-్టం న--- ఆ చ----- అ--- ఇ---- న-క- ఆ చ-ట-ట- అ-ట- ఇ-్-ం ------------------------ నాకు ఆ చెట్టు అంటే ఇష్టం 0
Nā-- - c--ṭu aṇṭ- -ṣṭaṁ N--- ā c---- a--- i---- N-k- ā c-ṭ-u a-ṭ- i-ṭ-ṁ ----------------------- Nāku ā ceṭṭu aṇṭē iṣṭaṁ
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. నా---ఆ-ర-యి-అ-ట- ---టం న--- ఆ ర--- అ--- ఇ---- న-క- ఆ ర-య- అ-ట- ఇ-్-ం ---------------------- నాకు ఆ రాయి అంటే ఇష్టం 0
Nāk----rā-----ṭ- i---ṁ N--- ā r--- a--- i---- N-k- ā r-y- a-ṭ- i-ṭ-ṁ ---------------------- Nāku ā rāyi aṇṭē iṣṭaṁ
Оnaj park tamo mi se sviđa. న-కు-ఆ ఉద్య--వ----ంట- ---టం న--- ఆ ఉ-------- అ--- ఇ---- న-క- ఆ ఉ-్-ా-వ-ం అ-ట- ఇ-్-ం --------------------------- నాకు ఆ ఉద్యానవనం అంటే ఇష్టం 0
N-ku---u-y--avanaṁ-a-ṭ- ----ṁ N--- ā u---------- a--- i---- N-k- ā u-y-n-v-n-ṁ a-ṭ- i-ṭ-ṁ ----------------------------- Nāku ā udyānavanaṁ aṇṭē iṣṭaṁ
Sviđa mi se onaj vrt tamo. నా-ు ఆ -ో----టే ఇ---ం న--- ఆ త-- అ--- ఇ---- న-క- ఆ త-ట అ-ట- ఇ-్-ం --------------------- నాకు ఆ తోట అంటే ఇష్టం 0
Nāk--ā t----a-ṭ- iṣ--ṁ N--- ā t--- a--- i---- N-k- ā t-ṭ- a-ṭ- i-ṭ-ṁ ---------------------- Nāku ā tōṭa aṇṭē iṣṭaṁ
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. న--- ----వ్వ----ట----్టం న--- ఈ ప----- అ--- ఇ---- న-క- ఈ ప-వ-వ- అ-ట- ఇ-్-ం ------------------------ నాకు ఈ పువ్వు అంటే ఇష్టం 0
Nā-- - -u--- -ṇṭ- iṣṭaṁ N--- ī p---- a--- i---- N-k- ī p-v-u a-ṭ- i-ṭ-ṁ ----------------------- Nāku ī puvvu aṇṭē iṣṭaṁ
Mislim da je lijepo. నాక- --ి సొం--గా ---ప-స్త-ం-ి న--- అ-- స------ అ----------- న-క- అ-ి స-ం-ు-ా అ-ి-ి-్-ో-ద- ----------------------------- నాకు అది సొంపుగా అనిపిస్తోంది 0
Nāku a-- s----gā--nipist-ndi N--- a-- s------ a---------- N-k- a-i s-m-u-ā a-i-i-t-n-i ---------------------------- Nāku adi sompugā anipistōndi
Mislim da je interesantno. నాక--అది ఆస-్-ి-రంగ- అన-ప--్----ి న--- అ-- ఆ---------- అ----------- న-క- అ-ి ఆ-క-త-క-ం-ా అ-ి-ి-్-ో-ద- --------------------------------- నాకు అది ఆసక్తికరంగా అనిపిస్తోంది 0
Nā-- adi---a--i--r-ṅ-ā-a--pis---di N--- a-- ā------------ a---------- N-k- a-i ā-a-t-k-r-ṅ-ā a-i-i-t-n-i ---------------------------------- Nāku adi āsaktikaraṅgā anipistōndi
Mislim da je prekrasno. న-కు అ-ి--ివ-య-----ని-ిస్త-ంది న--- అ-- ద------- అ----------- న-క- అ-ి ద-వ-య-గ- అ-ి-ి-్-ో-ద- ------------------------------ నాకు అది దివ్యంగా అనిపిస్తోంది 0
Nā-u -di-div---gā anipi----di N--- a-- d------- a---------- N-k- a-i d-v-a-g- a-i-i-t-n-i ----------------------------- Nāku adi divyaṅgā anipistōndi
Mislim da je ružno. న-కు-అ-- కు----గా--న-ప-స-తో--ి న--- అ-- క------- అ----------- న-క- అ-ి క-ర-ప-గ- అ-ి-ి-్-ో-ద- ------------------------------ నాకు అది కురూపంగా అనిపిస్తోంది 0
N--- --- kurū-a--- -n-p-stōn-i N--- a-- k-------- a---------- N-k- a-i k-r-p-ṅ-ā a-i-i-t-n-i ------------------------------ Nāku adi kurūpaṅgā anipistōndi
Mislim da je dosadno. న-కు-అది-వ--ుగ-గ- -ని------ం-ి న--- అ-- వ------- అ----------- న-క- అ-ి వ-స-గ-గ- అ-ి-ి-్-ో-ద- ------------------------------ నాకు అది విసుగ్గా అనిపిస్తోంది 0
Nā-- --i ----g-ā -nipi-t--di N--- a-- v------ a---------- N-k- a-i v-s-g-ā a-i-i-t-n-i ---------------------------- Nāku adi visuggā anipistōndi
Mislim da je to strašno. నాక---ది --ంక--గా-అ-ిప---తో--ి న--- అ-- భ------- అ----------- న-క- అ-ి భ-ం-ర-గ- అ-ి-ి-్-ో-ద- ------------------------------ నాకు అది భయంకరంగా అనిపిస్తోంది 0
N--u -d- bh-ya-kara-g---n--i---ndi N--- a-- b------------ a---------- N-k- a-i b-a-a-k-r-ṅ-ā a-i-i-t-n-i ---------------------------------- Nāku adi bhayaṅkaraṅgā anipistōndi

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.