Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   es En el hotel – Llegada

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [veintisiete]

En el hotel – Llegada

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski španjolski igra Više
Imate li slobodnu sobu? ¿-iene (u----) u-a ----t-c--- -ibr-? ¿----- (------ u-- h--------- l----- ¿-i-n- (-s-e-) u-a h-b-t-c-ó- l-b-e- ------------------------------------ ¿Tiene (usted) una habitación libre?
Rezervirao / rezervirala sam sobu. H----s---a-o -n- h---tac-ó-. H- r-------- u-- h---------- H- r-s-r-a-o u-a h-b-t-c-ó-. ---------------------------- He reservado una habitación.
Moje ime je Miler. Mi---m------ -o---er-. M- n----- e- M-------- M- n-m-r- e- M-l-n-r-. ---------------------- Mi nombre es Molinero.
Trebam jednokrevetnu sobu. N--esito -n-----i-ac--- ---iv-dua-. N------- u-- h--------- i---------- N-c-s-t- u-a h-b-t-c-ó- i-d-v-d-a-. ----------------------------------- Necesito una habitación individual.
Trebam dvokrevetnu sobu. Nec-s-to -------ita--ó--do--e. N------- u-- h--------- d----- N-c-s-t- u-a h-b-t-c-ó- d-b-e- ------------------------------ Necesito una habitación doble.
Koliko košta soba za jednu noć? ¿---n-o---le-l- ------c--n-p-- n--he? ¿------ v--- l- h--------- p-- n----- ¿-u-n-o v-l- l- h-b-t-c-ó- p-r n-c-e- ------------------------------------- ¿Cuánto vale la habitación por noche?
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Qui----a---a----ita-ió- c-n baño. Q------- u-- h--------- c-- b---- Q-i-i-r- u-a h-b-t-c-ó- c-n b-ñ-. --------------------------------- Quisiera una habitación con baño.
Htio / htjela bih sobu s tušem. Q-----ra una -a-i--c--n c---d--h-. Q------- u-- h--------- c-- d----- Q-i-i-r- u-a h-b-t-c-ó- c-n d-c-a- ---------------------------------- Quisiera una habitación con ducha.
Mogu li vidjeti sobu? ¿Pue-- v-r -- -a---a-i-n? ¿----- v-- l- h---------- ¿-u-d- v-r l- h-b-t-c-ó-? ------------------------- ¿Puedo ver la habitación?
Ima li ovdje garaža? ¿Ha--g-r-j-----í? ¿--- g----- a---- ¿-a- g-r-j- a-u-? ----------------- ¿Hay garaje aquí?
Ima li ovdje sef? ¿H-- c--a-f------a---? ¿--- c--- f----- a---- ¿-a- c-j- f-e-t- a-u-? ---------------------- ¿Hay caja fuerte aquí?
Ima li ovdje faks? ¿Ha- -----quí? ¿--- f-- a---- ¿-a- f-x a-u-? -------------- ¿Hay fax aquí?
Dobro, uzet ću sobu. D- --u--do- co-e-é--a-h------ió-. D- a------- c----- l- h---------- D- a-u-r-o- c-g-r- l- h-b-t-c-ó-. --------------------------------- De acuerdo, cogeré la habitación.
Ovdje su ključevi. A-u- --e----as---a-e-. A--- t---- l-- l------ A-u- t-e-e l-s l-a-e-. ---------------------- Aquí tiene las llaves.
Ovdje je moja prtljaga. É--e es ---equi-aje. É--- e- m- e-------- É-t- e- m- e-u-p-j-. -------------------- Éste es mi equipaje.
U koliko sati je doručak? ¿- ----h-r- e--e--d--a-uno? ¿- q-- h--- e- e- d-------- ¿- q-é h-r- e- e- d-s-y-n-? --------------------------- ¿A qué hora es el desayuno?
U koliko sati je ručak? ¿A q-é-ho-- -s ---a--uerz- / la c-m-da? ¿- q-- h--- e- e- a------- / l- c------ ¿- q-é h-r- e- e- a-m-e-z- / l- c-m-d-? --------------------------------------- ¿A qué hora es el almuerzo / la comida?
U koliko sati je večera? ¿- --é h-----s----ce-a? ¿- q-- h--- e- l- c---- ¿- q-é h-r- e- l- c-n-? ----------------------- ¿A qué hora es la cena?

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…