Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   ja ホテルで-到着

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [二十七]

27 [Nijūnana]

ホテルで-到着

[hoterude - tōchaku]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski japanski igra Više
Imate li slobodnu sobu? 部屋は 空いてます か ? 部屋は 空いてます か ? 部屋は 空いてます か ? 部屋は 空いてます か ? 部屋は 空いてます か ? 0
h-ya-wa -ui-e-asu k-? h--- w- s-------- k-- h-y- w- s-i-e-a-u k-? --------------------- heya wa suitemasu ka?
Rezervirao / rezervirala sam sobu. 部屋を 予約して あります 。 部屋を 予約して あります 。 部屋を 予約して あります 。 部屋を 予約して あります 。 部屋を 予約して あります 。 0
h--- --yoy-k------e----m--u. h--- o y----- s---- a------- h-y- o y-y-k- s-i-e a-i-a-u- ---------------------------- heya o yoyaku shite arimasu.
Moje ime je Miler. 私の 名前は ミィラー です 。 私の 名前は ミィラー です 。 私の 名前は ミィラー です 。 私の 名前は ミィラー です 。 私の 名前は ミィラー です 。 0
wa-as--n-n---e---m---ādesu. w--------------- m--------- w-t-s-i-o-a-a-h- m-i-ā-e-u- --------------------------- watashinonamaeha myirādesu.
Trebam jednokrevetnu sobu. シングルルーム 一部屋 お願い します 。 シングルルーム 一部屋 お願い します 。 シングルルーム 一部屋 お願い します 。 シングルルーム 一部屋 お願い します 。 シングルルーム 一部屋 お願い します 。 0
shi-gurur-mu-hi-o--ya -n-ga----m-s-. s----------- h------- o------------- s-i-g-r-r-m- h-t-h-y- o-e-a-s-i-a-u- ------------------------------------ shingururūmu hitoheya onegaishimasu.
Trebam dvokrevetnu sobu. ダブルルーム 一部屋 お願い します 。 ダブルルーム 一部屋 お願い します 。 ダブルルーム 一部屋 お願い します 。 ダブルルーム 一部屋 お願い します 。 ダブルルーム 一部屋 お願い します 。 0
d---r-r-mu ---oh----o-e---s-----u. d--------- h------- o------------- d-b-r-r-m- h-t-h-y- o-e-a-s-i-a-u- ---------------------------------- dabururūmu hitoheya onegaishimasu.
Koliko košta soba za jednu noć? 一泊 いくら です か ? 一泊 いくら です か ? 一泊 いくら です か ? 一泊 いくら です か ? 一泊 いくら です か ? 0
ip-a-- ik-r--e---k-? i----- i-------- k-- i-p-k- i-u-a-e-u k-? -------------------- ippaku ikuradesu ka?
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. バスタブ付きの 部屋を お願い します 。 バスタブ付きの 部屋を お願い します 。 バスタブ付きの 部屋を お願い します 。 バスタブ付きの 部屋を お願い します 。 バスタブ付きの 部屋を お願い します 。 0
b--- ---u-----i -o h-ya---on--aish-m--u. b--- t--------- n- h--- o o------------- b-s- t-b---s-k- n- h-y- o o-e-a-s-i-a-u- ---------------------------------------- basu tabu-tsuki no heya o onegaishimasu.
Htio / htjela bih sobu s tušem. シャワー付きの 部屋を お願い します 。 シャワー付きの 部屋を お願い します 。 シャワー付きの 部屋を お願い します 。 シャワー付きの 部屋を お願い します 。 シャワー付きの 部屋を お願い します 。 0
s--w------i ----eya---o-eg---him--u. s---------- n- h--- o o------------- s-a-ā-t-u-i n- h-y- o o-e-a-s-i-a-u- ------------------------------------ shawā-tsuki no heya o onegaishimasu.
Mogu li vidjeti sobu? 部屋を 見せて もらえます か ? 部屋を 見せて もらえます か ? 部屋を 見せて もらえます か ? 部屋を 見せて もらえます か ? 部屋を 見せて もらえます か ? 0
hey--o -is--e-morae---- -a? h--- o m----- m-------- k-- h-y- o m-s-t- m-r-e-a-u k-? --------------------------- heya o misete moraemasu ka?
Ima li ovdje garaža? 車庫は あります か ? 車庫は あります か ? 車庫は あります か ? 車庫は あります か ? 車庫は あります か ? 0
s-a-- w- ari--s----? s---- w- a------ k-- s-a-o w- a-i-a-u k-? -------------------- shako wa arimasu ka?
Ima li ovdje sef? 金庫は あります か ? 金庫は あります か ? 金庫は あります か ? 金庫は あります か ? 金庫は あります か ? 0
k---- -a--r---s--ka? k---- w- a------ k-- k-n-o w- a-i-a-u k-? -------------------- kinko wa arimasu ka?
Ima li ovdje faks? ファックスは あります か ? ファックスは あります か ? ファックスは あります か ? ファックスは あります か ? ファックスは あります か ? 0
f-k-u---wa ar-m-su--a? f------ w- a------ k-- f-k-u-u w- a-i-a-u k-? ---------------------- fakkusu wa arimasu ka?
Dobro, uzet ću sobu. この 部屋に します 。 この 部屋に します 。 この 部屋に します 。 この 部屋に します 。 この 部屋に します 。 0
k--o heya-ni-sh----u. k--- h--- n- s------- k-n- h-y- n- s-i-a-u- --------------------- kono heya ni shimasu.
Ovdje su ključevi. 鍵は こちら です 。 鍵は こちら です 。 鍵は こちら です 。 鍵は こちら です 。 鍵は こちら です 。 0
k-g- wa --c-irad-su. k--- w- k----------- k-g- w- k-c-i-a-e-u- -------------------- kagi wa kochiradesu.
Ovdje je moja prtljaga. これが 私の 荷物 です 。 これが 私の 荷物 です 。 これが 私の 荷物 です 。 これが 私の 荷物 です 。 これが 私の 荷物 です 。 0
ko-e -a-wa-as-i-n- ni-otsu--s-. k--- g- w------ n- n----------- k-r- g- w-t-s-i n- n-m-t-u-e-u- ------------------------------- kore ga watashi no nimotsudesu.
U koliko sati je doručak? 朝食は 何時 です か ? 朝食は 何時 です か ? 朝食は 何時 です か ? 朝食は 何時 です か ? 朝食は 何時 です か ? 0
chōs---u wa --s-d-s-ka? c------- w- i---------- c-ō-h-k- w- i-s-d-s-k-? ----------------------- chōshoku wa itsudesuka?
U koliko sati je ručak? 昼食は 何時 です か ? 昼食は 何時 です か ? 昼食は 何時 です か ? 昼食は 何時 です か ? 昼食は 何時 です か ? 0
c-ūshok--wa--t-----u-a? c------- w- i---------- c-ū-h-k- w- i-s-d-s-k-? ----------------------- chūshoku wa itsudesuka?
U koliko sati je večera? 夕食は 何時 です か ? 夕食は 何時 です か ? 夕食は 何時 です か ? 夕食は 何時 です か ? 夕食は 何時 です か ? 0
yū----u wa -tsude-uka? y------ w- i---------- y-s-o-u w- i-s-d-s-k-? ---------------------- yūshoku wa itsudesuka?

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…