Zbirka izraza

hr U restoranu 1   »   bg В ресторанта 1

29 [dvadeset i devet]

U restoranu 1

U restoranu 1

29 [двайсет и девет]

29 [dvayset i devet]

В ресторанта 1

[V restoranta 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Da li je stol slobodan? Мас-т- --о--дна ли е? М----- с------- л- е- М-с-т- с-о-о-н- л- е- --------------------- Масата свободна ли е? 0
M-sa---sv-b--n- -- --? M----- s------- l- y-- M-s-t- s-o-o-n- l- y-? ---------------------- Masata svobodna li ye?
Molim Vas, htio / htjela bih jelovnik. Бих--е-а- / желала-мен---- --ля. Б-- ж---- / ж----- м------ м---- Б-х ж-л-л / ж-л-л- м-н-т-, м-л-. -------------------------------- Бих желал / желала менюто, моля. 0
B--h-zh--al-- -h---la-m-ny--o, mo--a. B--- z----- / z------ m------- m----- B-k- z-e-a- / z-e-a-a m-n-u-o- m-l-a- ------------------------------------- Bikh zhelal / zhelala menyuto, molya.
Što možete preporučiti? К-кво ще -и--ре-о----т-? К---- щ- м- п----------- К-к-о щ- м- п-е-о-ъ-а-е- ------------------------ Какво ще ми препоръчате? 0
K-k-o -h--- mi -r--or-ch-te? K---- s---- m- p------------ K-k-o s-c-e m- p-e-o-y-h-t-? ---------------------------- Kakvo shche mi preporychate?
Rado bih pivo. Б---иск-л-/ --------дн- -и-а. Б-- и---- / и----- е--- б---- Б-х и-к-л / и-к-л- е-н- б-р-. ----------------------------- Бих искал / искала една бира. 0
B-kh-i-ka--/-isk--a yedn- -ir-. B--- i---- / i----- y---- b---- B-k- i-k-l / i-k-l- y-d-a b-r-. ------------------------------- Bikh iskal / iskala yedna bira.
Rado bih mineralnu vodu. Би- ис-а-----с--ла -дна--и-ера-на-в-да. Б-- и---- / и----- е--- м-------- в---- Б-х и-к-л / и-к-л- е-н- м-н-р-л-а в-д-. --------------------------------------- Бих искал / искала една минерална вода. 0
Bi-h is-a- / -sk-------na m-ne-a-n- voda. B--- i---- / i----- y---- m-------- v---- B-k- i-k-l / i-k-l- y-d-a m-n-r-l-a v-d-. ----------------------------------------- Bikh iskal / iskala yedna mineralna voda.
Rado bih sok od naranče. Бих -ска----ис-а-а ед-н п-р-окало--с--. Б-- и---- / и----- е--- п--------- с--- Б-х и-к-л / и-к-л- е-и- п-р-о-а-о- с-к- --------------------------------------- Бих искал / искала един портокалов сок. 0
Bikh--s-al / -sk-l---edi---o-tok-lov-s--. B--- i---- / i----- y---- p--------- s--- B-k- i-k-l / i-k-l- y-d-n p-r-o-a-o- s-k- ----------------------------------------- Bikh iskal / iskala yedin portokalov sok.
Rado bih kavu. Би--и-кал / иска-- е--о-к---. Б-- и---- / и----- е--- к---- Б-х и-к-л / и-к-л- е-н- к-ф-. ----------------------------- Бих искал / искала едно кафе. 0
B-kh--s--l-- -ska-a-ye-n- k---. B--- i---- / i----- y---- k---- B-k- i-k-l / i-k-l- y-d-o k-f-. ------------------------------- Bikh iskal / iskala yedno kafe.
Rado bih kavu s mlijekom. Б-х----ал /-иск------но---ф------я-о. Б-- и---- / и----- е--- к--- с м----- Б-х и-к-л / и-к-л- е-н- к-ф- с м-я-о- ------------------------------------- Бих искал / искала едно кафе с мляко. 0
Bi-- isk-l-/ is-a-- yedno ------ mly-ko. B--- i---- / i----- y---- k--- s m------ B-k- i-k-l / i-k-l- y-d-o k-f- s m-y-k-. ---------------------------------------- Bikh iskal / iskala yedno kafe s mlyako.
Sa šećerom, molim. Със---хар----л-. С-- з----- м---- С-с з-х-р- м-л-. ---------------- Със захар, моля. 0
Sy- zak-ar- ---y-. S-- z------ m----- S-s z-k-a-, m-l-a- ------------------ Sys zakhar, molya.
Htio / htjela bih čaj. Би- и-к---/--с-ала -д-н-чай. Б-- и---- / и----- е--- ч--- Б-х и-к-л / и-к-л- е-и- ч-й- ---------------------------- Бих искал / искала един чай. 0
B--h i-kal /--ska---yedi------. B--- i---- / i----- y---- c---- B-k- i-k-l / i-k-l- y-d-n c-a-. ------------------------------- Bikh iskal / iskala yedin chay.
Htio / htjela bih čaj sa limunom. Б-х--с------ис-ала чай с -и---. Б-- и---- / и----- ч-- с л----- Б-х и-к-л / и-к-л- ч-й с л-м-н- ------------------------------- Бих искал / искала чай с лимон. 0
Bi-h --kal --i-k-la-ch-y --l--on. B--- i---- / i----- c--- s l----- B-k- i-k-l / i-k-l- c-a- s l-m-n- --------------------------------- Bikh iskal / iskala chay s limon.
Htio / htjela bih čaj sa mlijekom. Б-х ис-ал-- -с---а ед-- --- - м-я-о. Б-- и---- / и----- е--- ч-- с м----- Б-х и-к-л / и-к-л- е-и- ч-й с м-я-о- ------------------------------------ Бих искал / искала един чай с мляко. 0
B----i-kal / -ska-a -e------ay s --y-ko. B--- i---- / i----- y---- c--- s m------ B-k- i-k-l / i-k-l- y-d-n c-a- s m-y-k-. ---------------------------------------- Bikh iskal / iskala yedin chay s mlyako.
Imate li cigarete? И-а------ц-----? И---- л- ц------ И-а-е л- ц-г-р-? ---------------- Имате ли цигари? 0
Ima-e -i-t-igari? I---- l- t------- I-a-e l- t-i-a-i- ----------------- Imate li tsigari?
Imate li pepeljaru? Им-те л- --п-л---? И---- л- п-------- И-а-е л- п-п-л-и-? ------------------ Имате ли пепелник? 0
Ima---li ---eln--? I---- l- p-------- I-a-e l- p-p-l-i-? ------------------ Imate li pepelnik?
Imate li vatre? Имате--и о-----? И---- л- о------ И-а-е л- о-ъ-ч-? ---------------- Имате ли огънче? 0
Imat- li -g-n-h-? I---- l- o------- I-a-e l- o-y-c-e- ----------------- Imate li ogynche?
Nedostaje mi vilica. Няма- в---ца. Н---- в------ Н-м-м в-л-ц-. ------------- Нямам вилица. 0
Ny-ma- v--it-a. N----- v------- N-a-a- v-l-t-a- --------------- Nyamam vilitsa.
Nedostaje mi nož. Н-----н-ж. Н---- н--- Н-м-м н-ж- ---------- Нямам нож. 0
N--m-m --z-. N----- n---- N-a-a- n-z-. ------------ Nyamam nozh.
Nedostaje mi žlica. Н-м-м--ъ-и--. Н---- л------ Н-м-м л-ж-ц-. ------------- Нямам лъжица. 0
Ny--a--ly-h----. N----- l-------- N-a-a- l-z-i-s-. ---------------- Nyamam lyzhitsa.

Gramatika sprječava laži!

Svaki jezik ima posebna obilježja. Neki jezici posjeduju svojstva koja su jedinstvena u cijelom svijetu. U te jezike spada jezik trio. Trio je indijanski jezik u Južnoj Americi. Govori ga oko 2.000 ljudi u Brazilu i Surinamu. Posebnost jezika trio je gramatika. Budući da prisiljava govornika da uvijek govori istinu. Za to je zaslužan takozvani frustrativni nastavak. Taj nastavak se u jeziku trio dodaje glagolima. On ukazuje na stupanj istinitosti rečenice. Jednostavan primjer objašnjava kako to točno funkcionira. Uzmimo za primjer rečenicu Dijete je otišlo u školu. U triu govornik mora staviti određeni nastavak na glagol. Kroz nastavak može reći da li je vidio dijete. Također može kazati da li je isto saznao od drugih. Ili pak nastavkom može iskazati da zna da je to laž. Govornik se dakle mora obvezati na ono što kaže. Što znači da mora izraziti istinitost svoje izjave. Na taj način ne može ništa prešutjeti ili uljepšati. Ukoliko govornik ispusti nastavak, smatra ga se lašcem. Službeni jezik u Surinamu je nizozemski. Prijevodi s nizozemskog na trio su često problematični. Budući da je većina jezika puno manje precizna. Jezici govornicima omogućavaju dvosmislenost. Stoga tumači ne paze uvijek da se obvežu na ono što kažu. Komunikacija s govornicima tria je stoga teška. Možda bi frustrativ i u ostalim jezicima bio koristan!? Ne samo u političkom jeziku...
Dali si znao?
Makedonski je maternji jezik oko 2 milijuna ljudi. Spada u južnoslavenske jezike. Najviše je srodan s bugarskim. Govornici ova dva jezika mogu bez problema razgovarati jedni s drugima. U pisanom obliku ova dva jezika se više međusobno razlikuju. U Makedoniji je oduvijek živjelo puno različitih narodnosti. To se, naravno, odrazilo i na jezik zemlje. Na jezik je utjecalo puno drugih jezika. Susjedna Srbija je tijekom dugih godina ostavila posebno snažan pečat na makedonski jezik. Leksički fond sadrži puno pojmova iz ruskog, turskog i engleskog. Jedna tako velika jezička raznolikost ne postoji u puno zemalja. Zato je makedonskom trebalo dugo vremena da ga se prizna kao poseban jezik. I makedonska književnost je iz ovog razloga puno trpjela. U međuvremenu se makedonski etablirao kao standardni jezik. Pa je stoga važan dio makedonskog identiteta.