Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   bg В ресторанта 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [трийсет и едно]

31 [triyset i yedno]

В ресторанта 3

[V restoranta 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Б-х и-к-л-/----а-а-пр-д---и-. Б-- и---- / и----- п--------- Б-х и-к-л / и-к-л- п-е-я-т-е- ----------------------------- Бих искал / искала предястие. 0
Bik- isk---/----------ed-a-t-e. B--- i---- / i----- p---------- B-k- i-k-l / i-k-l- p-e-y-s-i-. ------------------------------- Bikh iskal / iskala predyastie.
Htio / htjela bih salatu. Бих-ис-ал /-иск-л--са--т-. Б-- и---- / и----- с------ Б-х и-к-л / и-к-л- с-л-т-. -------------------------- Бих искал / искала салата. 0
Bi-h-iska- - i-kala--a-a-a. B--- i---- / i----- s------ B-k- i-k-l / i-k-l- s-l-t-. --------------------------- Bikh iskal / iskala salata.
Htio / htjela bih juhu. Б-х и--ал-- ис-ал---у-а. Б-- и---- / и----- с---- Б-х и-к-л / и-к-л- с-п-. ------------------------ Бих искал / искала супа. 0
B-kh-i--al /-i---l- s-pa. B--- i---- / i----- s---- B-k- i-k-l / i-k-l- s-p-. ------------------------- Bikh iskal / iskala supa.
Htio / htjela bih desert. Би--ис-ал --иск-л- -есер-. Б-- и---- / и----- д------ Б-х и-к-л / и-к-л- д-с-р-. -------------------------- Бих искал / искала десерт. 0
Bik-----a--/----ala d-sert. B--- i---- / i----- d------ B-k- i-k-l / i-k-l- d-s-r-. --------------------------- Bikh iskal / iskala desert.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Б-- ис----- иск--- -л-дол-- -ъ- с---а-а. Б-- и---- / и----- с------- с-- с------- Б-х и-к-л / и-к-л- с-а-о-е- с-с с-е-а-а- ---------------------------------------- Бих искал / искала сладолед със сметана. 0
B--- is--------ka-a----d--ed s-- sme----. B--- i---- / i----- s------- s-- s------- B-k- i-k-l / i-k-l- s-a-o-e- s-s s-e-a-a- ----------------------------------------- Bikh iskal / iskala sladoled sys smetana.
Htio / htjela bih voće ili sir. Б-- ---ал / ---ала--л-дове --и ---ен-. Б-- и---- / и----- п------ и-- с------ Б-х и-к-л / и-к-л- п-о-о-е и-и с-р-н-. -------------------------------------- Бих искал / искала плодове или сирене. 0
B-k------l-/-i----a-------- ili -ir---. B--- i---- / i----- p------ i-- s------ B-k- i-k-l / i-k-l- p-o-o-e i-i s-r-n-. --------------------------------------- Bikh iskal / iskala plodove ili sirene.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. И-к-ме д- ---у--м. И----- д- з------- И-к-м- д- з-к-с-м- ------------------ Искаме да закусим. 0
Iskame-d- ----sim. I----- d- z------- I-k-m- d- z-k-s-m- ------------------ Iskame da zakusim.
Htjeli / htjele bismo ručati. И-ка---да---ядв-ме. И----- д- о-------- И-к-м- д- о-я-в-м-. ------------------- Искаме да обядваме. 0
Is-am--d---b-a-va--. I----- d- o--------- I-k-m- d- o-y-d-a-e- -------------------- Iskame da obyadvame.
Htjeli / htjele bismo večerati. Иск--е--- -ече-ям-. И----- д- в-------- И-к-м- д- в-ч-р-м-. ------------------- Искаме да вечеряме. 0
I---me-da--e-he-y-me. I----- d- v---------- I-k-m- d- v-c-e-y-m-. --------------------- Iskame da vecheryame.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Ка-----ел-----з--закуска? К---- ж------ з- з------- К-к-о ж-л-е-е з- з-к-с-а- ------------------------- Какво желаете за закуска? 0
K---o z-e--e-e-z---a--ska? K---- z------- z- z------- K-k-o z-e-a-t- z- z-k-s-a- -------------------------- Kakvo zhelaete za zakuska?
Pecivo s marmeladom i medom? Х----е-а - м---а--д-и-м--? Х------- с м------- и м--- Х-е-ч-т- с м-р-а-а- и м-д- -------------------------- Хлебчета с мармалад и мед? 0
Khl-b-heta s-m--mala- - -ed? K--------- s m------- i m--- K-l-b-h-t- s m-r-a-a- i m-d- ---------------------------- Khlebcheta s marmalad i med?
Тоst s kobasicom i sirom? П--ен--ф---й-и-съ- са-а- - -ире--? П----- ф------ с-- с---- и с------ П-ч-н- ф-л-й-и с-с с-л-м и с-р-н-? ---------------------------------- Печени филийки със салам и сирене? 0
P------ --liyki-sys-s-la- i---ren-? P------ f------ s-- s---- i s------ P-c-e-i f-l-y-i s-s s-l-m i s-r-n-? ----------------------------------- Pecheni filiyki sys salam i sirene?
Kuhano jaje? С--ре-о ----? С------ я---- С-а-е-о я-ц-? ------------- Сварено яйце? 0
Sv--eno y---se? S------ y------ S-a-e-o y-y-s-? --------------- Svareno yaytse?
Jaje na oko? Я-ц- на-о--? Я--- н- о--- Я-ц- н- о-и- ------------ Яйце на очи? 0
Y-y----n- ochi? Y----- n- o---- Y-y-s- n- o-h-? --------------- Yaytse na ochi?
Omlet? Ом-ет? О----- О-л-т- ------ Омлет? 0
O----? O----- O-l-t- ------ Omlet?
Molim još jedan jogurt. Мо-я,-още--д---к---л---ля-о. М---- о-- е--- к----- м----- М-л-, о-е е-н- к-с-л- м-я-о- ---------------------------- Моля, още едно кисело мляко. 0
Mol--- ---c-----d-o-kise-o --yako. M----- o----- y---- k----- m------ M-l-a- o-h-h- y-d-o k-s-l- m-y-k-. ---------------------------------- Molya, oshche yedno kiselo mlyako.
Molim još soli i papra. М---, о---сол-и ч-рен-п-п-р. М---- о-- с-- и ч---- п----- М-л-, о-е с-л и ч-р-н п-п-р- ---------------------------- Моля, още сол и черен пипер. 0
Mol-------che sol---che--- -i---. M----- o----- s-- i c----- p----- M-l-a- o-h-h- s-l i c-e-e- p-p-r- --------------------------------- Molya, oshche sol i cheren piper.
Molim još jednu čašu vode. Моля,-о----д-а -а-а -о--. М---- о-- е--- ч--- в---- М-л-, о-е е-н- ч-ш- в-д-. ------------------------- Моля, още една чаша вода. 0
Mo-----o--che yed-a-ch-s-a vo--. M----- o----- y---- c----- v---- M-l-a- o-h-h- y-d-a c-a-h- v-d-. -------------------------------- Molya, oshche yedna chasha voda.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!