Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   bg В ресторанта 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [трийсет и едно]

31 [triyset i yedno]

В ресторанта 3

[V restoranta 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Б-----к---/----ал- -ре----ие. Б__ и____ / и_____ п_________ Б-х и-к-л / и-к-л- п-е-я-т-е- ----------------------------- Бих искал / искала предястие. 0
B--h-i---- ---ska-a-p-ed-a-t-e. B___ i____ / i_____ p__________ B-k- i-k-l / i-k-l- p-e-y-s-i-. ------------------------------- Bikh iskal / iskala predyastie.
Htio / htjela bih salatu. Би- иска--- --кал- са--т-. Б__ и____ / и_____ с______ Б-х и-к-л / и-к-л- с-л-т-. -------------------------- Бих искал / искала салата. 0
B-kh isk---/-i--a-a ----t-. B___ i____ / i_____ s______ B-k- i-k-l / i-k-l- s-l-t-. --------------------------- Bikh iskal / iskala salata.
Htio / htjela bih juhu. Би--иск-л-/ -ск--а---па. Б__ и____ / и_____ с____ Б-х и-к-л / и-к-л- с-п-. ------------------------ Бих искал / искала супа. 0
B-k--i--a- -------a --pa. B___ i____ / i_____ s____ B-k- i-k-l / i-k-l- s-p-. ------------------------- Bikh iskal / iskala supa.
Htio / htjela bih desert. Б-х иск-- /-и-кал- д-с--т. Б__ и____ / и_____ д______ Б-х и-к-л / и-к-л- д-с-р-. -------------------------- Бих искал / искала десерт. 0
B-k----k-l - is-a-a-des--t. B___ i____ / i_____ d______ B-k- i-k-l / i-k-l- d-s-r-. --------------------------- Bikh iskal / iskala desert.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Б-х--ск-л / ис--ла-с-а--ле- -ъс -метана. Б__ и____ / и_____ с_______ с__ с_______ Б-х и-к-л / и-к-л- с-а-о-е- с-с с-е-а-а- ---------------------------------------- Бих искал / искала сладолед със сметана. 0
B-kh isk-l-- ---a-a--la------sy--s-eta--. B___ i____ / i_____ s_______ s__ s_______ B-k- i-k-l / i-k-l- s-a-o-e- s-s s-e-a-a- ----------------------------------------- Bikh iskal / iskala sladoled sys smetana.
Htio / htjela bih voće ili sir. Би- иска--- и-ка-а п---ове---и -ирен-. Б__ и____ / и_____ п______ и__ с______ Б-х и-к-л / и-к-л- п-о-о-е и-и с-р-н-. -------------------------------------- Бих искал / искала плодове или сирене. 0
B----is-al-/--sk--a-pl-do-e--li si----. B___ i____ / i_____ p______ i__ s______ B-k- i-k-l / i-k-l- p-o-o-e i-i s-r-n-. --------------------------------------- Bikh iskal / iskala plodove ili sirene.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. И-к-м- д---акус-м. И_____ д_ з_______ И-к-м- д- з-к-с-м- ------------------ Искаме да закусим. 0
Iskame-d- -a--sim. I_____ d_ z_______ I-k-m- d- z-k-s-m- ------------------ Iskame da zakusim.
Htjeli / htjele bismo ručati. И--а-- д- -б-д-а-е. И_____ д_ о________ И-к-м- д- о-я-в-м-. ------------------- Искаме да обядваме. 0
I-k-me d--ob----ame. I_____ d_ o_________ I-k-m- d- o-y-d-a-e- -------------------- Iskame da obyadvame.
Htjeli / htjele bismo večerati. Иска----а ---ер-ме. И_____ д_ в________ И-к-м- д- в-ч-р-м-. ------------------- Искаме да вечеряме. 0
Iska-e--a v-c-ery-m-. I_____ d_ v__________ I-k-m- d- v-c-e-y-m-. --------------------- Iskame da vecheryame.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Ка-----ел---е -----ку--а? К____ ж______ з_ з_______ К-к-о ж-л-е-е з- з-к-с-а- ------------------------- Какво желаете за закуска? 0
Kak---z--la-te----z--uska? K____ z_______ z_ z_______ K-k-o z-e-a-t- z- z-k-s-a- -------------------------- Kakvo zhelaete za zakuska?
Pecivo s marmeladom i medom? Хле-ч------мар-а-а--и м--? Х_______ с м_______ и м___ Х-е-ч-т- с м-р-а-а- и м-д- -------------------------- Хлебчета с мармалад и мед? 0
K-l--ch----s-ma-ma--d-- med? K_________ s m_______ i m___ K-l-b-h-t- s m-r-a-a- i m-d- ---------------------------- Khlebcheta s marmalad i med?
Тоst s kobasicom i sirom? П---ни--ил-йк--със-сала- и-си--н-? П_____ ф______ с__ с____ и с______ П-ч-н- ф-л-й-и с-с с-л-м и с-р-н-? ---------------------------------- Печени филийки със салам и сирене? 0
Pec-en- fil-yk---y----l-m i --ren-? P______ f______ s__ s____ i s______ P-c-e-i f-l-y-i s-s s-l-m i s-r-n-? ----------------------------------- Pecheni filiyki sys salam i sirene?
Kuhano jaje? Сва--но---це? С______ я____ С-а-е-о я-ц-? ------------- Сварено яйце? 0
S--re---y-----? S______ y______ S-a-e-o y-y-s-? --------------- Svareno yaytse?
Jaje na oko? Я-ц------ч-? Я___ н_ о___ Я-ц- н- о-и- ------------ Яйце на очи? 0
Yayts- na --hi? Y_____ n_ o____ Y-y-s- n- o-h-? --------------- Yaytse na ochi?
Omlet? О---т? О_____ О-л-т- ------ Омлет? 0
O--et? O_____ O-l-t- ------ Omlet?
Molim još jedan jogurt. М---, --е-ед-- -ис-л- --яко. М____ о__ е___ к_____ м_____ М-л-, о-е е-н- к-с-л- м-я-о- ---------------------------- Моля, още едно кисело мляко. 0
Mo-y-- -s-c-- ---no-kiselo-m--ak-. M_____ o_____ y____ k_____ m______ M-l-a- o-h-h- y-d-o k-s-l- m-y-k-. ---------------------------------- Molya, oshche yedno kiselo mlyako.
Molim još soli i papra. Мо-я- -----ол---че--- -ип--. М____ о__ с__ и ч____ п_____ М-л-, о-е с-л и ч-р-н п-п-р- ---------------------------- Моля, още сол и черен пипер. 0
Moly-----hc-e s-l i-c---en -----. M_____ o_____ s__ i c_____ p_____ M-l-a- o-h-h- s-l i c-e-e- p-p-r- --------------------------------- Molya, oshche sol i cheren piper.
Molim još jednu čašu vode. Мо------е -------ш- -о--. М____ о__ е___ ч___ в____ М-л-, о-е е-н- ч-ш- в-д-. ------------------------- Моля, още една чаша вода. 0
M--y-,----c-- y--na--ha-ha-v---. M_____ o_____ y____ c_____ v____ M-l-a- o-h-h- y-d-a c-a-h- v-d-. -------------------------------- Molya, oshche yedna chasha voda.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!