Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   kn ಫಲಾಹಾರ ಮಂದಿರದಲ್ಲಿ ೩

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

೩೧ [ಮೂವತ್ತೊಂದು]

31 [Mūvattondu]

ಫಲಾಹಾರ ಮಂದಿರದಲ್ಲಿ ೩

[phalāhāra mandiradalli - 3.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kannada igra Više
Htio / htjela bih predjelo. ನನ-- ಒ--- ಸ-------- ಬ---. ನನಗೆ ಒಂದು ಸ್ಟಾರ್ಟರ್ ಬೇಕು. 0
N----- o--- s------ b---. Na---- o--- s------ b---. Nanage ondu sṭārṭar bēku. N-n-g- o-d- s-ā-ṭ-r b-k-. ------------------------.
Htio / htjela bih salatu. ನನ-- ಒ--- ಕ------ ಬ---. ನನಗೆ ಒಂದು ಕೋಸಂಬರಿ ಬೇಕು. 0
N----- o--- k-------- b---. Na---- o--- k-------- b---. Nanage ondu kōsambari bēku. N-n-g- o-d- k-s-m-a-i b-k-. --------------------------.
Htio / htjela bih juhu. ನನ-- ಒ--- ಸ--- ಬ---. ನನಗೆ ಒಂದು ಸೂಪ್ ಬೇಕು. 0
N----- o--- s-- b---. Na---- o--- s-- b---. Nanage ondu sūp bēku. N-n-g- o-d- s-p b-k-. --------------------.
Htio / htjela bih desert. ನನ-- ಒ--- ಸ-------- ಬ---. ನನಗೆ ಒಂದು ಸಿಹಿತಿಂಡಿ ಬೇಕು. 0
N----- o--- s-------- b---. Na---- o--- s-------- b---. Nanage ondu sihitiṇḍi bēku. N-n-g- o-d- s-h-t-ṇ-i b-k-. --------------------------.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. ನನ-- ಕ----- ಜ----- ಒ--- ಐ-- ಕ---- ಕ---. ನನಗೆ ಕ್ರೀಮ್ ಜೊತೆಗೆ ಒಂದು ಐಸ್ ಕ್ರೀಂ ಕೊಡಿ. 0
N----- k--- j----- o--- a-- k--- k---. Na---- k--- j----- o--- a-- k--- k---. Nanage krīm jotege ondu ais krīṁ koḍi. N-n-g- k-ī- j-t-g- o-d- a-s k-ī- k-ḍ-. -------------------------------------.
Htio / htjela bih voće ili sir. ನನ-- ಹ---- ಅ--- ಚ--- ಬ---. ನನಗೆ ಹಣ್ಣು ಅಥವಾ ಚೀಸ್ ಬೇಕು. 0
N----- h---- a----- c-- b---. Na---- h---- a----- c-- b---. Nanage haṇṇu athavā cīs bēku. N-n-g- h-ṇ-u a-h-v- c-s b-k-. ----------------------------.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ನಾ-- ಬ----- ತ---- ತ-------ು ನಾವು ಬೆಳಗಿನ ತಿಂಡಿ ತಿನ್ನಬೇಕು 0
N--- b------- t---- t-------- Nā-- b------- t---- t-------u Nāvu beḷagina tiṇḍi tinnabēku N-v- b-ḷ-g-n- t-ṇ-i t-n-a-ē-u -----------------------------
Htjeli / htjele bismo ručati. ನಾ-- ಮ-------- ಊ- ಮ---------. ನಾವು ಮದ್ಯಾಹ್ನದ ಊಟ ಮಾಡುತ್ತೇವೆ. 0
n--- m--------- ū-- m--------. nā-- m--------- ū-- m--------. nāvu madyāhnada ūṭa māḍuttēve. n-v- m-d-ā-n-d- ū-a m-ḍ-t-ē-e. -----------------------------.
Htjeli / htjele bismo večerati. ನಾ-- ರ----- ಊ- ಮ---------. ನಾವು ರಾತ್ರಿ ಊಟ ಮಾಡುತ್ತೇವೆ. 0
N--- r---- ū-- m--------. Nā-- r---- ū-- m--------. Nāvu rātri ūṭa māḍuttēve. N-v- r-t-i ū-a m-ḍ-t-ē-e. ------------------------.
Što biste htjeli / htjele za doručak? ನೀ-- ಬ----- ತ------ ಏ----- ತ------ ಬ---------? ನೀವು ಬೆಳಗಿನ ತಿಂಡಿಗೆ ಏನನ್ನು ತಿನ್ನಲು ಬಯಸುತ್ತೀರಿ? 0
N--- b------- t------ ē----- t------ b----------? Nī-- b------- t------ ē----- t------ b----------? Nīvu beḷagina tiṇḍige ēnannu tinnalu bayasuttīri? N-v- b-ḷ-g-n- t-ṇ-i-e ē-a-n- t-n-a-u b-y-s-t-ī-i? ------------------------------------------------?
Pecivo s marmeladom i medom? ಹಣ---- ಪ-- ಮ---- ಜ------------- ರ----- ? ಹಣ್ಣಿನ ಪಾಕ ಮತ್ತು ಜೇನುತುಪ್ಪದೊಡನೆ ರೋಲ್ಸ್ ? 0
H------ p--- m---- j-------------- r---? Ha----- p--- m---- j-------------- r---? Haṇṇina pāka mattu jēnutuppadoḍane rōls? H-ṇ-i-a p-k- m-t-u j-n-t-p-a-o-a-e r-l-? ---------------------------------------?
Тоst s kobasicom i sirom? ಸಾ---- ಮ---- ಚ--- ಜ--- ಟ----- ? ಸಾಸೆಜ್ ಮತ್ತು ಚೀಸ್ ಜೊತೆ ಟೋಸ್ಟ್ ? 0
S---- m---- c-- j--- ṭ---? Sā--- m---- c-- j--- ṭ---? Sāsej mattu cīs jote ṭōsṭ? S-s-j m-t-u c-s j-t- ṭ-s-? -------------------------?
Kuhano jaje? ಒಂ-- ಬ------ ಮ-----? ಒಂದು ಬೇಯಿಸಿದ ಮೊಟ್ಟೆ? 0
O--- b------- m----? On-- b------- m----? Ondu bēyisida moṭṭe? O-d- b-y-s-d- m-ṭ-e? -------------------?
Jaje na oko? ಒಂ-- ಕ--- ಮ-----? ಒಂದು ಕರಿದ ಮೊಟ್ಟೆ? 0
O--- k----- m----? On-- k----- m----? Ondu karida moṭṭe? O-d- k-r-d- m-ṭ-e? -----------------?
Omlet? ಒಂ-- ಆ------? ಒಂದು ಆಮ್ಲೆಟ್? 0
O--- ā----? On-- ā----? Ondu āmleṭ? O-d- ā-l-ṭ? ----------?
Molim još jedan jogurt. ದಯ------ ಇ------- ಮ------- ಕ---. ದಯವಿಟ್ಟು ಇನ್ನೊಂದು ಮೊಸರನ್ನು ಕೊಡಿ. 0
D-------- i------ m-------- k---. Da------- i------ m-------- k---. Dayaviṭṭu innondu mosarannu koḍi. D-y-v-ṭ-u i-n-n-u m-s-r-n-u k-ḍ-. --------------------------------.
Molim još soli i papra. ದಯ------ ಇ---- ಸ----- ಉ---- ಮ---- ಕ------- ಕ---. ದಯವಿಟ್ಟು ಇನ್ನೂ ಸ್ವಲ್ಪ ಉಪ್ಪು ಮತ್ತು ಕರಿಮೆಣಸು ಕೊಡಿ. 0
D-------- i--- s----- u--- m---- k--------- k---. Da------- i--- s----- u--- m---- k--------- k---. Dayaviṭṭu innū svalpa uppu mattu karimeṇasu koḍi. D-y-v-ṭ-u i-n- s-a-p- u-p- m-t-u k-r-m-ṇ-s- k-ḍ-. ------------------------------------------------.
Molim još jednu čašu vode. ದಯ------ ಇ---- ಒ--- ಲ-- ನ--- ಕ---. ದಯವಿಟ್ಟು ಇನ್ನೂ ಒಂದು ಲೋಟ ನೀರು ಕೊಡಿ. 0
D-------- i--- o--- l--- n--- k---. Da------- i--- o--- l--- n--- k---. Dayaviṭṭu innū ondu lōṭa nīru koḍi. D-y-v-ṭ-u i-n- o-d- l-ṭ- n-r- k-ḍ-. ----------------------------------.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!