Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   ti ኣብ ቤት መግቢ 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ሳላሳንሓደን]

31 [salasaniḥadeni]

ኣብ ቤት መግቢ 3

[abi bēti megibī 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Htio / htjela bih predjelo. ኣ--ቅ----ግቢ--ብላ----የ ኣ- ቅ-- ም-- ዝ--- ደ-- ኣ- ቅ-ሚ ም-ቢ ዝ-ላ- ደ-የ ------------------- ኣነ ቅድሚ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ 0
a-e-k’-d-m---i-ibī-zib-la-i--eliye a-- k------ m----- z------- d----- a-e k-i-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y- ---------------------------------- ane k’idimī migibī zibila‘i deliye
Htio / htjela bih salatu. ኣ--ሳ----ልየ። ኣ- ሳ-- ደ--- ኣ- ሳ-ጣ ደ-የ- ----------- ኣነ ሳላጣ ደልየ። 0
ane s-----------ye። a-- s------ d------ a-e s-l-t-a d-l-y-። ------------------- ane salat’a deliye።
Htio / htjela bih juhu. ኣ- መ-ቕ--ል-። ኣ- መ-- ደ--- ኣ- መ-ቕ ደ-የ- ----------- ኣነ መረቕ ደልየ። 0
ane--e--k-’--de-i--። a-- m------- d------ a-e m-r-k-’- d-l-y-። -------------------- ane mereḵ’i deliye።
Htio / htjela bih desert. ኣ- -ሕሪ--ግ--ዝ--- -ል-። ኣ- ድ-- ም-- ዝ--- ደ--- ኣ- ድ-ሪ ም-ቢ ዝ-ላ- ደ-የ- -------------------- ኣነ ድሕሪ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ። 0
a----i-̣i-ī-mi-i-ī zi-ila-- -el--e። a-- d------ m----- z------- d------ a-e d-h-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y-። ----------------------------------- ane diḥirī migibī zibila‘i deliye።
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. ኣነ--ይ-ክ----ስ--- እ--ዝ--። ኣ- ኣ----- ም- ዛ- እ- ዝ--- ኣ- ኣ-ስ-ሪ- ም- ዛ- እ- ዝ-ሊ- ----------------------- ኣነ ኣይስክሪም ምስ ዛነ እየ ዝደሊ። 0
an--a-is--irīmi--is------ -ye--ide--። a-- a---------- m--- z--- i-- z------ a-e a-i-i-i-ī-i m-s- z-n- i-e z-d-l-። ------------------------------------- ane ayisikirīmi misi zane iye zidelī።
Htio / htjela bih voće ili sir. ኣ---ሩታ-ት -ይ--ር-- እየ ዝደ-። ኣ- ፍ---- ወ- ፋ--- እ- ዝ--- ኣ- ፍ-ታ-ት ወ- ፋ-ማ- እ- ዝ-ሊ- ------------------------ ኣነ ፍሩታታት ወይ ፋርማጆ እየ ዝደሊ። 0
an---ir---t-ti----- far-m-j- iye z-de--። a-- f--------- w--- f------- i-- z------ a-e f-r-t-t-t- w-y- f-r-m-j- i-e z-d-l-። ---------------------------------------- ane firutatati weyi farimajo iye zidelī።
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ን-- ---ርስ-ደ--። ን-- ክ---- ደ--- ን-ና ክ-ቖ-ስ ደ-ና- -------------- ንሕና ክንቖርስ ደሊና። 0
niḥ--a kin-ḵ’-ri---d-līn-። n------ k----------- d------ n-h-i-a k-n-k-’-r-s- d-l-n-። ---------------------------- niḥina kiniḵ’orisi delīna።
Htjeli / htjele bismo ručati. ንሕ--ም-- ክ-በልዕ--ሊ-። ን-- ም-- ክ---- ደ--- ን-ና ም-ሕ ክ-በ-ዕ ደ-ና- ------------------ ንሕና ምሳሕ ክንበልዕ ደሊና። 0
n---i-a-m--a----k--i-e-i‘i -e--n-። n------ m------ k--------- d------ n-h-i-a m-s-h-i k-n-b-l-‘- d-l-n-። ---------------------------------- niḥina misaḥi kinibeli‘i delīna።
Htjeli / htjele bismo večerati. ን-ና --ር -ንበ---ደሊና። ን-- ድ-- ክ---- ደ--- ን-ና ድ-ር ክ-በ-ዕ ደ-ና- ------------------ ንሕና ድራር ክንበልዕ ደሊና። 0
n----na --r----k----el-‘----līn-። n------ d----- k--------- d------ n-h-i-a d-r-r- k-n-b-l-‘- d-l-n-። --------------------------------- niḥina dirari kinibeli‘i delīna።
Što biste htjeli / htjele za doručak? ን-ርሲ --ታ--ኢዩ---ልየኩ-? ን--- እ--- ኢ- ዘ------ ን-ር- እ-ታ- ኢ- ዘ-ል-ኩ-? -------------------- ንቁርሲ እንታይ ኢዩ ዘድልየኩም? 0
n-k---i-ī-i---ayi -yu -edi-i-ek--i? n-------- i------ ī-- z------------ n-k-u-i-ī i-i-a-i ī-u z-d-l-y-k-m-? ----------------------------------- nik’urisī initayi īyu zediliyekumi?
Pecivo s marmeladom i medom? ባ- -- -ርማላድ--መዓ-ን። ባ- ም- ማ----- መ---- ባ- ም- ማ-ማ-ድ- መ-ር-። ------------------ ባኒ ምስ ማርማላድን መዓርን። 0
ba-ī --si---rimal---n- -e--ri-i። b--- m--- m----------- m-------- b-n- m-s- m-r-m-l-d-n- m-‘-r-n-። -------------------------------- banī misi marimaladini me‘arini።
Тоst s kobasicom i sirom? ቶ------ስ-ን--ርማጆን። ቶ-- ም- ስ-- ፋ----- ቶ-ት ም- ስ-ን ፋ-ማ-ን- ----------------- ቶስት ምስ ስጋን ፋርማጆን። 0
t--i-i m--i-sigan- -ar----on-። t----- m--- s----- f---------- t-s-t- m-s- s-g-n- f-r-m-j-n-። ------------------------------ tositi misi sigani farimajoni።
Kuhano jaje? ሓ- -ሱ- ----ሖ? ሓ- ብ-- እ----- ሓ- ብ-ል እ-ቋ-ሖ- ------------- ሓደ ብሱል እንቋቍሖ? 0
ḥa-- b-s-li-in---w-k’-ih-o? h---- b----- i-------------- h-a-e b-s-l- i-i-’-a-’-i-̣-? ---------------------------- ḥade bisuli inik’wak’wiḥo?
Jaje na oko? ሓ--ዝተጠብሰ እን--ሖ? ሓ- ዝ---- እ----- ሓ- ዝ-ጠ-ሰ እ-ቋ-ሖ- --------------- ሓደ ዝተጠብሰ እንቋቍሖ? 0
h-a-e -itet--b--- --ik--a-’-i-̣-? h---- z---------- i-------------- h-a-e z-t-t-e-i-e i-i-’-a-’-i-̣-? --------------------------------- ḥade zitet’ebise inik’wak’wiḥo?
Omlet? ሓ- ----? ሓ- ኦ---- ሓ- ኦ-ለ-? -------- ሓደ ኦመለት? 0
h--de--m---t-? h---- o------- h-a-e o-e-e-i- -------------- ḥade omeleti?
Molim još jedan jogurt. ሓን- -----ባ በ-ኹም። ሓ-- ር-- እ- በ---- ሓ-ቲ ር-ኦ እ- በ-ኹ-። ---------------- ሓንቲ ርጉኦ እባ በጃኹም። 0
ḥ---tī -igu’- iba-be--ẖu-i። h------ r----- i-- b--------- h-a-i-ī r-g-’- i-a b-j-h-u-i- ----------------------------- ḥanitī rigu’o iba bejaẖumi።
Molim još soli i papra. ጨውን--ርበ-- እባ በ-ኹ-። ጨ-- በ---- እ- በ---- ጨ-ን በ-በ-ን እ- በ-ኹ-። ------------------ ጨውን በርበረን እባ በጃኹም። 0
ch’-wi-- ---i-e-e-- i-a-bej-h----። c------- b--------- i-- b--------- c-’-w-n- b-r-b-r-n- i-a b-j-h-u-i- ---------------------------------- ch’ewini beribereni iba bejaẖumi።
Molim još jednu čašu vode. ሓ----------------ም። ሓ-- ብ-- ማ- ግ- በ---- ሓ-ቲ ብ-ሪ ማ- ግ- በ-ኹ-። ------------------- ሓንቲ ብኬሪ ማይ ግዳ በጃኹም። 0
h---i-ī-b-k-r--m------da-----h-um-። h------ b----- m--- g--- b--------- h-a-i-ī b-k-r- m-y- g-d- b-j-h-u-i- ----------------------------------- ḥanitī bikērī mayi gida bejaẖumi።

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!