Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   uk В ресторані 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [тридцять один]

31 [trydtsyatʹ odyn]

В ресторані 3

[V restorani 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я х--- з------. Я хочу закуску. 0
Y- k----- z------. YA k----- z------. YA khochu zakusku. Y- k-o-h- z-k-s-u. -----------------.
Htio / htjela bih salatu. Я х--- с----. Я хочу салат. 0
Y- k----- s----. YA k----- s----. YA khochu salat. Y- k-o-h- s-l-t. ---------------.
Htio / htjela bih juhu. Я х--- с--. Я хочу суп. 0
Y- k----- s--. YA k----- s--. YA khochu sup. Y- k-o-h- s-p. -------------.
Htio / htjela bih desert. Я х--- д-----. Я хочу десерт. 0
Y- k----- d-----. YA k----- d-----. YA khochu desert. Y- k-o-h- d-s-r-. ----------------.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Я х--- м------- з в-------. Я хочу морозиво з вершками. 0
Y- k----- m------- z v--------. YA k----- m------- z v--------. YA khochu morozyvo z vershkamy. Y- k-o-h- m-r-z-v- z v-r-h-a-y. ------------------------------.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я х--- ф----- а-- с--. Я хочу фрукти або сир. 0
Y- k----- f----- a-- s--. YA k----- f----- a-- s--. YA khochu frukty abo syr. Y- k-o-h- f-u-t- a-o s-r. ------------------------.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Ми х----- с------. Ми хочемо снідати. 0
M- k------- s------. My k------- s------. My khochemo snidaty. M- k-o-h-m- s-i-a-y. -------------------.
Htjeli / htjele bismo ručati. Ми х----- о------. Ми хочемо обідати. 0
M- k------- o------. My k------- o------. My khochemo obidaty. M- k-o-h-m- o-i-a-y. -------------------.
Htjeli / htjele bismo večerati. Ми х----- в-------. Ми хочемо вечеряти. 0
M- k------- v---------. My k------- v---------. My khochemo vecheryaty. M- k-o-h-m- v-c-e-y-t-. ----------------------.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Що В- х----- н- с-------? Що Ви хочете на сніданок? 0
S---- V- k------- n- s-------? Sh--- V- k------- n- s-------? Shcho Vy khochete na snidanok? S-c-o V- k-o-h-t- n- s-i-a-o-? -----------------------------?
Pecivo s marmeladom i medom? Бу----- з м--------- і м----? Булочку з мармеладом і медом? 0
B------- z m--------- i m----? Bu------ z m--------- i m----? Bulochku z marmeladom i medom? B-l-c-k- z m-r-e-a-o- i m-d-m? -----------------------------?
Тоst s kobasicom i sirom? То-- з к------- і с----? Тост з ковбасою і сиром? 0
T--- z k-------- i s----? To-- z k-------- i s----? Tost z kovbasoyu i syrom? T-s- z k-v-a-o-u i s-r-m? ------------------------?
Kuhano jaje? Ва---- я---? Варене яйце? 0
V----- y--̆t--? Va---- y------? Varene yay̆tse? V-r-n- y-y̆t-e? ----------̆---?
Jaje na oko? Яє---? Яєчню? 0
Y--------? Ya-------? Yayechnyu? Y-y-c-n-u? ---------?
Omlet? Ом---? Омлет? 0
O----? Om---? Omlet? O-l-t? -----?
Molim još jedan jogurt. Бу--------- щ- й-----. Будь-ласка, ще йогурт. 0
B----l----, s---- y̆o----. Bu--------- s---- y------. Budʹ-laska, shche y̆ohurt. B-d--l-s-a, s-c-e y̆o-u-t. ----------,--------̆-----.
Molim još soli i papra. Бу--------- щ- с--- і п-----. Будь-ласка, ще сіль і перець. 0
B----l----, s---- s--- i p------. Bu--------- s---- s--- i p------. Budʹ-laska, shche silʹ i peretsʹ. B-d--l-s-a, s-c-e s-l- i p-r-t-ʹ. ----------,---------------------.
Molim još jednu čašu vode. Бу--------- щ- с------ в---. Будь-ласка, ще склянку води. 0
B----l----, s---- s------- v---. Bu--------- s---- s------- v---. Budʹ-laska, shche sklyanku vody. B-d--l-s-a, s-c-e s-l-a-k- v-d-. ----------,--------------------.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!