Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   uk В ресторані 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [тридцять один]

31 [trydtsyatʹ odyn]

В ресторані 3

[V restorani 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я х--- за-ус--. Я х___ з_______ Я х-ч- з-к-с-у- --------------- Я хочу закуску. 0
Y- -h--h---akusk-. Y_ k_____ z_______ Y- k-o-h- z-k-s-u- ------------------ YA khochu zakusku.
Htio / htjela bih salatu. Я---ч--са--т. Я х___ с_____ Я х-ч- с-л-т- ------------- Я хочу салат. 0
YA kh-ch- s-l-t. Y_ k_____ s_____ Y- k-o-h- s-l-t- ---------------- YA khochu salat.
Htio / htjela bih juhu. Я----у -у-. Я х___ с___ Я х-ч- с-п- ----------- Я хочу суп. 0
Y--k-o-h--s--. Y_ k_____ s___ Y- k-o-h- s-p- -------------- YA khochu sup.
Htio / htjela bih desert. Я--очу--ес-р-. Я х___ д______ Я х-ч- д-с-р-. -------------- Я хочу десерт. 0
YA -hoch- d--e-t. Y_ k_____ d______ Y- k-o-h- d-s-r-. ----------------- YA khochu desert.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Я хочу -----иво з --ршками. Я х___ м_______ з в________ Я х-ч- м-р-з-в- з в-р-к-м-. --------------------------- Я хочу морозиво з вершками. 0
YA -h---u ---o-y-- z v---hkam-. Y_ k_____ m_______ z v_________ Y- k-o-h- m-r-z-v- z v-r-h-a-y- ------------------------------- YA khochu morozyvo z vershkamy.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я -о-- фр--ти --о сир. Я х___ ф_____ а__ с___ Я х-ч- ф-у-т- а-о с-р- ---------------------- Я хочу фрукти або сир. 0
YA --o-h--f----- a-o-sy-. Y_ k_____ f_____ a__ s___ Y- k-o-h- f-u-t- a-o s-r- ------------------------- YA khochu frukty abo syr.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Ми --чемо ---дат-. М_ х_____ с_______ М- х-ч-м- с-і-а-и- ------------------ Ми хочемо снідати. 0
My------e-o --i--ty. M_ k_______ s_______ M- k-o-h-m- s-i-a-y- -------------------- My khochemo snidaty.
Htjeli / htjele bismo ručati. М- --че-о --ід-т-. М_ х_____ о_______ М- х-ч-м- о-і-а-и- ------------------ Ми хочемо обідати. 0
M-----c-em-----daty. M_ k_______ o_______ M- k-o-h-m- o-i-a-y- -------------------- My khochemo obidaty.
Htjeli / htjele bismo večerati. Ми-хо---- -еч----и. М_ х_____ в________ М- х-ч-м- в-ч-р-т-. ------------------- Ми хочемо вечеряти. 0
My --oche-- veche-y-t-. M_ k_______ v__________ M- k-o-h-m- v-c-e-y-t-. ----------------------- My khochemo vecheryaty.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Що -и хо---е--а--ні----к? Щ_ В_ х_____ н_ с________ Щ- В- х-ч-т- н- с-і-а-о-? ------------------------- Що Ви хочете на сніданок? 0
Shcho V- ---c-e-e -a--ni-a-o-? S____ V_ k_______ n_ s________ S-c-o V- k-o-h-t- n- s-i-a-o-? ------------------------------ Shcho Vy khochete na snidanok?
Pecivo s marmeladom i medom? Бу-о--у - --р---ад-м --м---м? Б______ з м_________ і м_____ Б-л-ч-у з м-р-е-а-о- і м-д-м- ----------------------------- Булочку з мармеладом і медом? 0
B-----k- z-m--mel--om-i me-om? B_______ z m_________ i m_____ B-l-c-k- z m-r-e-a-o- i m-d-m- ------------------------------ Bulochku z marmeladom i medom?
Тоst s kobasicom i sirom? Т-с- з ко-басою-- --ро-? Т___ з к_______ і с_____ Т-с- з к-в-а-о- і с-р-м- ------------------------ Тост з ковбасою і сиром? 0
Tos- - k---aso-- i-sy-o-? T___ z k________ i s_____ T-s- z k-v-a-o-u i s-r-m- ------------------------- Tost z kovbasoyu i syrom?
Kuhano jaje? В-р--е--й--? В_____ я____ В-р-н- я-ц-? ------------ Варене яйце? 0
Var-ne ya-̆tse? V_____ y______ V-r-n- y-y-t-e- --------------- Varene yay̆tse?
Jaje na oko? Я---ю? Я_____ Я-ч-ю- ------ Яєчню? 0
Y-ye----u? Y_________ Y-y-c-n-u- ---------- Yayechnyu?
Omlet? Ом---? О_____ О-л-т- ------ Омлет? 0
O-l--? O_____ O-l-t- ------ Omlet?
Molim još jedan jogurt. Б-д--лас-а,-ще----ур-. Б__________ щ_ й______ Б-д---а-к-, щ- й-г-р-. ---------------------- Будь-ласка, ще йогурт. 0
Budʹ--aska, --che y-oh---. B__________ s____ y̆______ B-d---a-k-, s-c-e y-o-u-t- -------------------------- Budʹ-laska, shche y̆ohurt.
Molim još soli i papra. Б----лас-а- ще ------ п--ець. Б__________ щ_ с___ і п______ Б-д---а-к-, щ- с-л- і п-р-ц-. ----------------------------- Будь-ласка, ще сіль і перець. 0
Bud--la---,-shc-- -il- i p-r-tsʹ. B__________ s____ s___ i p_______ B-d---a-k-, s-c-e s-l- i p-r-t-ʹ- --------------------------------- Budʹ-laska, shche silʹ i peretsʹ.
Molim još jednu čašu vode. Б--------а- щ--с-ля-ку--од-. Б__________ щ_ с______ в____ Б-д---а-к-, щ- с-л-н-у в-д-. ---------------------------- Будь-ласка, ще склянку води. 0
Bu-ʹ-l----, sh-h-------n-- -od-. B__________ s____ s_______ v____ B-d---a-k-, s-c-e s-l-a-k- v-d-. -------------------------------- Budʹ-laska, shche sklyanku vody.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!