Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   no På restaurant 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [trettito]

På restaurant 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. E-----sjo- ---me- f--t-s --- -e--hu-. En porsjon pommes frites med ketchup. E- p-r-j-n p-m-e- f-i-e- m-d k-t-h-p- ------------------------------------- En porsjon pommes frites med ketchup. 0
I dvaput s majonezom. Og -o---d m-----s. Og to med majones. O- t- m-d m-j-n-s- ------------------ Og to med majones. 0
I triput prženu kobasicu sa senfom. O- tr- --il-p-l-----e- s-nn--. Og tre grillpølser med sennep. O- t-e g-i-l-ø-s-r m-d s-n-e-. ------------------------------ Og tre grillpølser med sennep. 0
Kakvo povrće imate? Hva------ gr----aker-har de-e? Hva slags grønnsaker har dere? H-a s-a-s g-ø-n-a-e- h-r d-r-? ------------------------------ Hva slags grønnsaker har dere? 0
Imate li graha? Ha----r--b-nner? Har dere bønner? H-r d-r- b-n-e-? ---------------- Har dere bønner? 0
Imate li cvjetače? Ha---er----o-kå-? Har dere blomkål? H-r d-r- b-o-k-l- ----------------- Har dere blomkål? 0
Ja rado jedem kukuruz. J-- l---r -ais. Jeg liker mais. J-g l-k-r m-i-. --------------- Jeg liker mais. 0
Ja rado jedem krastavce. Jeg-l--e- a-urk. Jeg liker agurk. J-g l-k-r a-u-k- ---------------- Jeg liker agurk. 0
Ja rado jedem rajčice. J-g----e---om----. Jeg liker tomater. J-g l-k-r t-m-t-r- ------------------ Jeg liker tomater. 0
Jedete li i Vi rado poriluk? Li--- du --så ---r-løk? Liker du også purreløk? L-k-r d- o-s- p-r-e-ø-? ----------------------- Liker du også purreløk? 0
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? L-k---d---gs---urkål? Liker du også surkål? L-k-r d- o-s- s-r-å-? --------------------- Liker du også surkål? 0
Jedete li Vi rado i leću? L-k-r d---g-----n-er? Liker du også linser? L-k-r d- o-s- l-n-e-? --------------------- Liker du også linser? 0
Jedeš li i ti rado mrkvu? S-i------ gje-ne---lr-t-er? Spiser du gjerne gulrøtter? S-i-e- d- g-e-n- g-l-ø-t-r- --------------------------- Spiser du gjerne gulrøtter? 0
Jedeš li i ti rado brokulu? Sp-s-- -u-gje-n- brokkol-? Spiser du gjerne brokkoli? S-i-e- d- g-e-n- b-o-k-l-? -------------------------- Spiser du gjerne brokkoli? 0
Jedeš li i ti rado papriku? S-i--- -u-g---n- p-pr---? Spiser du gjerne paprika? S-i-e- d- g-e-n- p-p-i-a- ------------------------- Spiser du gjerne paprika? 0
Ja ne volim luk. Je-----e- -k------. Jeg liker ikke løk. J-g l-k-r i-k- l-k- ------------------- Jeg liker ikke løk. 0
Ja ne volim masline. J-g-li-----k-- o-iv-n. Jeg liker ikke oliven. J-g l-k-r i-k- o-i-e-. ---------------------- Jeg liker ikke oliven. 0
Ja ne volim gljive. Jeg-lik-- -k-e-s-p-. Jeg liker ikke sopp. J-g l-k-r i-k- s-p-. -------------------- Jeg liker ikke sopp. 0

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!