Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   sk V reštaurácii 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [tridsaťdva]

V reštaurácii 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. J-d-- -ra----y-s k-č-p-m. J____ h_______ s k_______ J-d-y h-a-o-k- s k-č-p-m- ------------------------- Jedny hranolky s kečupom. 0
I dvaput s majonezom. A dv-kr-t s---jonéz-u. A d______ s m_________ A d-a-r-t s m-j-n-z-u- ---------------------- A dvakrát s majonézou. 0
I triput prženu kobasicu sa senfom. A---ikr----e---- k-o---u ---o-č-c-u. A t______ p_____ k______ s h________ A t-i-r-t p-č-n- k-o-á-u s h-r-i-o-. ------------------------------------ A trikrát pečenú klobásu s horčicou. 0
Kakvo povrće imate? Ak----t--z----inu? A__ m___ z________ A-ú m-t- z-l-n-n-? ------------------ Akú máte zeleninu? 0
Imate li graha? Máte f--uľ-? M___ f______ M-t- f-z-ľ-? ------------ Máte fazuľu? 0
Imate li cvjetače? M--- ---fio-? M___ k_______ M-t- k-r-i-l- ------------- Máte karfiol? 0
Ja rado jedem kukuruz. Rá--/---j----uku-ic-. R__ /__ j__ k________ R-d /-a j-m k-k-r-c-. --------------------- Rád /-a jem kukuricu. 0
Ja rado jedem krastavce. R-d-/----e---hor--. R__ /__ j__ u______ R-d /-a j-m u-o-k-. ------------------- Rád /-a jem uhorky. 0
Ja rado jedem rajčice. R-d---- je- -ara-ajky. R__ /__ j__ p_________ R-d /-a j-m p-r-d-j-y- ---------------------- Rád /-a jem paradajky. 0
Jedete li i Vi rado poriluk? A---y -á-e---d-----? A_ V_ m___ r___ p___ A- V- m-t- r-d- p-r- -------------------- Aj Vy máte radi pór? 0
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? A---y-m-t--rad--k-s-ú --p--t-? A_ V_ m___ r___ k____ k_______ A- V- m-t- r-d- k-s-ú k-p-s-u- ------------------------------ Aj Vy máte radi kyslú kapustu? 0
Jedete li Vi rado i leću? Aj--y -á-e -a-i ---o--c-? A_ V_ m___ r___ š________ A- V- m-t- r-d- š-š-v-c-? ------------------------- Aj Vy máte radi šošovicu? 0
Jedeš li i ti rado mrkvu? M---t--ž rád m-kvu? M__ t___ r__ m_____ M-š t-e- r-d m-k-u- ------------------- Máš tiež rád mrkvu? 0
Jedeš li i ti rado brokulu? Máš t-e- --- bro-olic-? M__ t___ r__ b_________ M-š t-e- r-d b-o-o-i-u- ----------------------- Máš tiež rád brokolicu? 0
Jedeš li i ti rado papriku? M-š-t-ež--á- pa-----? M__ t___ r__ p_______ M-š t-e- r-d p-p-i-u- --------------------- Máš tiež rád papriku? 0
Ja ne volim luk. Nemá- -ád (r---)--i--ľu. N____ r__ (_____ c______ N-m-m r-d (-a-a- c-b-ľ-. ------------------------ Nemám rád (rada) cibuľu. 0
Ja ne volim masline. Nem----á--/---o--vy. N____ r__ /__ o_____ N-m-m r-d /-a o-i-y- -------------------- Nemám rád /-a olivy. 0
Ja ne volim gljive. N-mám-rád------uby. N____ r__ /__ h____ N-m-m r-d /-a h-b-. ------------------- Nemám rád /-a huby. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + slovački (1-100) MP3 slovački (1-100)
Video nije pronađen!

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!