Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   sl V restavraciji 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [dvaintrideset]

V restavraciji 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. E----t --m-r- s -------. E----- p----- s k------- E-k-a- p-m-r- s k-č-p-m- ------------------------ Enkrat pomfri s kečapom. 0
I dvaput s majonezom. In----k-a-----ajon-z-. I- d------ z m-------- I- d-a-r-t z m-j-n-z-. ---------------------- In dvakrat z majonezo. 0
I triput prženu kobasicu sa senfom. I-----kr---p----i-o --go-č---. I- t------ p------- z g------- I- t-i-r-t p-č-n-c- z g-r-i-o- ------------------------------ In trikrat pečenico z gorčico. 0
Kakvo povrće imate? K-kšno z-------o --a-e? K----- z-------- i----- K-k-n- z-l-n-a-o i-a-e- ----------------------- Kakšno zelenjavo imate? 0
Imate li graha? I--te------? I---- f----- I-a-e f-ž-l- ------------ Imate fižol? 0
Imate li cvjetače? Imat- cv-tačo? I---- c------- I-a-e c-e-a-o- -------------- Imate cvetačo? 0
Ja rado jedem kukuruz. R---j-m --ru-o. R-- j-- k------ R-d j-m k-r-z-. --------------- Rad jem koruzo. 0
Ja rado jedem krastavce. R-d-je- ---a-e. R-- j-- k------ R-d j-m k-m-r-. --------------- Rad jem kumare. 0
Ja rado jedem rajčice. R-d------ar--ižnik. R-- j-- p---------- R-d j-m p-r-d-ž-i-. ------------------- Rad jem paradižnik. 0
Jedete li i Vi rado poriluk? A---radi -e--e----- p-r? A-- r--- j---- t--- p--- A-i r-d- j-s-e t-d- p-r- ------------------------ Ali radi jeste tudi por? 0
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? Ali----- j-s-----di k--lo--e-je? A-- r--- j---- t--- k---- z----- A-i r-d- j-s-e t-d- k-s-o z-l-e- -------------------------------- Ali radi jeste tudi kislo zelje? 0
Jedete li Vi rado i leću? Ali r-d----st- tud---ečo? A-- r--- j---- t--- l---- A-i r-d- j-s-e t-d- l-č-? ------------------------- Ali radi jeste tudi lečo? 0
Jedeš li i ti rado mrkvu? Ali-----a) j---t--- ---e---? A-- r----- j-- t--- k------- A-i r-d-a- j-š t-d- k-r-n-e- ---------------------------- Ali rad(a) ješ tudi korenje? 0
Jedeš li i ti rado brokulu? A-- rad-a) j-š -------ok-li? A-- r----- j-- t--- b------- A-i r-d-a- j-š t-d- b-o-o-i- ---------------------------- Ali rad(a) ješ tudi brokoli? 0
Jedeš li i ti rado papriku? A-- ra-(a) j-š --di--a-r--o? A-- r----- j-- t--- p------- A-i r-d-a- j-š t-d- p-p-i-o- ---------------------------- Ali rad(a) ješ tudi papriko? 0
Ja ne volim luk. N- -a--- -ebu-e. N- m---- č------ N- m-r-m č-b-l-. ---------------- Ne maram čebule. 0
Ja ne volim masline. N- m--am-o---. N- m---- o---- N- m-r-m o-i-. -------------- Ne maram oliv. 0
Ja ne volim gljive. Ne m-r-m----. N- m---- g--- N- m-r-m g-b- ------------- Ne maram gob. 0

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!