Zbirka izraza

hr Na željezničkom kolodvoru   »   sk Na železničnej stanici

33 [trideset i tri]

Na željezničkom kolodvoru

Na željezničkom kolodvoru

33 [tridsaťtri]

Na železničnej stanici

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Kada polazi sljedeći vlak za Berlin? K-dy --e-ďa--í---a--d- Be-l-n-? K--- i-- ď---- v--- d- B------- K-d- i-e ď-l-í v-a- d- B-r-í-a- ------------------------------- Kedy ide ďalší vlak do Berlína? 0
Kada polazi sljedeći vlak za Pariz? K--y ----ďa-š- -la---o-P-rí-a? K--- i-- ď---- v--- d- P------ K-d- i-e ď-l-í v-a- d- P-r-ž-? ------------------------------ Kedy ide ďalší vlak do Paríža? 0
Kada polazi sljedeći vlak za London? Ked---d- -a-š-----k--o-Lon---a? K--- i-- ď---- v--- d- L------- K-d- i-e ď-l-í v-a- d- L-n-ý-a- ------------------------------- Kedy ide ďalší vlak do Londýna? 0
U koliko sati polazi vlak za Varšavu? O-ko-k---id------ -o V-r----? O k----- i-- v--- d- V------- O k-ľ-e- i-e v-a- d- V-r-a-y- ----------------------------- O koľkej ide vlak do Varšavy? 0
U koliko sati polazi vlak za Stockholm? O-koľk---ide --a---- -tok----u? O k----- i-- v--- d- Š--------- O k-ľ-e- i-e v-a- d- Š-o-h-l-u- ------------------------------- O koľkej ide vlak do Štokholmu? 0
U koliko sati polazi vlak za Budimpeštu? O -oľ--- --e-vl-- -o --dap-š--? O k----- i-- v--- d- B--------- O k-ľ-e- i-e v-a- d- B-d-p-š-i- ------------------------------- O koľkej ide vlak do Budapešti? 0
Htio / htjela bih kartu za vlak za Madrid. Chc-l---a--y so- --st-k -o -adri--. C---- /-- b- s-- l----- d- M------- C-c-l /-a b- s-m l-s-o- d- M-d-i-u- ----------------------------------- Chcel /-a by som lístok do Madridu. 0
Htio / htjela bih kartu za vlak za Prag. C-c-l-/-- by-s-m lí--ok do-Prah-. C---- /-- b- s-- l----- d- P----- C-c-l /-a b- s-m l-s-o- d- P-a-y- --------------------------------- Chcel /-a by som lístok do Prahy. 0
Htio / htjela bih kartu za vlak za Bern. C-ce----a -y--o- --s-o- ---Ber-u. C---- /-- b- s-- l----- d- B----- C-c-l /-a b- s-m l-s-o- d- B-r-u- --------------------------------- Chcel /-a by som lístok do Bernu. 0
Kada stiže vlak u Beč? Kedy-p-íde-te- v-ak--o -i----? K--- p---- t-- v--- d- V------ K-d- p-í-e t-n v-a- d- V-e-n-? ------------------------------ Kedy príde ten vlak do Viedne? 0
Kada stiže vlak u Moskvu? Ked--p-í-e-te---la- d- M---vy? K--- p---- t-- v--- d- M------ K-d- p-í-e t-n v-a- d- M-s-v-? ------------------------------ Kedy príde ten vlak do Moskvy? 0
Kada stiže vlak u Amsterdam? Kedy prí-e-t-----ak -- -m--er----? K--- p---- t-- v--- d- A---------- K-d- p-í-e t-n v-a- d- A-s-e-d-m-? ---------------------------------- Kedy príde ten vlak do Amsterdamu? 0
Moram li presjedati? Mu-----r-s--p-vať? M---- p----------- M-s-m p-e-t-p-v-ť- ------------------ Musím prestupovať? 0
S kojeg kolosijeka polazi vlak? Z-k-or-j koľa----d----z- --n -la-? Z k----- k----- o------- t-- v---- Z k-o-e- k-ľ-j- o-c-á-z- t-n v-a-? ---------------------------------- Z ktorej koľaje odchádza ten vlak? 0
Ima li kola za spavanje u vlaku? J--vo-v-a-u---žk----v-ze-? J- v- v---- l------ v----- J- v- v-a-u l-ž-o-ý v-z-ň- -------------------------- Je vo vlaku lôžkový vozeň? 0
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela. Ch--- --a-by--o----- -e--os--rný --s-o- do--r---lu. C---- /-- b- s-- l-- j---------- l----- d- B------- C-c-l /-a b- s-m l-n j-d-o-m-r-ý l-s-o- d- B-u-e-u- --------------------------------------------------- Chcel /-a by som len jednosmerný lístok do Bruselu. 0
Htio / htjela bih povratnu kartu za Kopenhagen. C-ce----a by -o- s----o--ý-c-st--ný------k do-K-d-n-. C---- /-- b- s-- s-------- c------- l----- d- K------ C-c-l /-a b- s-m s-i-t-č-ý c-s-o-n- l-s-o- d- K-d-n-. ----------------------------------------------------- Chcel /-a by som spiatočný cestovný lístok do Kodane. 0
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje? K-ľ-- ----í-m-es---v-l-žko-om--oz-i? K---- s---- m----- v l------- v----- K-ľ-o s-o-í m-e-t- v l-ž-o-o- v-z-i- ------------------------------------ Koľko stojí miesto v lôžkovom vozni? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezična promjena

Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga niti naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sustav jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili spisatelji žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije također potiču jezičnu promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezična je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezične promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Dali si znao?
Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 milijuna ljudi perzijski je materinski jezik. Njima se pridružuje još 50 milijuna ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U ovisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Tko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...