Д-ли о-- --во--- з--Бе--и-?
Д___ о__ е в____ з_ Б______
Д-л- о-а е в-з-т з- Б-р-и-?
---------------------------
Дали ова е возот за Берлин? 0 D--i-ov- y- --zot--a-Bye-l--?D___ o__ y_ v____ z_ B_______D-l- o-a y- v-z-t z- B-e-l-n------------------------------Dali ova ye vozot za Byerlin?
К-д--е -а--н------с---ње?
К___ е в______ з_ с______
К-д- е в-г-н-т з- с-и-њ-?
-------------------------
Каде е вагонот за спиење? 0 K-d---y- -ag--no---a-s---e---?K____ y_ v_______ z_ s________K-d-e y- v-g-o-o- z- s-i-e-y-?------------------------------Kadye ye vaguonot za spiyeњye?
В-----т----с-иењ- е н- --а----о- ----т.
В______ з_ с_____ е н_ к_____ о_ в_____
В-г-н-т з- с-и-њ- е н- к-а-о- о- в-з-т-
---------------------------------------
Вагонот за спиење е на крајот од возот. 0 V-guo-o---a --i-eњ-e-ye-n- -r--o---d-v--o-.V_______ z_ s_______ y_ n_ k_____ o_ v_____V-g-o-o- z- s-i-e-y- y- n- k-a-o- o- v-z-t--------------------------------------------Vaguonot za spiyeњye ye na kraјot od vozot.
А к-де-- -агон----- јад------ На------о--т.
А к___ е в______ з_ ј______ – Н_ п_________
А к-д- е в-г-н-т з- ј-д-њ-? – Н- п-ч-т-к-т-
-------------------------------------------
А каде е вагонот за јадење? – На почетокот. 0 A ka----y--vagu-no- za --dy-њye--– -a pochye-o-ot.A k____ y_ v_______ z_ ј________ – N_ p___________A k-d-e y- v-g-o-o- z- ј-d-e-y-? – N- p-c-y-t-k-t---------------------------------------------------A kadye ye vaguonot za јadyeњye? – Na pochyetokot.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
A gdje je restoran? – Na početku.
А каде е вагонот за јадење? – На почетокот.
A kadye ye vaguonot za јadyeњye? – Na pochyetokot.
М-ж- ли-чо--к-о--е -а --бие не-т- з- -ад-њ--и з- ---ње?
М___ л_ ч____ о___ д_ д____ н____ з_ ј_____ и з_ п_____
М-ж- л- ч-в-к о-д- д- д-б-е н-ш-о з- ј-д-њ- и з- п-е-е-
-------------------------------------------------------
Може ли човек овде да добие нешто за јадење и за пиење? 0 Mo-ye-l- ch--ye- -v-----a-dobiye-n-es-t- z- јad-eњ---i-z--p-yeњy-?M____ l_ c______ o____ d_ d_____ n______ z_ ј_______ i z_ p_______M-ʐ-e l- c-o-y-k o-d-e d- d-b-y- n-e-h-o z- ј-d-e-y- i z- p-y-њ-e-------------------------------------------------------------------Moʐye li chovyek ovdye da dobiye nyeshto za јadyeњye i za piyeњye?
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti?
Може ли човек овде да добие нешто за јадење и за пиење?
Moʐye li chovyek ovdye da dobiye nyeshto za јadyeњye i za piyeњye?
Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta.
Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi.
Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci.
Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk.
Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi.
Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči.
Tako dobivaju mnogo važnih informacija.
Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni.
Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija.
Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku.
Bebe tada opet počinju čitati s usana.
Na taj način uče formirati strane zvukove.
Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči.
Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika.
Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore.
Na taj način bebe dobivaju povratnu infomaciju.
To je jako važno za malu djecu.
Tada znaju da ih se razumjelo.
Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju.
Zato im je i dalje zabavno učiti govoriti.
Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke.
Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana.
U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona.
Te video snimke snimane su na materinjem jeziku beba te na stranom jeziku.
Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku.
Također su pritom bile pozornije.
Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu.
Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Dali si znao?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike.
To je materinski jezik za više od 45 milijuna ljudi.
Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Europe.
Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente.
Tako u cijelom svijetu ima oko 60 milijuna ljudi koji govore poljski.
Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika.
Poljski je u uskom srodstvu s češkim i slovačkim.
Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata.
Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik.
Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova.
Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi.
Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda.
Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira.
Poljski time ne spada baš u najlakše jezike…
Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Europe!