Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   hu A repülőtéren

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [harmincöt]

A repülőtéren

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. E-y-r--ül-je---t -ze-----k--og---ni A--é-ba. E-- r----------- s-------- f------- A------- E-y r-p-l-j-g-e- s-e-e-n-k f-g-a-n- A-h-n-a- -------------------------------------------- Egy repülőjegyet szeretnék foglalni Athénba. 0
Da li je to izravan let? E--e-y---z-e-l-n -árat? E- e-- k-------- j----- E- e-y k-z-e-l-n j-r-t- ----------------------- Ez egy közvetlen járat? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. E-y ----- -e---t--,-n-m -oh--yz--h-ly-t --r--. E-- a---- m-------- n-- d------- h----- k----- E-y a-l-k m-l-e-t-, n-m d-h-n-z- h-l-e- k-r-k- ---------------------------------------------- Egy ablak melletti, nem dohányzó helyet kérek. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. A -oglal-so-a----eretn-m -eger-s--e-i. A f----------- s-------- m------------ A f-g-a-á-o-a- s-e-e-n-m m-g-r-s-t-n-. -------------------------------------- A foglalásomat szeretném megerősíteni. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. A --g-a-ás--at---er--n---tör-l-i. A f----------- s-------- t------- A f-g-a-á-o-a- s-e-e-n-m t-r-l-i- --------------------------------- A foglalásomat szeretném törölni. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. A -ogla--so----s---etném--e-----o-tatn-. A f----------- s-------- m-------------- A f-g-a-á-o-a- s-e-e-n-m m-g-á-t-z-a-n-. ---------------------------------------- A foglalásomat szeretném megváltoztatni. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? M-ko- megy-a----et--z---ép--ómába? M---- m--- a k-------- g-- R------ M-k-r m-g- a k-v-t-e-ő g-p R-m-b-? ---------------------------------- Mikor megy a következő gép Rómába? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? V-n mé----t-sza----h--y? V-- m-- k-- s----- h---- V-n m-g k-t s-a-a- h-l-? ------------------------ Van még két szabad hely? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. N--- csa- egy-----ad-h----van---g. N--- c--- e-- s----- h--- v-- m--- N-m- c-a- e-y s-a-a- h-l- v-n m-g- ---------------------------------- Nem, csak egy szabad hely van még. 0
Kada slijećemo? M-k-r s--llu-- -e? M---- s------- l-- M-k-r s-á-l-n- l-? ------------------ Mikor szállunk le? 0
Kada smo tamo? Miko--é-k-z-nk -eg? M---- é------- m--- M-k-r é-k-z-n- m-g- ------------------- Mikor érkezünk meg? 0
Kada vozi autobus u centar grada? M--------- e-y -usz----á--sk-z-ont-a? M---- m--- e-- b--- a v-------------- M-k-r m-g- e-y b-s- a v-r-s-ö-p-n-b-? ------------------------------------- Mikor megy egy busz a városközpontba? 0
Da li je to Vaš kofer? Ez ---ön---r--d-e? E- a- ö- b-------- E- a- ö- b-r-n-j-? ------------------ Ez az ön bőröndje? 0
Da li je to Vaša torba? E--a---- t--k---? E- a- ö- t------- E- a- ö- t-s-á-a- ----------------- Ez az ön táskája? 0
Da li je to Vaša prtljaga? Ez az ö- --o-agj-? E- a- ö- c-------- E- a- ö- c-o-a-j-? ------------------ Ez az ön csomagja? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? M---yi-c-oma-ot -i-e-ek --ga-ma-? M----- c------- v------ m-------- M-n-y- c-o-a-o- v-h-t-k m-g-m-a-? --------------------------------- Mennyi csomagot vihetek magammal? 0
Dvadeset kila. Hús- -iló-. H--- k----- H-s- k-l-t- ----------- Húsz kilót. 0
Što, samo dvadeset kila? Tess-k?! C----hú-- kil-t? T------- C--- h--- k----- T-s-é-?- C-a- h-s- k-l-t- ------------------------- Tessék?! Csak húsz kilót? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.