Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   sk Na letisku

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [tridsaťpäť]

Na letisku

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. C---l-/---b- som -eze----ať--et-do-Até-. C____ /__ b_ s__ r_________ l__ d_ A____ C-c-l /-a b- s-m r-z-r-o-a- l-t d- A-é-. ---------------------------------------- Chcel /-a by som rezervovať let do Atén. 0
Da li je to izravan let? J- t--p--a-y le-? J_ t_ p_____ l___ J- t- p-i-m- l-t- ----------------- Je to priamy let? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Pr------i-mie-to-pri -k----nef-jči--. P_____ s_ m_____ p__ o____ n_________ P-o-í- s- m-e-t- p-i o-n-, n-f-j-i-r- ------------------------------------- Prosím si miesto pri okne, nefajčiar. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Chce- /-a -- s-- p------- -voju--eze---c--. C____ /__ b_ s__ p_______ s____ r__________ C-c-l /-a b- s-m p-t-r-i- s-o-u r-z-r-á-i-. ------------------------------------------- Chcel /-a by som potvrdiť svoju rezerváciu. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. C-----/-- by-so-----rn-v-ť -v-j- re--rv--i-. C____ /__ b_ s__ s________ s____ r__________ C-c-l /-a b- s-m s-o-n-v-ť s-o-u r-z-r-á-i-. -------------------------------------------- Chcel /-a by som stornovať svoju rezerváciu. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Ch-e----a--y --m presu--- svo-u---ze--á---. C____ /__ b_ s__ p_______ s____ r__________ C-c-l /-a b- s-m p-e-u-ú- s-o-u r-z-r-á-i-. ------------------------------------------- Chcel /-a by som presunúť svoju rezerváciu. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Ke---l--í ď--ši- -ie--d-- d- --ma? K___ l___ ď_____ l_______ d_ R____ K-d- l-t- ď-l-i- l-e-a-l- d- R-m-? ---------------------------------- Kedy letí ďalšie lietadlo do Ríma? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? S- -šte-------esta-----é? S_ e___ d__ m_____ v_____ S- e-t- d-e m-e-t- v-ľ-é- ------------------------- Sú ešte dve miesta voľné? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Nie,--á-e-už -e- -e-n--v--n---i--t-. N___ m___ u_ l__ j____ v____ m______ N-e- m-m- u- l-n j-d-o v-ľ-é m-e-t-. ------------------------------------ Nie, máme už len jedno voľné miesto. 0
Kada slijećemo? K-----ris--ne--? K___ p__________ K-d- p-i-t-n-m-? ---------------- Kedy pristaneme? 0
Kada smo tamo? Kedy --m b---m-? K___ t__ b______ K-d- t-m b-d-m-? ---------------- Kedy tam budeme? 0
Kada vozi autobus u centar grada? K-dy ide a-t-bus do centr-? K___ i__ a______ d_ c______ K-d- i-e a-t-b-s d- c-n-r-? --------------------------- Kedy ide autobus do centra? 0
Da li je to Vaš kofer? Je to--áš-kuf-r? J_ t_ v__ k_____ J- t- v-š k-f-r- ---------------- Je to váš kufor? 0
Da li je to Vaša torba? J- -o --š- t---a? J_ t_ v___ t_____ J- t- v-š- t-š-a- ----------------- Je to vaša taška? 0
Da li je to Vaša prtljaga? Je--- -aša -a-o-in-? J_ t_ v___ b________ J- t- v-š- b-t-ž-n-? -------------------- Je to vaša batožina? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ko--o--a-----y s--m---m-vz--- zo--e---? K____ b_______ s_ m____ v____ z_ s_____ K-ľ-o b-t-ž-n- s- m-ž-m v-i-ť z- s-b-u- --------------------------------------- Koľko batožiny si môžem vziať zo sebou? 0
Dvadeset kila. D-a-s---kí-. D______ k___ D-a-s-ť k-l- ------------ Dvadsať kíl. 0
Što, samo dvadeset kila? Čož-- -e- --ad--ť k--? Č____ l__ d______ k___ Č-ž-, l-n d-a-s-ť k-l- ---------------------- Čože, len dvadsať kíl? 0

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.