Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   nl Openbaar vervoer

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [zesendertig]

Openbaar vervoer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nizozemski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Waa---- d--b-s-a-t-? W--- i- d- b-------- W-a- i- d- b-s-a-t-? -------------------- Waar is de bushalte? 0
Koji autobus vozi u centar? We--- b-- ri--t -----a--h-- --n--u-? W---- b-- r---- e- n--- h-- c------- W-l-e b-s r-j-t e- n-a- h-t c-n-r-m- ------------------------------------ Welke bus rijdt er naar het centrum? 0
Koju liniju moram uzeti? W-----bus--o---ik -em-n? W---- b-- m--- i- n----- W-l-e b-s m-e- i- n-m-n- ------------------------ Welke bus moet ik nemen? 0
Moram li presjedati? Moet--- ---r--a----? M--- i- o----------- M-e- i- o-e-s-a-p-n- -------------------- Moet ik overstappen? 0
Gdje moram presjesti? W-----o----k-ov--s-a---n? W--- m--- i- o----------- W-a- m-e- i- o-e-s-a-p-n- ------------------------- Waar moet ik overstappen? 0
Koliko košta karta? H--veel-k-s- e-- ka-r-j-? H------ k--- e-- k------- H-e-e-l k-s- e-n k-a-t-e- ------------------------- Hoeveel kost een kaartje? 0
Koliko stanica ima do centra? Ho--e-l h-lt-s z-j- -e--n--r-he----ntru-? H------ h----- z--- h-- n--- h-- c------- H-e-e-l h-l-e- z-j- h-t n-a- h-t c-n-r-m- ----------------------------------------- Hoeveel haltes zijn het naar het centrum? 0
Morate ovdje izaći. U mo-- --e- u--st-pp--. U m--- h--- u---------- U m-e- h-e- u-t-t-p-e-. ----------------------- U moet hier uitstappen. 0
Morate izaći otraga. U moe-----t-r--n-uitst-p---. U m--- a-------- u---------- U m-e- a-h-e-a-n u-t-t-p-e-. ---------------------------- U moet achteraan uitstappen. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. D--v---en-e --t-- ---t--ver 5----u-en. D- v------- m---- k--- o--- 5 m------- D- v-l-e-d- m-t-o k-m- o-e- 5 m-n-t-n- -------------------------------------- De volgende metro komt over 5 minuten. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. De vo--en-e-tra--komt-o-er-10 m--u-en. D- v------- t--- k--- o--- 1- m------- D- v-l-e-d- t-a- k-m- o-e- 1- m-n-t-n- -------------------------------------- De volgende tram komt over 10 minuten. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. D--v-l-e-d- b-s----t o-er -- ---u-en. D- v------- b-- k--- o--- 1- m------- D- v-l-e-d- b-s k-m- o-e- 1- m-n-t-n- ------------------------------------- De volgende bus komt over 15 minuten. 0
Kada vozi zadnji metro? Wannee--g-----e----ts-e---tro? W------ g--- d- l------ m----- W-n-e-r g-a- d- l-a-s-e m-t-o- ------------------------------ Wanneer gaat de laatste metro? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? W--ne----aat----la--s-----a-? W------ g--- d- l------ t---- W-n-e-r g-a- d- l-a-s-e t-a-? ----------------------------- Wanneer gaat de laatste tram? 0
Kada vozi zadnji autobus? Wan-e---ga-- d------st- -us? W------ g--- d- l------ b--- W-n-e-r g-a- d- l-a-s-e b-s- ---------------------------- Wanneer gaat de laatste bus? 0
Imate li putnu kartu? H-ef--u ee- kaa--j-? H---- u e-- k------- H-e-t u e-n k-a-t-e- -------------------- Heeft u een kaartje? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. Ee- -a---j-- – N-e,-i- -e----en---a-t--. E-- k------- – N--- i- h-- g--- k------- E-n k-a-t-e- – N-e- i- h-b g-e- k-a-t-e- ---------------------------------------- Een kaartje? – Nee, ik heb geen kaartje. 0
Onda morate platiti kaznu. D-- moe--- ee--boe-- ---al-n. D-- m--- u e-- b---- b------- D-n m-e- u e-n b-e-e b-t-l-n- ----------------------------- Dan moet u een boete betalen. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!