Zbirka izraza

hr Na putu   »   bg На път

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

37 [трийсет и седем]

37 [triyset i sedem]

На път

[Na pyt]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
On se vozi motorom. То- ----ва-- м-т--. Т-- п----- с м----- Т-й п-т-в- с м-т-р- ------------------- Той пътува с мотор. 0
Toy py--v--s m-tor. T-- p----- s m----- T-y p-t-v- s m-t-r- ------------------- Toy pytuva s motor.
On se vozi biciklom. Т-й-п--у-а с-ве-о--пе--/---лело. Т-- п----- с в-------- / к------ Т-й п-т-в- с в-л-с-п-д / к-л-л-. -------------------------------- Тъй пътува с велосипед / колело. 0
Tyy-pytuva-- velosipe- / --lel-. T-- p----- s v-------- / k------ T-y p-t-v- s v-l-s-p-d / k-l-l-. -------------------------------- Tyy pytuva s velosiped / kolelo.
On ide pješice. Т-- въ--- п--. Т-- в---- п--- Т-й в-р-и п-ш- -------------- Той върви пеш. 0
T-- vy----p---. T-- v---- p---- T-y v-r-i p-s-. --------------- Toy vyrvi pesh.
On putuje brodom. Той-пъ-ув--с ко---. Т-- п----- с к----- Т-й п-т-в- с к-р-б- ------------------- Той пътува с кораб. 0
T-y py-----s -or--. T-- p----- s k----- T-y p-t-v- s k-r-b- ------------------- Toy pytuva s korab.
On putuje čamcem. Той -ът----с -----. Т-- п----- с л----- Т-й п-т-в- с л-д-а- ------------------- Той пътува с лодка. 0
T-y-p-tuva - --d--. T-- p----- s l----- T-y p-t-v- s l-d-a- ------------------- Toy pytuva s lodka.
On pliva. Той-п-у-а. Т-- п----- Т-й п-у-а- ---------- Той плува. 0
To--pluva. T-- p----- T-y p-u-a- ---------- Toy pluva.
Da li je ovdje opasno? О-ас-о -- е тук? О----- л- е т--- О-а-н- л- е т-к- ---------------- Опасно ли е тук? 0
Op---- -i -e -u-? O----- l- y- t--- O-a-n- l- y- t-k- ----------------- Opasno li ye tuk?
Da li je ovdje opasno sam stopirati? О--с-- ли - -а ---п-т--- са--н- ---ос-о-? О----- л- е д- с- п----- с-- н- а-------- О-а-н- л- е д- с- п-т-в- с-м н- а-т-с-о-? ----------------------------------------- Опасно ли е да се пътува сам на автостоп? 0
Opa--- -- ye-da se p---va -am--a a-to--op? O----- l- y- d- s- p----- s-- n- a-------- O-a-n- l- y- d- s- p-t-v- s-m n- a-t-s-o-? ------------------------------------------ Opasno li ye da se pytuva sam na avtostop?
Da li je opasno šetati noću? О---н---и-- -- се-р-з---д-ш---ще---а-? О----- л- е д- с- р-------- н---- с--- О-а-н- л- е д- с- р-з-о-д-ш н-щ-м с-м- -------------------------------------- Опасно ли е да се разхождаш нощем сам? 0
O-asn- ----e--a se-r-z----h--s- n-sh-h-m-sa-? O----- l- y- d- s- r----------- n------- s--- O-a-n- l- y- d- s- r-z-h-z-d-s- n-s-c-e- s-m- --------------------------------------------- Opasno li ye da se razkhozhdash noshchem sam?
Pogriješili smo put. Н----б-рк-----п-т-. Н-- о-------- п---- Н-е о-ъ-к-х-е п-т-. ------------------- Ние объркахме пътя. 0
Ni---by-k-k-m- p-t-a. N-- o--------- p----- N-e o-y-k-k-m- p-t-a- --------------------- Nie obyrkakhme pytya.
Na krivom smo putu. Ние---е--а погр-ш-н-пъ-. Н-- с-- н- п------- п--- Н-е с-е н- п-г-е-е- п-т- ------------------------ Ние сме на погрешен път. 0
N---s------p--r-sh-n p--. N-- s-- n- p-------- p--- N-e s-e n- p-g-e-h-n p-t- ------------------------- Nie sme na pogreshen pyt.
Moramo se vratiti. Ни- --яб---да-с--въ-н-м. Н-- т----- д- с- в------ Н-е т-я-в- д- с- в-р-е-. ------------------------ Ние трябва да се върнем. 0
Ni- --y--va-d--s- -yr--m. N-- t------ d- s- v------ N-e t-y-b-a d- s- v-r-e-. ------------------------- Nie tryabva da se vyrnem.
Gdje se ovdje može parkirati? Къде---ж---а-се-п-рки----ук? К--- м--- д- с- п------ т--- К-д- м-ж- д- с- п-р-и-а т-к- ---------------------------- Къде може да се паркира тук? 0
Ky-- m-zhe -- -e-pa--i---t-k? K--- m---- d- s- p------ t--- K-d- m-z-e d- s- p-r-i-a t-k- ----------------------------- Kyde mozhe da se parkira tuk?
Ima li ovdje parkiralište? Тук и-- ---п----нг? Т-- и-- л- п------- Т-к и-а л- п-р-и-г- ------------------- Тук има ли паркинг? 0
Tuk i-- -- p-r--ng? T-- i-- l- p------- T-k i-a l- p-r-i-g- ------------------- Tuk ima li parking?
Koliko dugo se može ovdje parkirati? Колко-вре-- м-ж-----с- ----ира ту-? К---- в---- м--- д- с- п------ т--- К-л-о в-е-е м-ж- д- с- п-р-и-а т-к- ----------------------------------- Колко време може да се паркира тук? 0
K-----v-em- mo-he d---e pa-kir---uk? K---- v---- m---- d- s- p------ t--- K-l-o v-e-e m-z-e d- s- p-r-i-a t-k- ------------------------------------ Kolko vreme mozhe da se parkira tuk?
Da li skijate? К---те-л- ---? К----- л- с--- К-р-т- л- с-и- -------------- Карате ли ски? 0
Kar--e--i ski? K----- l- s--- K-r-t- l- s-i- -------------- Karate li ski?
Idete li žičarom gore? С-с с-и-----а--- -е с- кач-т-? С-- с-- л---- л- щ- с- к------ С-с с-и л-ф-а л- щ- с- к-ч-т-? ------------------------------ Със ски лифта ли ще се качите? 0
S---s-i -i-t- -i s-----se-k-chi--? S-- s-- l---- l- s---- s- k------- S-s s-i l-f-a l- s-c-e s- k-c-i-e- ---------------------------------- Sys ski lifta li shche se kachite?
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? Мо-е ли--а-с- за---- ту- --и? М--- л- д- с- з----- т-- с--- М-ж- л- д- с- з-е-а- т-к с-и- ----------------------------- Може ли да се заемат тук ски? 0
Mo--e--- -- -----emat--uk---i? M---- l- d- s- z----- t-- s--- M-z-e l- d- s- z-e-a- t-k s-i- ------------------------------ Mozhe li da se zaemat tuk ski?

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad netko priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovito vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Također, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Budući da kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam također mogu pomoći donositi odluke. Također su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Budući da treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportaši često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Također moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Dali si znao?
Rumunkski spada u istočnoromanske jezike. To je materinski jezik oko 28 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Rumunjskoj i Moldaviji. Rumunjski je također službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunjski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Talijanski je najsrodniji rumunjskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Talijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunjski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunjskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunjskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunjski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!