Zbirka izraza

hr U taksiju   »   no I drosjen

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [trettiåtte]

I drosjen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. K-n--- --nnli-st b--t-l-- e- ---sje? K-- d- v-------- b------- e- d------ K-n d- v-n-l-g-t b-s-i-l- e- d-o-j-? ------------------------------------ Kan du vennligst bestille en drosje? 0
Koliko košta do željezničkog kolodvora? Hva-k--t-----t --l --g--a---n-n? H-- k----- d-- t-- t------------ H-a k-s-e- d-t t-l t-g-t-s-o-e-? -------------------------------- Hva koster det til togstasjonen? 0
Koliko košta do zračne luke? H-a ko-t-- det-----flypl----n? H-- k----- d-- t-- f---------- H-a k-s-e- d-t t-l f-y-l-s-e-? ------------------------------ Hva koster det til flyplassen? 0
Pravo, molim. V-nn-i-st -jø------ f--m. V-------- k--- r--- f---- V-n-l-g-t k-ø- r-t- f-a-. ------------------------- Vennligst kjør rett fram. 0
Ovdje desno, molim. Vennli--t kj-r--i--hø--- --r. V-------- k--- t-- h---- h--- V-n-l-g-t k-ø- t-l h-y-e h-r- ----------------------------- Vennligst kjør til høyre her. 0
Tamo na uglu lijevo, molim. Ve--l--st-k--r-t-- -en-tr- d-r---- hj-r--t. V-------- k--- t-- v------ d-- v-- h------- V-n-l-g-t k-ø- t-l v-n-t-e d-r v-d h-ø-n-t- ------------------------------------------- Vennligst kjør til venstre der ved hjørnet. 0
Meni se žuri. Je--har --t-t---el-. J-- h-- d-- t------- J-g h-r d-t t-a-e-t- -------------------- Jeg har det travelt. 0
Ја imam vremena. J-- har-g----i-. J-- h-- g-- t--- J-g h-r g-d t-d- ---------------- Jeg har god tid. 0
Molim Vas vozite sporije. V-nn----t-k--r-li---s-k----. V-------- k--- l--- s------- V-n-l-g-t k-ø- l-t- s-k-e-e- ---------------------------- Vennligst kjør litt saktere. 0
Stanite ovdje, molim. K-n ---s-op---h--? K-- d- s----- h--- K-n d- s-o-p- h-r- ------------------ Kan du stoppe her? 0
Sačekajte trenutak, molim Vas. V--nli-s--v-nt -t -ye-l-kk. V-------- v--- e- ø-------- V-n-l-g-t v-n- e- ø-e-l-k-. --------------------------- Vennligst vent et øyeblikk. 0
Odmah se vraćam. Je- er---r-k- til---e. J-- e- s----- t------- J-g e- s-r-k- t-l-a-e- ---------------------- Jeg er straks tilbake. 0
Dajte mi račun molim. K------ -å--v--terin-? K-- j-- f- k---------- K-n j-g f- k-i-t-r-n-? ---------------------- Kan jeg få kvittering? 0
Nemam sitno. J-g h-r --g---s--p-n---. J-- h-- i---- s--------- J-g h-r i-g-n s-å-e-g-r- ------------------------ Jeg har ingen småpenger. 0
U redu je, ostatak je za Vas. Væ-sågo------o-- -e--en. V-------- b----- r------ V-r-å-o-, b-h-l- r-s-e-. ------------------------ Værsågod, behold resten. 0
Odvezite me na ovu adresu. Kj-r -e- --l ----- a---ss--. K--- m-- t-- d---- a-------- K-ø- m-g t-l d-n-e a-r-s-e-. ---------------------------- Kjør meg til denne adressen. 0
Odvezite me do mog hotela. Kjør---g--i-----e-let. K--- m-- t-- h-------- K-ø- m-g t-l h-t-l-e-. ---------------------- Kjør meg til hotellet. 0
Odvezite me do plaže. Kjør--eg--il---ran-a. K--- m-- t-- s------- K-ø- m-g t-l s-r-n-a- --------------------- Kjør meg til stranda. 0

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?