Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   vi Hỏi thăm đường

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [Bốn mươi]

Hỏi thăm đường

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Oprostite! Xi- l-- b--! Xin lỗi bạn! 0
Možete li mi pomoći? Bạ- g--- t-- đ--- k----? Bạn giúp tôi được không? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? Ở đ-- c- q--- ă- n--- k----? Ở đâu có quán ăn ngon không? 0
Idite lijevo iza ugla. Bạ- r- t--- g-- đ-. Bạn rẽ trái góc đó. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. Rồ- b-- đ- t---- m-- đ---. Rồi bạn đi thẳng một đoạn. 0
Zatim idite sto metara udesno. Rồ- b-- r- p--- đ- m-- t--- m-- n--. Rồi bạn rẽ phải đi một trăm mét nữa. 0
Možete također uzeti autobus. Bạ- c--- c- t-- đ-- x- b---. Bạn cũng có thể đón xe buýt. 0
Možete također uzeti tramvaj. Bạ- c--- c- t-- đ- b--- t-- đ--- l---. Bạn cũng có thể đi bằng tàu điện luôn. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Bạ- c--- c- t-- đ- t--- s-- t--. Bạn cũng có thể đi theo sau tôi. 0
Kako da dođem do nogometnog stadiona? Tô- đ-- s-- b--- đ- b--- đ---- n--? Tôi đến sân bóng đá bằng đường nào? 0
Pređite most! Bạ- đ- q-- c--! Bạn đi qua cầu! 0
Vozite kroz tunel! Bạ- đ- q-- đ---- h--! Bạn đi qua đường hầm! 0
Vozite do trećeg semafora. Bạ- l-- đ-- đ-- x--- đ-- đ- t-- b-. Bạn lái đến đèn xanh đèn đỏ thứ ba. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Rồ- b-- r- p--- đ---- t-- n---. Rồi bạn rẽ phải đường thứ nhất. 0
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. Rồ- b-- l-- t---- q-- n-- t- t--- t---. Rồi bạn lái thẳng qua ngã tư tiếp theo. 0
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Xi- l--- t-- đ-- s-- b-- n-- t-- n--? Xin lỗi, tôi đến sân bay như thế nào? 0
Najbolje je da uzmete metro. Tố- n--- l- b-- đ- b--- t-- đ--- n---. Tốt nhất là bạn đi bằng tàu điện ngầm. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Bạ- h-- đ- đ-- t--- c---. Bạn hãy đi đến trạm cuối. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!