Zbirka izraza

hr Orijentacija   »   zh 方向

41 [četrdeset i jedan]

Orijentacija

Orijentacija

41[四十一]

41 [Sìshíyī]

方向

[fāngxiàng]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Gdje je turistički ured? 旅游 管-- 在-- ? 旅游 管理处 在哪里 ? 0
lǚ--- g--- l- c-- z-- n---?lǚyóu guǎn lǐ chù zài nǎlǐ?
Imate li plan grada za mene? 您 能 给 我 一- 城- 地- 吗 ? 您 能 给 我 一张 城市 地图 吗 ? 0
Ní- n--- g-- w- y- z---- c------- d--- m-?Nín néng gěi wǒ yī zhāng chéngshì dìtú ma?
Može li se ovdje rezervirati hotelska soba? 这儿 能 预- 旅- 房- 吗 ? 这儿 能 预定 旅馆 房间 吗 ? 0
Zh---- n--- y----- l----- f------- m-?Zhè'er néng yùdìng lǚguǎn fángjiān ma?
Gdje je stari grad? 老城- 在 哪- ? 老城区 在 哪里 ? 0
Lǎ- c------ z-- n---?Lǎo chéngqū zài nǎlǐ?
Gdje je katedrala? 教堂 在 哪- ? 教堂 在 哪里 ? 0
Ji------ z-- n---?Jiàotáng zài nǎlǐ?
Gdje je muzej? 博物- 在 哪- ? 博物馆 在 哪里 ? 0
Bó------ z-- n---?Bówùguǎn zài nǎlǐ?
Gdje se mogu kupiti poštanske marke? 在 哪- 可- 买- 邮- ? 在 哪里 可以 买到 邮票 ? 0
Zà- n--- k--- m-- d-- y------?Zài nǎlǐ kěyǐ mǎi dào yóupiào?
Gdje se može kupiti cvijeće? 在 哪- 可- 买- 鲜- ? 在 哪里 可以 买到 鲜花 ? 0
Zà- n--- k--- m-- d-- x------?Zài nǎlǐ kěyǐ mǎi dào xiānhuā?
Gdje se mogu kupiti vozne karte? 在 哪- 可- 买- 车- ? 在 哪里 可以 买到 车票 ? 0
Zà- n--- k--- m-- d-- c------?Zài nǎlǐ kěyǐ mǎi dào chēpiào?
Gdje je luka? 码头 在 哪- ? 码头 在 哪里 ? 0
Mǎ--- z-- n---?Mǎtóu zài nǎlǐ?
Gdje je tržnica? 集市 在 哪- ? 集市 在 哪里 ? 0
Jí s-- z-- n---?Jí shì zài nǎlǐ?
Gdje je dvorac? 城堡 在 哪- ? 城堡 在 哪里 ? 0
Ch------ z-- n---?Chéngbǎo zài nǎlǐ?
Kada počinje (turistički) obilazak? 导游 什- 时- 开- ? 导游 什么 时候 开始 ? 0
Dǎ---- s----- s----- k-----?Dǎoyóu shénme shíhòu kāishǐ?
Kada se završava (turistički) obilazak? 导游 什- 时- 结- ? 导游 什么 时候 结束 ? 0
Dǎ---- s----- s----- j-----?Dǎoyóu shénme shíhòu jiéshù?
Koliko dugo traje (turistički) obilazak? 导游 一- 多- 时- ? 导游 一共 多长 时间 ? 0
Dǎ---- y----- d-- c---- s------?Dǎoyóu yīgòng duō cháng shíjiān?
Želim vodiča koji govori njemački. 我 想 要 一- 讲--- 导- 。 我 想 要 一个 讲德语的 导游 。 0
Wǒ x---- y-- y--- j---- d--- d- d-----.Wǒ xiǎng yào yīgè jiǎng déyǔ de dǎoyóu.
Želim vodiča koji govori talijanski. 我 想 要 一- 讲----- 导- 。 我 想 要 一个 讲意大利语的 导游 。 0
Wǒ x---- y-- y--- j---- y----- y- d- d-----.Wǒ xiǎng yào yīgè jiǎng yìdàlì yǔ de dǎoyóu.
Želim vodiča koji govori francuski. 我 想 要 一- 讲--- 导- 。 我 想 要 一个 讲法语的 导游 。 0
Wǒ x---- y-- y--- j---- f--- d- d-----.Wǒ xiǎng yào yīgè jiǎng fǎyǔ de dǎoyóu.

Svjetski jezik – Engleski

Engleski je najrašireniji jezik na svijetu. No mandarinski ili standardni kineski ima najviše izvornih govornika. Engleski kao materinji jezik govori “samo” 350 milijuna ljudi. Međutim, engleski ima velik utjecaj na druge jezike. Od sredine 20. stoljeća je uveliko dobio na važnosti. To je prije svega zbog toga što je SAD postao supersila. U mnogim zemljama engleski je prvi strani jezik u školama. Međunarodne organizacije koriste engleski kao službeni jezik. Engleski je također u mnogim zemljama službeni jezik ili lingua franca. Moguće je međutim da će drugi jezici uskoro preuzeti tu funkciju. Engleski jezik spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. Stoga je vrlo srodan jezicima kao što je njemački. U zadnjih 1.000 godina jezik se značajno promijenio. Prije su se u enleskom koristili nastavci. Međutim, većina nastavaka s gramatičkkom funkcijom je otpala. Stoga se engleski danas može uvrstiti u izolirajuće jezike. Dakle, engleski više sliči kineskom nego njemačkom. U budućnosti će engleski jezik postati još jednostavniji. Nepravilni glagoli će vjerojatno nestati. U usporedbi s ostalim indoeuropskim jezicima engleski je jednostavan. Međutim, engleski pravopis je jako težak. Budući da se izgovor i pravopis dosta razlikuju jedan od drugog. Engleski pravopis je već stoljećima isti. Međutim, izgovor se prilično promijenio. Zato se danas još uvijek piše kao i 1400. godine. Također postoji jako puno nepravilnosti kod izgovora. Postoji 6 varijanti za kombinaciju slova ough ! Isprobajte sami! - thorough, thought, through, rough, bough, cough
Dali si znao?
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 5 milijuna ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. stoljeću u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. stoljeću. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u usporedbi s češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.