Zbirka izraza

hr Pripreme za put   »   eo Vojaĝpreparoj

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [kvardek sep]

Vojaĝpreparoj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
Moraš spakirati naš kovčeg! V--d-v-s-p-ki-n-an --liz-n! V- d---- p--- n--- v------- V- d-v-s p-k- n-a- v-l-z-n- --------------------------- Vi devas paki nian valizon! 0
Ne smiješ ništa zaboraviti! Vi ----s -o---s- -e----! V- d---- f------ n------ V- d-v-s f-r-e-i n-n-o-! ------------------------ Vi devas forgesi nenion! 0
Trebaš veliki kofer! V-----on-s -ran--n--aliz-n! V- b------ g------ v------- V- b-z-n-s g-a-d-n v-l-z-n- --------------------------- Vi bezonas grandan valizon! 0
Ne zaboravi putovnicu! Ne -orges- -i-- ----ort-n! N- f------ v--- p--------- N- f-r-e-u v-a- p-s-o-t-n- -------------------------- Ne forgesu vian pasporton! 0
Ne zaboravi avionsku kartu! Ne -or-e-- --a- fl---il-t-n! N- f------ v--- f----------- N- f-r-e-u v-a- f-u-b-l-t-n- ---------------------------- Ne forgesu vian flugbileton! 0
Ne zaboravi putne čekove! Ne forge----i-jn--o--ĝ-ĉ--ojn! N- f------ v---- v------------ N- f-r-e-u v-a-n v-j-ĝ-ĉ-k-j-! ------------------------------ Ne forgesu viajn vojaĝoĉekojn! 0
Ponesi kremu za sunčanje. Kunpr--u s-n-ir-a- --em-n. K------- s-------- k------ K-n-r-n- s-n-i-m-n k-e-o-. -------------------------- Kunprenu sunŝirman kremon. 0
Ponesi sunčane naočale. Kun-renu----o-ulvit-o--. K------- s-------------- K-n-r-n- s-n-k-l-i-r-j-. ------------------------ Kunprenu sunokulvitrojn. 0
Ponesi šešir za sunce. Kun----u---n-ape-o-. K------- s---------- K-n-r-n- s-n-a-e-o-. -------------------- Kunprenu sunĉapelon. 0
Hoćeš li ponijeti autokartu? Ĉ---i--o--s-k-n--eni vo---p-n? Ĉ- v- v---- k------- v-------- Ĉ- v- v-l-s k-n-r-n- v-j-a-o-? ------------------------------ Ĉu vi volas kunpreni vojmapon? 0
Hoćeš li ponijeti turistički vodič? Ĉ--vi--olas-k-n-re-- gv-dl-b-o-? Ĉ- v- v---- k------- g---------- Ĉ- v- v-l-s k-n-r-n- g-i-l-b-o-? -------------------------------- Ĉu vi volas kunpreni gvidlibron? 0
Hoćeš li ponijeti kišobran? Ĉ--v--v--as --npren----uv---r----? Ĉ- v- v---- k------- p------------ Ĉ- v- v-l-s k-n-r-n- p-u-o-b-e-o-? ---------------------------------- Ĉu vi volas kunpreni pluvombrelon? 0
Misli na hlače, košulje, čarape. Mem-r--pr--i ---p--tal--oj-, la----izo----l- --ru-pojn. M----- p---- l- p----------- l- ĉ-------- l- ŝ--------- M-m-r- p-e-i l- p-n-a-o-o-n- l- ĉ-m-z-j-, l- ŝ-r-m-o-n- ------------------------------------------------------- Memoru preni la pantalonojn, la ĉemizojn, la ŝtrumpojn. 0
Misli na kravate, remene, sakoe. M---r--pr-n- -- -ravatoj---l---o--jn,-l---p-rtj-k--n. M----- p---- l- k--------- l- z------ l- s----------- M-m-r- p-e-i l- k-a-a-o-n- l- z-n-j-, l- s-o-t-a-o-n- ----------------------------------------------------- Memoru preni la kravatojn, la zonojn, la sportjakojn. 0
Misli na pidžame, spavaćice i majice. M-m--u-----i-l---i---oj-,--a-n----ro-ojn-ka- l- t-ĉemiz---. M----- p---- l- p-------- l- n---------- k-- l- t---------- M-m-r- p-e-i l- p-ĵ-m-j-, l- n-k-o-o-o-n k-j l- t-ĉ-m-z-j-. ----------------------------------------------------------- Memoru preni la piĵamojn, la noktorobojn kaj la t-ĉemizojn. 0
Trebaš cipele, sandale i čizme. V- -----a--ŝ-ojn--s-n--lo-- ----b-toj-. V- b------ ŝ----- s-------- k-- b------ V- b-z-n-s ŝ-o-n- s-n-a-o-n k-j b-t-j-. --------------------------------------- Vi bezonas ŝuojn, sandalojn kaj botojn. 0
Trebaš maramice, sapun i škarice za nokte. Vi-b--o--s--o-t-ko-----ap-n---j-un--to--i--n. V- b------ p--------- s---- k-- u------------ V- b-z-n-s p-ŝ-u-o-n- s-p-n k-j u-g-t-n-i-o-. --------------------------------------------- Vi bezonas poŝtukojn, sapon kaj ungotondilon. 0
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. V---e--na- -o-bil---------b------k-j d--topa-t-n. V- b------ k-------- d---------- k-- d----------- V- b-z-n-s k-m-i-o-, d-n-o-r-s-n k-j d-n-o-a-t-n- ------------------------------------------------- Vi bezonas kombilon, dentobroson kaj dentopaston. 0

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Budući da će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se također mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tomu je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezični hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Dali si znao?
Češki je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička povijest oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim točkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno Pri tome se otkriva puno novih stvari.