Я б-ах--т-- з------ - -аня--ся-сёрф----м.
Я б а______ з______ / з_______ с_________
Я б а-в-т-а з-н-ў-я / з-н-л-с- с-р-і-г-м-
-----------------------------------------
Я б ахвотна заняўся / занялася сёрфінгам. 0 Y- --a--v---a--an-au--a /-----a----- ------gam.Y_ b a_______ z________ / z_________ s_________Y- b a-h-o-n- z-n-a-s-a / z-n-a-a-y- s-r-і-g-m------------------------------------------------Ya b akhvotna zanyausya / zanyalasya serfіngam.
Я-----в--на--ан-раў /--а-ыра-а.
Я б а______ п______ / п________
Я б а-в-т-а п-н-р-ў / п-н-р-л-.
-------------------------------
Я б ахвотна паныраў / панырала. 0 Ya b -khvo----p--yrau - --nyr---.Y_ b a_______ p______ / p________Y- b a-h-o-n- p-n-r-u / p-n-r-l-.---------------------------------Ya b akhvotna panyrau / panyrala.
У мян- сяр-д-- ўз-о-е--.
У м___ с______ ў________
У м-н- с-р-д-і ў-р-в-н-.
------------------------
У мяне сярэдні ўзровень. 0 U m-an- sy---dn- -z----n-.U m____ s_______ u________U m-a-e s-a-e-n- u-r-v-n-.--------------------------U myane syarednі uzroven’.
Я ў гэ-ым -жо-ра-б-ра---.
Я ў г____ у__ р__________
Я ў г-т-м у-о р-з-і-а-с-.
-------------------------
Я ў гэтым ужо разбіраюся. 0 Y--u---t-m u-h- raz-іrayusya.Y_ u g____ u___ r____________Y- u g-t-m u-h- r-z-і-a-u-y-.-----------------------------Ya u getym uzho razbіrayusya.
Ц- -сц--у -----з-с--ой лыж-?
Ц_ ё___ у ц___ з с____ л____
Ц- ё-ц- у ц-б- з с-б-й л-ж-?
----------------------------
Ці ёсць у цябе з сабой лыжы? 0 T-і-yos-s- - tsyabe---sab-- ---h-?T__ y_____ u t_____ z s____ l_____T-і y-s-s- u t-y-b- z s-b-y l-z-y-----------------------------------Tsі yosts’ u tsyabe z saboy lyzhy?
Ц--ёсц--у ------ ---о- ----ы а--т--?
Ц_ ё___ у ц___ з с____ л____ а______
Ц- ё-ц- у ц-б- з с-б-й л-ж-ы а-у-а-?
------------------------------------
Ці ёсць у цябе з сабой лыжны абутак? 0 T-і y-s-s--u--syabe---s--o- --zhny --ut-k?T__ y_____ u t_____ z s____ l_____ a______T-і y-s-s- u t-y-b- z s-b-y l-z-n- a-u-a-?------------------------------------------Tsі yosts’ u tsyabe z saboy lyzhny abutak?
Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od tisuću riječi.
To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora.
Slike također mogu brže prenositi emocije.
Stoga se u reklamama koristi jako puno slika.
Slike funkcioniraju drugačije od jezika.
Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito.
To znači da cijela slika ima određeni učinak.
U jeziku je potrebno više riječi.
Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim.
Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik.
S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike.
Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti.
Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik.
Kad se nešto snimi, možemo gledati slike.
Međutim, poruka filma nije konkretna.
Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna.
Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija.
Dobar primjer za to su piktogrami.
Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi.
Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizualne komunikacije.
Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja.
Na njemu je prikazana prekrižena cigareta.
Slike globalizacijom postaju sve važnije.
Jezik slika se također mora naučiti.
On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle.
Budući da naša kultura utječe na razumijevanje slika.
Ono što vidimo ovisi o mnogo različitih čimbenika.
Dakle, neki ljudi vidne e cigaretu, već samo tamne linije.
Dali si znao?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika.
Najveća srodnost turskog je s azarbejdžanskim jezikom.
To je materinski ili drugi jezik za više od 80 milijuna ljudi.
Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu.
Iseljenici su donijeli turski i u Europu, Ameriku i Australiju.
I na turski su utjecali drugi jezici.
U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog.
Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika.
Istanbulski dijalekt se pri tome smatra temeljem današnjeg književnog jezika.
Gramatika poznaje ukupno šest padeža.
Karakteristika turskog je također aglutinirajuća jezička struktura.
To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima.
Redoslijed tih nastavaka je točno utvrđen, iako ih može biti mnogo.
Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.