Zbirka izraza

hr Aktivnosti na odmoru   »   bg Занимания през отпуската

48 [četrdeset osam]

Aktivnosti na odmoru

Aktivnosti na odmoru

48 [четирийсет и осем]

48 [chetiriyset i osem]

Занимания през отпуската

[Zanimaniya prez otpuskata]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
Je li plaža čista? Пл---- ч--- л- е? Плажът чист ли е? 0
P------ c---- l- y-? Pl----- c---- l- y-? Plazhyt chist li ye? P-a-h-t c-i-t l- y-? -------------------?
Može li se tamo kupati? Мо-- л- д- с- к---- т--? Може ли да се къпем там? 0
M---- l- d- s- k---- t--? Mo--- l- d- s- k---- t--? Mozhe li da se kypem tam? M-z-e l- d- s- k-p-m t-m? ------------------------?
Nije li opasno tamo se kupati? Къ------ т-- н- е л- о-----? Къпането там не е ли опасно? 0
K------- t-- n- y- l- o-----? Ky------ t-- n- y- l- o-----? Kypaneto tam ne ye li opasno? K-p-n-t- t-m n- y- l- o-a-n-? ----------------------------?
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? Мо-- л- д- с- з---- п----- ч----? Може ли да се заеме плажен чадър? 0
M---- l- d- s- z---- p------ c-----? Mo--- l- d- s- z---- p------ c-----? Mozhe li da se zaeme plazhen chadyr? M-z-e l- d- s- z-e-e p-a-h-n c-a-y-? -----------------------------------?
Može li se ovdje iznajmiti ležaljku? Мо-- л- д- с- з---- ш------? Може ли да се заеме шезлонг? 0
M---- l- d- s- z---- s-------? Mo--- l- d- s- z---- s-------? Mozhe li da se zaeme shezlong? M-z-e l- d- s- z-e-e s-e-l-n-? -----------------------------?
Može li se ovdje posuditi čamac? Мо-- л- д- с- з---- л----? Може ли да се заеме лодка? 0
M---- l- d- s- z---- l----? Mo--- l- d- s- z---- l----? Mozhe li da se zaeme lodka? M-z-e l- d- s- z-e-e l-d-a? --------------------------?
Ja bih rado surfao / surfala. Би- и---- / и----- д- к---- с---. Бих искал / искала да карам сърф. 0
B--- i---- / i----- d- k---- s---. Bi-- i---- / i----- d- k---- s---. Bikh iskal / iskala da karam syrf. B-k- i-k-l / i-k-l- d- k-r-m s-r-. -----------/---------------------.
Ja bih rado ronio / ronila. Би- и---- / и----- д- с- г------. Бих искал / искала да се гмуркам. 0
B--- i---- / i----- d- s- g------. Bi-- i---- / i----- d- s- g------. Bikh iskal / iskala da se gmurkam. B-k- i-k-l / i-k-l- d- s- g-u-k-m. -----------/---------------------.
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. Би- и---- / и----- д- к---- в---- с--. Бих искал / искала да карам водни ски. 0
B--- i---- / i----- d- k---- v---- s--. Bi-- i---- / i----- d- k---- v---- s--. Bikh iskal / iskala da karam vodni ski. B-k- i-k-l / i-k-l- d- k-r-m v-d-i s-i. -----------/--------------------------.
Može li se iznajmiti daska za surfanje? Мо-- л- д- с- н---- с---? Може ли да се наеме сърф? 0
M---- l- d- s- n---- s---? Mo--- l- d- s- n---- s---? Mozhe li da se naeme syrf? M-z-e l- d- s- n-e-e s-r-? -------------------------?
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? Мо-- л- д- с- н---- е--------- з- г-------? Може ли да се наеме екипировка за гмуркане? 0
M---- l- d- s- n---- y---------- z- g-------? Mo--- l- d- s- n---- y---------- z- g-------? Mozhe li da se naeme yekipirovka za gmurkane? M-z-e l- d- s- n-e-e y-k-p-r-v-a z- g-u-k-n-? --------------------------------------------?
Mogu li se iznajmiti vodene skije? Мо-- л- д- с- н----- в---- с--? Може ли да се наемат водни ски? 0
M---- l- d- s- n----- v---- s--? Mo--- l- d- s- n----- v---- s--? Mozhe li da se naemat vodni ski? M-z-e l- d- s- n-e-a- v-d-i s-i? -------------------------------?
Ja sam tek početnik. Аз с-- н------- / н--------. Аз съм начинаещ / начинаеща. 0
A- s-- n----------- / n------------. Az s-- n----------- / n------------. Az sym nachinaeshch / nachinaeshcha. A- s-m n-c-i-a-s-c- / n-c-i-a-s-c-a. --------------------/--------------.
Ja sam prosječno dobar / dobra. Ср---- д---- / д---- с--. Средно добър / добра съм. 0
S----- d---- / d---- s--. Sr---- d---- / d---- s--. Sredno dobyr / dobra sym. S-e-n- d-b-r / d-b-a s-m. -------------/----------.
Snalazim se već s tim. То-- м- е п------ в---. Това ми е познато вече. 0
T--- m- y- p------ v----. To-- m- y- p------ v----. Tova mi ye poznato veche. T-v- m- y- p-z-a-o v-c-e. ------------------------.
Gdje je žičara? Къ-- е с-- л-----? Къде е ски лифтът? 0
K--- y- s-- l-----? Ky-- y- s-- l-----? Kyde ye ski liftyt? K-d- y- s-i l-f-y-? ------------------?
Imaš li sa sobom skije? Им-- л- с--? Имаш ли ски? 0
I---- l- s--? Im--- l- s--? Imash li ski? I-a-h l- s-i? ------------?
Imaš li skijaške cipele sa sobom? Им-- л- с-- о-----? Имаш ли ски обувки? 0
I---- l- s-- o-----? Im--- l- s-- o-----? Imash li ski obuvki? I-a-h l- s-i o-u-k-? -------------------?

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od tisuću riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kad se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizualne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se također mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Budući da naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo ovisi o mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi vidne e cigaretu, već samo tamne linije.
Dali si znao?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azarbejdžanskim jezikom. To je materinski ili drugi jezik za više od 80 milijuna ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Europu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra temeljem današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je također aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je točno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.