Zbirka izraza

hr Aktivnosti na odmoru   »   fr Les activités de vacances

48 [četrdeset osam]

Aktivnosti na odmoru

Aktivnosti na odmoru

48 [quarante-huit]

Les activités de vacances

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski francuski igra Više
Je li plaža čista? E----e-que-la -l-----st-----r- ? E----- q-- l- p---- e-- p----- ? E-t-c- q-e l- p-a-e e-t p-o-r- ? -------------------------------- Est-ce que la plage est propre ? 0
Može li se tamo kupati? E---c---u’---peut se-ba--n-r-l- ? E----- q---- p--- s- b------ l- ? E-t-c- q-’-n p-u- s- b-i-n-r l- ? --------------------------------- Est-ce qu’on peut se baigner là ? 0
Nije li opasno tamo se kupati? Est--e -u---’es- d----r--x -e -e--a--n-- -à-? E----- q-- c---- d-------- d- s- b------ l- ? E-t-c- q-e c-e-t d-n-e-e-x d- s- b-i-n-r l- ? --------------------------------------------- Est-ce que c’est dangereux de se baigner là ? 0
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? Es--c- --’-- peu- l---r -n-p-r-s-l -c--? E----- q---- p--- l---- u- p------ i-- ? E-t-c- q-’-n p-u- l-u-r u- p-r-s-l i-i ? ---------------------------------------- Est-ce qu’on peut louer un parasol ici ? 0
Može li se ovdje iznajmiti ležaljku? E------qu-o- --u- --uer -n- ch-i------gu- i-i ? E----- q---- p--- l---- u-- c----- l----- i-- ? E-t-c- q-’-n p-u- l-u-r u-e c-a-s- l-n-u- i-i ? ----------------------------------------------- Est-ce qu’on peut louer une chaise longue ici ? 0
Može li se ovdje posuditi čamac? Es--ce qu--- --u- -ou-- u-----eau-i-i-? E----- q---- p--- l---- u- b----- i-- ? E-t-c- q-’-n p-u- l-u-r u- b-t-a- i-i ? --------------------------------------- Est-ce qu’on peut louer un bateau ici ? 0
Ja bih rado surfao / surfala. J- -oudr-i- fair- -u ----. J- v------- f---- d- s---- J- v-u-r-i- f-i-e d- s-r-. -------------------------- Je voudrais faire du surf. 0
Ja bih rado ronio / ronila. Je ----ra-s f---- -e--- p---gée. J- v------- f---- d- l- p------- J- v-u-r-i- f-i-e d- l- p-o-g-e- -------------------------------- Je voudrais faire de la plongée. 0
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. J- v-u-rai- f--re--u --i-n-u-i---. J- v------- f---- d- s-- n-------- J- v-u-r-i- f-i-e d- s-i n-u-i-u-. ---------------------------------- Je voudrais faire du ski nautique. 0
Može li se iznajmiti daska za surfanje? Es--ce-q-’-n p--t-lo-e- u-e p-a---e--e s--f-? E----- q---- p--- l---- u-- p------ d- s--- ? E-t-c- q-’-n p-u- l-u-r u-e p-a-c-e d- s-r- ? --------------------------------------------- Est-ce qu’on peut louer une planche de surf ? 0
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? Es--ce -u’o- p--- lo--- -n------em-nt -- p-----e-? E----- q---- p--- l---- u- é--------- d- p------ ? E-t-c- q-’-n p-u- l-u-r u- é-u-p-m-n- d- p-o-g-e ? -------------------------------------------------- Est-ce qu’on peut louer un équipement de plongée ? 0
Mogu li se iznajmiti vodene skije? Es--ce --’------t l-u-r---- --is --u---u---? E----- q---- p--- l---- d-- s--- n-------- ? E-t-c- q-’-n p-u- l-u-r d-s s-i- n-u-i-u-s ? -------------------------------------------- Est-ce qu’on peut louer des skis nautiques ? 0
Ja sam tek početnik. Je-s--s -eu-e-ent --(-- dé----nt-e). J- s--- s-------- u---- d----------- J- s-i- s-u-e-e-t u-(-) d-b-t-n-(-)- ------------------------------------ Je suis seulement un(e) débutant(e). 0
Ja sam prosječno dobar / dobra. Je --is m--en--. J- s--- m------- J- s-i- m-y-n-e- ---------------- Je suis moyenne. 0
Snalazim se već s tim. Je m’y-c--na-s -éj- --e-. J- m-- c------ d--- b---- J- m-y c-n-a-s d-j- b-e-. ------------------------- Je m’y connais déjà bien. 0
Gdje je žičara? O--es--l----léski-? O- e-- l- t------ ? O- e-t l- t-l-s-i ? ------------------- Où est le téléski ? 0
Imaš li sa sobom skije? As----am--- les---is-? A---- a---- l-- s--- ? A---u a-e-é l-s s-i- ? ---------------------- As-tu amené les skis ? 0
Imaš li skijaške cipele sa sobom? A--tu ame-- -es---a-s-u-e--d- s---? A---- a---- l-- c--------- d- s-- ? A---u a-e-é l-s c-a-s-u-e- d- s-i ? ----------------------------------- As-tu amené les chaussures de ski ? 0

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od tisuću riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kad se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizualne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se također mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Budući da naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo ovisi o mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi vidne e cigaretu, već samo tamne linije.
Dali si znao?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azarbejdžanskim jezikom. To je materinski ili drugi jezik za više od 80 milijuna ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Europu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra temeljem današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je također aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je točno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.