Zbirka izraza

hr Aktivnosti na odmoru   »   lv Aktivitātes atvaļinājuma laikā

48 [četrdeset osam]

Aktivnosti na odmoru

Aktivnosti na odmoru

48 [četrdesmit astoņi]

Aktivitātes atvaļinājuma laikā

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Je li plaža čista? V-- -----ale--------? V-- p------- i- t---- V-i p-u-m-l- i- t-r-? --------------------- Vai pludmale ir tīra? 0
Može li se tamo kupati? Vai tur v----e--ē--es? V-- t-- v-- p--------- V-i t-r v-r p-l-ē-i-s- ---------------------- Vai tur var peldēties? 0
Nije li opasno tamo se kupati? V-i n-v -ī-ta-i -u------ēt-e-? V-- n-- b------ t-- p--------- V-i n-v b-s-a-i t-r p-l-ē-i-s- ------------------------------ Vai nav bīstami tur peldēties? 0
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? Va- t- -ar i-n-m-- s--les--rg-? V-- t- v-- i------ s----------- V-i t- v-r i-n-m-t s-u-e-s-r-u- ------------------------------- Vai te var iznomāt saulessargu? 0
Može li se ovdje iznajmiti ležaljku? V---t----r izn---- -----kr----? V-- t- v-- i------ g----------- V-i t- v-r i-n-m-t g-ļ-m-r-s-u- ------------------------------- Vai te var iznomāt guļamkrēslu? 0
Može li se ovdje posuditi čamac? Va- -e -ar i-no--- la--u? V-- t- v-- i------ l----- V-i t- v-r i-n-m-t l-i-u- ------------------------- Vai te var iznomāt laivu? 0
Ja bih rado surfao / surfala. E-----p--t----ē-f-tu. E- l------ p--------- E- l-b-r-t p-s-r-o-u- --------------------- Es labprāt pasērfotu. 0
Ja bih rado ronio / ronila. E----bpr----i---. E- l------ n----- E- l-b-r-t n-r-u- ----------------- Es labprāt nirtu. 0
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. E--labp--t --brau----ar-ūd----l--ē-. E- l------ p-------- a- ū----------- E- l-b-r-t p-b-a-k-u a- ū-e-s-l-p-m- ------------------------------------ Es labprāt pabrauktu ar ūdensslēpēm. 0
Može li se iznajmiti daska za surfanje? Vai va----n---- sērfdē--? V-- v-- i------ s-------- V-i v-r i-n-m-t s-r-d-l-? ------------------------- Vai var iznomāt sērfdēli? 0
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? Va- v---i-nom-- n-rša------e---u--s? V-- v-- i------ n------- p---------- V-i v-r i-n-m-t n-r-a-a- p-e-e-u-u-? ------------------------------------ Vai var iznomāt niršanas piederumus? 0
Mogu li se iznajmiti vodene skije? V-- --- i-nom----de-ss---e-? V-- v-- i------ ū----------- V-i v-r i-n-m-t ū-e-s-l-p-s- ---------------------------- Vai var iznomāt ūdensslēpes? 0
Ja sam tek početnik. Es--sm---e--c--a. E- e--- i-------- E- e-m- i-s-c-j-. ----------------- Es esmu iesācēja. 0
Ja sam prosječno dobar / dobra. Manas -rasm-s ---v-d--ē---. M---- p------ i- v--------- M-n-s p-a-m-s i- v-d-v-j-s- --------------------------- Manas prasmes ir viduvējas. 0
Snalazim se već s tim. E- -- jau p-o-u. E- t- j-- p----- E- t- j-u p-o-u- ---------------- Es to jau protu. 0
Gdje je žičara? Kur-----l-po-āj----c-l---? K-- i- s-------- p-------- K-r i- s-ē-o-ā-u p-c-l-j-? -------------------------- Kur ir slēpotāju pacēlājs? 0
Imaš li sa sobom skije? Vai t-- -r--īdz- --ē-e-? V-- t-- i- l---- s------ V-i t-v i- l-d-i s-ē-e-? ------------------------ Vai tev ir līdzi slēpes? 0
Imaš li skijaške cipele sa sobom? V----a- t-- -- --dz--s---ošanas-zā-a--? V-- t-- t-- i- l---- s--------- z------ V-i t-d t-v i- l-d-i s-ē-o-a-a- z-b-k-? --------------------------------------- Vai tad tev ir līdzi slēpošanas zābaki? 0

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od tisuću riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kad se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizualne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se također mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Budući da naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo ovisi o mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi vidne e cigaretu, već samo tamne linije.
Dali si znao?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azarbejdžanskim jezikom. To je materinski ili drugi jezik za više od 80 milijuna ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Europu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra temeljem današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je također aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je točno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.