Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   ku Danûstandin

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [pêncî û yek]

Danûstandin

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Hoću u knjižnicu. E- --x---i- -iç--e---rtû----eyê. E_ d_______ b_____ p____________ E- d-x-a-i- b-ç-m- p-r-û-x-n-y-. -------------------------------- Ez dixwazim biçime pirtûkxaneyê. 0
Hoću u knjižaru. Ez-dixw-zi- -----e pirt--fir-ş-. E_ d_______ b_____ p____________ E- d-x-a-i- b-ç-m- p-r-û-f-r-ş-. -------------------------------- Ez dixwazim biçime pirtûkfiroşî. 0
Hoću do kioska. E- di-w--im-b-çim- bu-ey-. E_ d_______ b_____ b______ E- d-x-a-i- b-ç-m- b-f-y-. -------------------------- Ez dixwazim biçime bufeyê. 0
Hoću posuditi knjigu. E- di--azi----rtû---- -i-ê-bi-i-. E_ d_______ p________ k___ b_____ E- d-x-a-i- p-r-û-e-ê k-r- b-k-m- --------------------------------- Ez dixwazim pirtûkekê kirê bikim. 0
Hoću kupiti knjigu. Ez-d-xwa-i- p--t-k-k- biki--m. E_ d_______ p________ b_______ E- d-x-a-i- p-r-û-e-ê b-k-r-m- ------------------------------ Ez dixwazim pirtûkekê bikirim. 0
Hoću kupiti novine. Ez d--wa-im-ro-n-m-y--ê-bi--r-m. E_ d_______ r__________ b_______ E- d-x-a-i- r-j-a-e-e-ê b-k-r-m- -------------------------------- Ez dixwazim rojnameyekê bikirim. 0
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. E--j- -- ---ê-i-i-a --r-û-e-ê di-w--i- -i--m -i-----a----. E_ j_ b_ k_________ p________ d_______ b____ p____________ E- j- b- k-r-k-r-n- p-r-û-e-ê d-x-a-i- b-ç-m p-r-û-x-n-y-. ---------------------------------------------------------- Ez ji bo kirêkirina pirtûkekê dixwazim biçim pirtûkxaneyê. 0
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. E--j--b- kirî----i--û--kê-d-xw--i----ç-m- p--t-k-ir---. E_ j_ b_ k_____ p________ d_______ b_____ p____________ E- j- b- k-r-n- p-r-û-e-ê d-x-a-i- b-ç-m- p-r-û-f-r-ş-. ------------------------------------------------------- Ez ji bo kirîna pirtûkekê dixwazim biçime pirtûkfiroşê. 0
Hoću ići do kioska da kupim novine. Ez--- -o--ir-na -oj-a----k--d---azi- ---im---ufe-ê. E_ j_ b_ k_____ r__________ d_______ b_____ b______ E- j- b- k-r-n- r-j-a-e-e-ê d-x-a-i- b-ç-m- b-f-y-. --------------------------------------------------- Ez ji bo kirîna rojnameyekê dixwazim biçime bufeyê. 0
Hoću kod optičara. Ez -----z-- ---------ç-vk-f--oşî. E_ d_______ b____ b______ f______ E- d-x-a-i- b-ç-m b-r-a-k f-r-ş-. --------------------------------- Ez dixwazim biçim berçavk firoşî. 0
Hoću u supermarket. Ez -i-wa-i-----i---ma-ketê. E_ d_______ b_____ m_______ E- d-x-a-i- b-ç-m- m-r-e-ê- --------------------------- Ez dixwazim biçime marketê. 0
Hoću kod pekara. Ez --x-a--m -iç-m--firi-ê. E_ d_______ b_____ f______ E- d-x-a-i- b-ç-m- f-r-n-. -------------------------- Ez dixwazim biçime firinê. 0
Hoću kupiti naočale. Ez-dixw-z-- b-rçav-ek- -ik-ri-. E_ d_______ b_________ b_______ E- d-x-a-i- b-r-a-k-k- b-k-r-m- ------------------------------- Ez dixwazim berçavkekê bikirim. 0
Hoću kupiti voće i povrće. E- ----az-- fêkî-----w---b-k--i-. E_ d_______ f___ û s____ b_______ E- d-x-a-i- f-k- û s-w-e b-k-r-m- --------------------------------- Ez dixwazim fêkî û sewze bikirim. 0
Hoću kupiti žemlje i kruh. Ez di-w-----na-ê s-n----çê û nên-bikir-m. E_ d_______ n___ s________ û n__ b_______ E- d-x-a-i- n-n- s-n-e-î-ê û n-n b-k-r-m- ----------------------------------------- Ez dixwazim nanê sandewîçê û nên bikirim. 0
Hoću do optičara da kupim naočale. E-----b- ----------çavk--dixw-zi---i-im- be--a-kfi----. E_ j_ b_ k_____ b_______ d_______ b_____ b_____________ E- j- b- k-r-n- b-r-a-k- d-x-a-i- b-ç-m- b-r-a-k-i-o-ê- ------------------------------------------------------- Ez ji bo kirîna berçavkê dixwazim biçime berçavkfiroşê. 0
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Ji b- -i-î-a--ê-- û--ewzey-n d-xw------iç--e----ke-ê. J_ b_ k_____ f___ û z_______ d_______ b_____ m_______ J- b- k-r-n- f-k- û z-w-e-a- d-x-a-i- b-ç-m- m-r-e-ê- ----------------------------------------------------- Ji bo kirîna fêkî û zewzeyan dixwazim biçime marketê. 0
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. J- bo-ki--n----nê san-e-î-- - --n -i-w-z-m -i-i---ir--ê. J_ b_ k_____ n___ s________ û n__ d_______ b____ f______ J- b- k-r-n- n-n- s-n-e-î-ê û n-n d-x-a-i- b-ç-m f-r-n-. -------------------------------------------------------- Ji bo kirîna nanê sandewîçê û nan dixwazim biçim firinê. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 kurdski (kurmanji) (1-100)
Video nije pronađen!

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!