Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   sv Uträtta ärenden

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [femtioett]

Uträtta ärenden

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Hoću u knjižnicu. Ja- v--- g- t--- b----------. Jag vill gå till biblioteket. 0
Hoću u knjižaru. Ja- v--- g- t--- b---------. Jag vill gå till bokhandeln. 0
Hoću do kioska. Ja- v--- g- t--- k------. Jag vill gå till kiosken. 0
Hoću posuditi knjigu. Ja- v--- l--- e- b--. Jag vill låna en bok. 0
Hoću kupiti knjigu. Ja- v--- k--- e- b--. Jag vill köpa en bok. 0
Hoću kupiti novine. Ja- v--- k--- e- t------. Jag vill köpa en tidning. 0
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. Ja- v--- g- t--- b---------- f-- a-- l--- e- b--. Jag vill gå till bibloteket, för att låna en bok. 0
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. Ja- v--- g- t--- b---------- f-- a-- k--- e- b--. Jag vill gå till bokhandeln, för att köpa en bok. 0
Hoću ići do kioska da kupim novine. Ja- v--- g- t--- k------- f-- a-- k--- e- t------. Jag vill gå till kiosken, för att köpa en tidning. 0
Hoću kod optičara. Ja- v--- g- t--- o-------. Jag vill gå till optikern. 0
Hoću u supermarket. Ja- v--- g- t--- s------------. Jag vill gå till stormarknaden. 0
Hoću kod pekara. Ja- v--- g- t--- b-------. Jag vill gå till bageriet. 0
Hoću kupiti naočale. Ja- v--- k--- g-------. Jag vill köpa glasögon. 0
Hoću kupiti voće i povrće. Ja- v--- k--- f---- o-- g--------. Jag vill köpa frukt och grönsaker. 0
Hoću kupiti žemlje i kruh. Ja- v--- k--- s--------- o-- b---. Jag vill köpa småfranska och bröd. 0
Hoću do optičara da kupim naočale. Ja- v--- g- t--- o-------- f-- a-- k--- g-------. Jag vill gå till optikern, för att köpa glasögon. 0
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Ja- v--- å-- t--- s------------- f-- a-- k--- f---- o-- g--------. Jag vill åka till stormarknaden, för att köpa frukt och grönsaker. 0
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. Ja- v--- g- t--- b-------- f-- a-- k--- s--------- o-- b---. Jag vill gå till bageriet, för att köpa småfranska och bröd. 0

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!