Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   bg В магазина

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [петдесет и две]

52 [petdeset i dve]

В магазина

[V magazina]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? Ще о----- л- в м-------? Ще отидем ли в магазина? 0
Sh--- o----- l- v m-------?Shche otidem li v magazina?
Moram obaviti kupnju. Тр---- д- н------ н------ п------. Трябва да направя няколко покупки. 0
Tr----- d- n------- n------- p------.Tryabva da napravya nyakolko pokupki.
Hoću puno toga kupiti. Ис--- д- н---------- м---- н---. Искам да напазарувам много неща. 0
Is--- d- n---------- m---- n------.Iskam da napazaruvam mnogo neshcha.
Gdje su uredski artikli? Къ-- с- к------------ и------? Къде са канцеларските изделия? 0
Ky-- s- k------------- i-------?Kyde sa kantselarskite izdeliya?
Trebam omotnice i papir za pisma. Тр----- м- п------ и х----- з- п----. Трябват ми пликове и хартия за писма. 0
Tr------ m- p------ i k------- z- p----.Tryabvat mi plikove i khartiya za pisma.
Trebam kemijske i flomastere. Тр----- м- х-------- и м------. Трябват ми химикалки и маркери. 0
Tr------ m- k--------- i m------.Tryabvat mi khimikalki i markeri.
Gdje je namještaj? Къ-- с- м-------? Къде са мебелите? 0
Ky-- s- m-------?Kyde sa mebelite?
Trebam ormar i komodu. Тр----- м- ш--- и с----. Трябват ми шкаф и скрин. 0
Tr------ m- s---- i s----.Tryabvat mi shkaf i skrin.
Trebam pisaći stol i police. Тр----- м- б--- и е-------. Трябват ми бюро и етажерка. 0
Tr------ m- b---- i y---------.Tryabvat mi byuro i yetazherka.
Gdje su igračke? Къ-- с- и--------? Къде са играчките? 0
Ky-- s- i---------?Kyde sa igrachkite?
Trebam lutku i medvjedića. Тр----- м- к---- и п------ м---. Трябват ми кукла и плюшено мече. 0
Tr------ m- k---- i p-------- m----.Tryabvat mi kukla i plyusheno meche.
Trebam nogometnu loptu i šah. Тр----- м- ф------- т---- и ш--. Трябват ми футболна топка и шах. 0
Tr------ m- f------- t---- i s----.Tryabvat mi futbolna topka i shakh.
Gdje je alat? Къ-- с- и------------? Къде са инструментите? 0
Ky-- s- i------------?Kyde sa instrumentite?
Trebam čekić i kliješta. Тр----- м- о- ч-- и к----. Трябват ми от чук и клещи. 0
Tr------ m- o- c--- i k-------.Tryabvat mi ot chuk i kleshchi.
Trebam bušilicu i odvijač. Тр----- м- д----- и о-------. Трябват ми дрелка и отвертка. 0
Tr------ m- d----- i o-------.Tryabvat mi drelka i otvertka.
Gdje je nakit? Къ-- с- б-------? Къде са бижутата? 0
Ky-- s- b--------?Kyde sa bizhutata?
Trebam lančić i narukvicu. Тр----- м- г----- и г-----. Трябват ми гердан и гривна. 0
Tr------ m- g----- i g-----.Tryabvat mi gerdan i grivna.
Trebam prsten i naušnice. Тр----- м- п------ и о----. Трябват ми пръстен и обеци. 0
Tr------ m- p------ i o-----.Tryabvat mi prysten i obetsi.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!