Щ- отиде- л- ---а--зи-а?
Щ_ о_____ л_ в м________
Щ- о-и-е- л- в м-г-з-н-?
------------------------
Ще отидем ли в магазина? 0 Sh--e-o--d-- -- --m---zina?S____ o_____ l_ v m________S-c-e o-i-e- l- v m-g-z-n-?---------------------------Shche otidem li v magazina?
Тр--в-- ми-плик--------рти--з- п--м-.
Т______ м_ п______ и х_____ з_ п_____
Т-я-в-т м- п-и-о-е и х-р-и- з- п-с-а-
-------------------------------------
Трябват ми пликове и хартия за писма. 0 Tr-a--a- -i -liko-e---kh-rtiy---a--is-a.T_______ m_ p______ i k_______ z_ p_____T-y-b-a- m- p-i-o-e i k-a-t-y- z- p-s-a-----------------------------------------Tryabvat mi plikove i khartiya za pisma.
Т----а---и----и--л-и----арке--.
Т______ м_ х________ и м_______
Т-я-в-т м- х-м-к-л-и и м-р-е-и-
-------------------------------
Трябват ми химикалки и маркери. 0 T-yabv-- m---h-m---lk--i m-rk-ri.T_______ m_ k_________ i m_______T-y-b-a- m- k-i-i-a-k- i m-r-e-i----------------------------------Tryabvat mi khimikalki i markeri.
Тря-в-т-ми--к-ф-- с-р-н.
Т______ м_ ш___ и с_____
Т-я-в-т м- ш-а- и с-р-н-
------------------------
Трябват ми шкаф и скрин. 0 Tr--bvat-mi---ka--- s--in.T_______ m_ s____ i s_____T-y-b-a- m- s-k-f i s-r-n---------------------------Tryabvat mi shkaf i skrin.
Тря-ва---и б--о и--та---ка.
Т______ м_ б___ и е________
Т-я-в-т м- б-р- и е-а-е-к-.
---------------------------
Трябват ми бюро и етажерка. 0 Try-b-at mi--y-r--- ye-az---ka.T_______ m_ b____ i y__________T-y-b-a- m- b-u-o i y-t-z-e-k-.-------------------------------Tryabvat mi byuro i yetazherka.
Тря---т----ф-тболн- т-п-----ша-.
Т______ м_ ф_______ т____ и ш___
Т-я-в-т м- ф-т-о-н- т-п-а и ш-х-
--------------------------------
Трябват ми футболна топка и шах. 0 Tr-abv---mi --t-oln- top---i------.T_______ m_ f_______ t____ i s_____T-y-b-a- m- f-t-o-n- t-p-a i s-a-h------------------------------------Tryabvat mi futbolna topka i shakh.
Тр----- ми от-ч-к-- кл-щи.
Т______ м_ о_ ч__ и к_____
Т-я-в-т м- о- ч-к и к-е-и-
--------------------------
Трябват ми от чук и клещи. 0 Tr---v-- mi-o- c-u--i k---hc--.T_______ m_ o_ c___ i k________T-y-b-a- m- o- c-u- i k-e-h-h-.-------------------------------Tryabvat mi ot chuk i kleshchi.
Тря-ва--ми----лк- --от--рт--.
Т______ м_ д_____ и о________
Т-я-в-т м- д-е-к- и о-в-р-к-.
-----------------------------
Трябват ми дрелка и отвертка. 0 Tr-a---t-----relka i ---e--k-.T_______ m_ d_____ i o________T-y-b-a- m- d-e-k- i o-v-r-k-.------------------------------Tryabvat mi drelka i otvertka.
Тр-б-ат м- г---ан-и гр----.
Т______ м_ г_____ и г______
Т-я-в-т м- г-р-а- и г-и-н-.
---------------------------
Трябват ми гердан и гривна. 0 Tr-a---t -i-ge--a- --grivna.T_______ m_ g_____ i g______T-y-b-a- m- g-r-a- i g-i-n-.----------------------------Tryabvat mi gerdan i grivna.
Т-ябват -и пръ-т-- --обе-и.
Т______ м_ п______ и о_____
Т-я-в-т м- п-ъ-т-н и о-е-и-
---------------------------
Трябват ми пръстен и обеци. 0 Try--vat -- -----en-----e-s-.T_______ m_ p______ i o______T-y-b-a- m- p-y-t-n i o-e-s-.-----------------------------Tryabvat mi prysten i obetsi.
Žene su jednako inteligentne kao muškarci.
U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije.
Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju.
Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju.
Također bolje rješavaju matematičke zadatke.
Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje.
Pa bolje usvajaju jezike.
Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici.
Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije.
Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate.
Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu.
Muški i ženski mozak su drugačije organizirani.
Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga.
To područje kontrolira jezične procese.
K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika.
Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije.
Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji.
Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik.
Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju.
Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome.
Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga.
Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima.
Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj.
Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita.
Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka.
Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak.
S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta.
U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike.
To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi.
Nije u srodstvu s kineskim.
Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla.
Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine.
U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog.
Vijetnamski je tonski jezik.
To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.
Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti.
U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova.
Jezik danas koristi latinična slova.
Prije su se koristili kineski pisani znakovi.
Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju.
Jezik je još uvijek nedovoljno istražen…
Otkrijte ga, zaista se isplati!