Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   sk V obchodnom dome

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [päťdesiatdva]

V obchodnom dome

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? Ideme -- ob---d---- -o-u? I---- d- o--------- d---- I-e-e d- o-c-o-n-h- d-m-? ------------------------- Ideme do obchodného domu? 0
Moram obaviti kupnju. Mu--m-u-o--ť--e---- --kupy. M---- u----- n----- n------ M-s-m u-o-i- n-j-k- n-k-p-. --------------------------- Musím urobiť nejaké nákupy. 0
Hoću puno toga kupiti. Ch-e- t-h--v-ľa-n-kú-i-. C---- t--- v--- n------- C-c-m t-h- v-ľ- n-k-p-ť- ------------------------ Chcem toho veľa nakúpiť. 0
Gdje su uredski artikli? Kde s--kan-e--rs-- po-r-by? K-- s- k---------- p------- K-e s- k-n-e-á-s-e p-t-e-y- --------------------------- Kde sú kancelárske potreby? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. Po-r---je- pošt-vé-o--lky --pa---r. P--------- p------ o----- a p------ P-t-e-u-e- p-š-o-é o-á-k- a p-p-e-. ----------------------------------- Potrebujem poštové obálky a papier. 0
Trebam kemijske i flomastere. Pot-e-u--- -e-á a zvý-a-----če. P--------- p--- a z------------ P-t-e-u-e- p-r- a z-ý-a-ň-v-č-. ------------------------------- Potrebujem perá a zvýrazňovače. 0
Gdje je namještaj? K----e-n--yt--? K-- j- n------- K-e j- n-b-t-k- --------------- Kde je nábytok? 0
Trebam ormar i komodu. P-t-eb-jem --r-ň--- ---o--. P--------- s----- a k------ P-t-e-u-e- s-r-ň- a k-m-d-. --------------------------- Potrebujem skriňu a komodu. 0
Trebam pisaći stol i police. Potr---j-m -í-ac--stôl - -oli--. P--------- p----- s--- a p------ P-t-e-u-e- p-s-c- s-ô- a p-l-c-. -------------------------------- Potrebujem písací stôl a policu. 0
Gdje su igračke? K-e--ú-----k-? K-- s- h------ K-e s- h-a-k-? -------------- Kde sú hračky? 0
Trebam lutku i medvjedića. P--re--je--b--iku-a --dv--íka. P--------- b----- a m--------- P-t-e-u-e- b-b-k- a m-d-e-í-a- ------------------------------ Potrebujem bábiku a medvedíka. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. P--r-b--e--f--b--ov---opt--a--achy. P--------- f-------- l---- a š----- P-t-e-u-e- f-t-a-o-ú l-p-u a š-c-y- ----------------------------------- Potrebujem futbalovú loptu a šachy. 0
Gdje je alat? Kde--e -ár-d-e? K-- j- n------- K-e j- n-r-d-e- --------------- Kde je náradie? 0
Trebam čekić i kliješta. Potr--u--m-kla--v- - -li-št-. P--------- k------ a k------- P-t-e-u-e- k-a-i-o a k-i-š-e- ----------------------------- Potrebujem kladivo a kliešte. 0
Trebam bušilicu i odvijač. P-----u----v-t-k a s--utk-va-. P--------- v---- a s---------- P-t-e-u-e- v-t-k a s-r-t-o-a-. ------------------------------ Potrebujem vrták a skrutkovač. 0
Gdje je nakit? Kde-sú -p----? K-- s- š------ K-e s- š-e-k-? -------------- Kde sú šperky? 0
Trebam lančić i narukvicu. Po--ebu--m ret--zk-----á-----. P--------- r------- a n------- P-t-e-u-e- r-t-a-k- a n-r-m-k- ------------------------------ Potrebujem retiazku a náramok. 0
Trebam prsten i naušnice. Pot--buj-m-prst-ň---n--š--c-. P--------- p----- a n-------- P-t-e-u-e- p-s-e- a n-u-n-c-. ----------------------------- Potrebujem prsteň a náušnice. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!