Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   ti ኣብ ቤት-ምግዛእ

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [ሓምሳንክልተን]

52 [ḥamisanikiliteni]

ኣብ ቤት-ምግዛእ

abi bēti-migiza’i

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? ናብ ምዕ-ጊ-ዶ-ክ---ድ ? ና_ ም___ ዶ ክ____ ? ና- ም-ደ- ዶ ክ-ከ-ድ ? ----------------- ናብ ምዕደጊ ዶ ክንከይድ ? 0
n-bi--i-i-egī--o -i-ik----i ? n___ m_______ d_ k_________ ? n-b- m-‘-d-g- d- k-n-k-y-d- ? ----------------------------- nabi mi‘idegī do kinikeyidi ?
Moram obaviti kupnju. ኣ- ------ቬ---ገዝእ-ኣ-ኒ። ኣ_ ግ__ ኣ___ ክ___ ኣ___ ኣ- ግ-ን ኣ-ቬ- ክ-ዝ- ኣ-ኒ- --------------------- ኣነ ግድን ኣስቬዛ ክገዝእ ኣለኒ። 0
a-e gi--n- -----za---ge-i’--al---። a__ g_____ a______ k_______ a_____ a-e g-d-n- a-i-ē-a k-g-z-’- a-e-ī- ---------------------------------- ane gidini asivēza kigezi’i alenī።
Hoću puno toga kupiti. ብ-- ክገ-እ---የ። ብ__ ክ___ ደ___ ብ-ሕ ክ-ዝ- ደ-የ- ------------- ብዙሕ ክገዝእ ደልየ። 0
bi--h-- k-ge--’--del--e። b_____ k_______ d______ b-z-h-i k-g-z-’- d-l-y-። ------------------------ bizuḥi kigezi’i deliye።
Gdje su uredski artikli? ና-- ---ጽ--ት-----ኢዮም--ለ-? ና__ ቤ______ ኣ__ ኢ__ ዘ___ ና-ቲ ቤ---ሕ-ት ኣ-ይ ኢ-ም ዘ-ው- ------------------------ ናውቲ ቤት-ጽሕፈት ኣበይ ኢዮም ዘለው? 0
n-w-t--bēti-t-’i--i-et---b--i ---m- -e--w-? n_____ b______________ a____ ī____ z______ n-w-t- b-t---s-i-̣-f-t- a-e-i ī-o-i z-l-w-? ------------------------------------------- nawitī bēti-ts’iḥifeti abeyi īyomi zelewi?
Trebam omotnice i papir za pisma. ፕ----ወ-ቐ- የ---- ኣ- ። ፕ___ ወ___ የ____ ኣ_ ። ፕ-ጣ- ወ-ቐ- የ-ል-ኒ ኣ- ። -------------------- ፕስጣን ወረቐት የድልየኒ ኣሎ ። 0
pisit’--i-w--e--’et--yediliye---a-o ። p________ w________ y_________ a__ ። p-s-t-a-i w-r-k-’-t- y-d-l-y-n- a-o ። ------------------------------------- pisit’ani wereḵ’eti yediliyenī alo ።
Trebam kemijske i flomastere. ፒ-ታ--------“ፊል----ን የ-ልየ- -ሎ-። ፒ____ ፒ____________ የ____ ኣ_ ። ፒ-ታ-ን ፒ-ታ---ፊ-ስ-‘-ን የ-ል-ኒ ኣ- ። ------------------------------ ፒሮታትን ፒሮታት-“ፊልስ“‘ውን የድልየኒ ኣሎ ። 0
p-r--a---- ---ota---“f---si-‘win---ed----e-- -lo ። p_________ p_____________________ y_________ a__ ። p-r-t-t-n- p-r-t-t---f-l-s-“-w-n- y-d-l-y-n- a-o ። -------------------------------------------------- pīrotatini pīrotati-“fīlisi“‘wini yediliyenī alo ።
Gdje je namještaj? ኣ-ማዲ-ታ- -- ገዛ -በይ ኣ--? ኣ______ ና_ ገ_ ኣ__ ኣ___ ኣ-ማ-ዮ-ት ና- ገ- ኣ-ይ ኣ-ው- ---------------------- ኣርማዲዮታት ናይ ገዛ ኣበይ ኣለው? 0
ari-adī-ot-t-----i ge----b----a-e-i? a____________ n___ g___ a____ a_____ a-i-a-ī-o-a-i n-y- g-z- a-e-i a-e-i- ------------------------------------ arimadīyotati nayi geza abeyi alewi?
Trebam ormar i komodu. ከብሕ- --ዶን-የድል----ሎ ። ከ___ ኮ___ የ____ ኣ_ ። ከ-ሕ- ኮ-ዶ- የ-ል-ኒ ኣ- ። -------------------- ከብሕን ኮሞዶን የድልየኒ ኣሎ ። 0
ke---̣in--komod----y-d-li-en----- ። k_______ k_______ y_________ a__ ። k-b-h-i-i k-m-d-n- y-d-l-y-n- a-o ። ----------------------------------- kebiḥini komodoni yediliyenī alo ።
Trebam pisaći stol i police. መጽ-ፊ--ውላን--ብ----ድል-- ሎ። መ___ ጣ___ ከ___ የ____ ሎ_ መ-ሓ- ጣ-ላ- ከ-ሒ- የ-ል-ኒ ሎ- ----------------------- መጽሓፊ ጣውላን ከብሒን የድልየኒ ሎ። 0
mets’i------t-aw--a-i k-b--̣ī-i----i-i--nī lo። m_________ t________ k_______ y_________ l__ m-t-’-h-a-ī t-a-i-a-i k-b-h-ī-i y-d-l-y-n- l-። ---------------------------------------------- mets’iḥafī t’awilani kebiḥīni yediliyenī lo።
Gdje su igračke? መ--- -በይ----? መ___ ኣ__ ኣ___ መ-ወ- ኣ-ይ ኣ-ው- ------------- መጻወቲ ኣበይ ኣለው? 0
me---a---ī--be-i a--wi? m_________ a____ a_____ m-t-’-w-t- a-e-i a-e-i- ----------------------- mets’awetī abeyi alewi?
Trebam lutku i medvjedića. ባ-ቡላን-ድ--ተ----ድልዩ- ኣሎ- ። ባ____ ድ_____ የ____ ኣ__ ። ባ-ቡ-ን ድ---ዲ- የ-ል-ኒ ኣ-ዉ ። ------------------------ ባምቡላን ድቢ-ተዲን የድልዩኒ ኣሎዉ ። 0
bamib--ani-d--ī-ted--i-yed-liy-nī ----u-። b_________ d__________ y_________ a____ ። b-m-b-l-n- d-b---e-ī-i y-d-l-y-n- a-o-u ። ----------------------------------------- bamibulani dibī-tedīni yediliyunī alowu ።
Trebam nogometnu loptu i šah. ኩ-ሶ- -ኽን-የድ--ኒ--ሎ-። ኩ___ ሻ__ የ____ ኣ___ ኩ-ሶ- ሻ-ን የ-ል-ኒ ኣ-ዉ- ------------------- ኩዑሶን ሻኽን የድልየኒ ኣሎዉ። 0
ku---oni s-aẖini-yed--i-e-- -l--u። k_______ s______ y_________ a_____ k-‘-s-n- s-a-̱-n- y-d-l-y-n- a-o-u- ----------------------------------- ku‘usoni shaẖini yediliyenī alowu።
Gdje je alat? መዕ-ዪ -ይው---በይ ---። መ___ ና___ ኣ__ ኣ___ መ-ረ- ና-ው- ኣ-ይ ኣ-ዉ- ------------------ መዕረዪ ናይውቲ ኣበይ ኣለዉ። 0
me‘ireyī-na-i---ī abeyi-----u። m_______ n_______ a____ a_____ m-‘-r-y- n-y-w-t- a-e-i a-e-u- ------------------------------ me‘ireyī nayiwitī abeyi alewu።
Trebam čekić i kliješta. ማር--ን---ት---ድ--ኒ-ኣሎዉ። ማ____ ጉ___ የ____ ኣ___ ማ-ቴ-ን ጉ-ት- የ-ል-ኒ ኣ-ዉ- --------------------- ማርቴሎን ጉጤትን የድልየኒ ኣሎዉ። 0
m-r-t--on----t’ētini -e-i-iy-nī--l-wu። m_________ g________ y_________ a_____ m-r-t-l-n- g-t-ē-i-i y-d-l-y-n- a-o-u- -------------------------------------- maritēloni gut’ētini yediliyenī alowu።
Trebam bušilicu i odvijač. ም--ቲ-ማሽ-ን መ---ን የድ-የኒ-ኣሎ። ም___ ማ___ መ____ የ____ ኣ__ ም-ዓ- ማ-ን- መ-ት-ን የ-ል-ኒ ኣ-። ------------------------- ምዀዓቲ ማሽንን መፍትሕን የድልየኒ ኣሎ። 0
m-ዀ-at- m-s-i---i -efitiḥi-- -ed--i-enī --o። m______ m________ m_________ y_________ a___ m-ዀ-a-ī m-s-i-i-i m-f-t-h-i-i y-d-l-y-n- a-o- --------------------------------------------- miዀ‘atī mashinini mefitiḥini yediliyenī alo።
Gdje je nakit? ስልማ-(-ነብ- ብ--፣ ወ-ቂ- ወ--) ኣበይ-ኣሎ? ስ________ ብ___ ወ___ ወ___ ኣ__ ኣ__ ስ-ማ-(-ነ-ሲ ብ-ር- ወ-ቂ- ወ-ተ- ኣ-ይ ኣ-? -------------------------------- ስልማት(ንነብሲ ብሩር፣ ወርቂ፣ ወዘተ) ኣበይ ኣሎ? 0
s---mat-(n----------ru--፣-----k’ī--w--e--) abey- -l-? s________________ b______ w_______ w______ a____ a___ s-l-m-t-(-i-e-i-ī b-r-r-፣ w-r-k-ī- w-z-t-) a-e-i a-o- ----------------------------------------------------- silimati(ninebisī biruri፣ werik’ī፣ wezete) abeyi alo?
Trebam lančić i narukvicu. ማ-ተብ- -------- ---ዩ- -ሎዉ። ማ____ ና_ ኢ____ የ____ ኣ___ ማ-ተ-ን ና- ኢ-ሹ-ን የ-ል-ኒ ኣ-ዉ- ------------------------- ማዕተብን ናይ ኢድሹቦን የድልዩኒ ኣሎዉ። 0
m-‘------i-na-- -d----b--- -ed--iy-nī--lo--። m_________ n___ ī_________ y_________ a_____ m-‘-t-b-n- n-y- ī-i-h-b-n- y-d-l-y-n- a-o-u- -------------------------------------------- ma‘itebini nayi īdishuboni yediliyunī alowu።
Trebam prsten i naušnice. ቀ-ቤ--- ኩ--ታት-----የኒ--ሎ-። ቀ_____ ኩ_____ የ____ ኣ___ ቀ-ቤ-ት- ኩ-ሻ-ት- የ-ል-ኒ ኣ-ዉ- ------------------------ ቀለቤታትን ኩትሻታትን የድልየኒ ኣሎዉ። 0
k-e-e---at--- ku-i-hat-tin- -e--l-yenī a-o-u። k____________ k____________ y_________ a_____ k-e-e-ē-a-i-i k-t-s-a-a-i-i y-d-l-y-n- a-o-u- --------------------------------------------- k’elebētatini kutishatatini yediliyenī alowu።

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Video nije pronađen!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!