Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   ti ኣብ ቤት-ምግዛእ

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [ሓምሳንክልተን]

52 [ḥamisanikiliteni]

ኣብ ቤት-ምግዛእ

[abi bēti-migiza’i]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? ናብ ም--- ዶ ክ---- ? ናብ ምዕደጊ ዶ ክንከይድ ? 0
n--- m-‘i---- d- k--------- ? na-- m------- d- k--------- ? nabi mi‘idegī do kinikeyidi ? n-b- m-‘i-e-ī d- k-n-k-y-d- ? -------‘--------------------?
Moram obaviti kupnju. ኣነ ግ-- ኣ--- ክ--- ኣ--። ኣነ ግድን ኣስቬዛ ክገዝእ ኣለኒ። 0
a-- g----- a------ k-----’i a----። an- g----- a------ k------- a----። ane gidini asivēza kigezi’i alenī። a-e g-d-n- a-i-ē-a k-g-z-’i a-e-ī። -------------------------’-------።
Hoću puno toga kupiti. ብዙ- ክ--- ደ--። ብዙሕ ክገዝእ ደልየ። 0
b----̣i k-----’i d-----። bi----- k------- d-----። bizuḥi kigezi’i deliye። b-z-ḥi k-g-z-’i d-l-y-። -----̣--------’--------።
Gdje su uredski artikli? ናው- ቤ------ ኣ-- ኢ-- ዘ--? ናውቲ ቤት-ጽሕፈት ኣበይ ኢዮም ዘለው? 0
n----- b----t-’i-̣i---- a---- ī---- z-----? na---- b--------------- a---- ī---- z-----? nawitī bēti-ts’iḥifeti abeyi īyomi zelewi? n-w-t- b-t--t-’i-̣i-e-i a-e-i ī-o-i z-l-w-? --------------’--̣------------------------?
Trebam omotnice i papir za pisma. ፕስ-- ወ--- የ---- ኣ- ። ፕስጣን ወረቐት የድልየኒ ኣሎ ። 0
p----’a-- w----̱’e-- y--------- a-- ። pi------- w--------- y--------- a-- ። pisit’ani wereḵ’eti yediliyenī alo ። p-s-t’a-i w-r-ḵ’e-i y-d-l-y-n- a-o ። -----’---------̱’-------------------።
Trebam kemijske i flomastere. ፒሮ--- ፒ------------ የ---- ኣ- ። ፒሮታትን ፒሮታት-“ፊልስ“‘ውን የድልየኒ ኣሎ ። 0
p--------- p--------“f-----“‘w--- y--------- a-- ። pī-------- p--------------------- y--------- a-- ። pīrotatini pīrotati-“fīlisi“‘wini yediliyenī alo ። p-r-t-t-n- p-r-t-t--“f-l-s-“‘w-n- y-d-l-y-n- a-o ። --------------------“------“‘--------------------።
Gdje je namještaj? ኣር----- ና- ገ- ኣ-- ኣ--? ኣርማዲዮታት ናይ ገዛ ኣበይ ኣለው? 0
a------------ n--- g--- a---- a----? ar----------- n--- g--- a---- a----? arimadīyotati nayi geza abeyi alewi? a-i-a-ī-o-a-i n-y- g-z- a-e-i a-e-i? -----------------------------------?
Trebam ormar i komodu. ከብ-- ኮ--- የ---- ኣ- ። ከብሕን ኮሞዶን የድልየኒ ኣሎ ። 0
k----̣i-- k------- y--------- a-- ። ke------- k------- y--------- a-- ። kebiḥini komodoni yediliyenī alo ። k-b-ḥi-i k-m-d-n- y-d-l-y-n- a-o ። -----̣----------------------------።
Trebam pisaći stol i police. መጽ-- ጣ--- ከ--- የ---- ሎ። መጽሓፊ ጣውላን ከብሒን የድልየኒ ሎ። 0
m---’i-̣a-- t’a------ k----̣ī-- y--------- l-። me--------- t-------- k-------- y--------- l-። mets’iḥafī t’awilani kebiḥīni yediliyenī lo። m-t-’i-̣a-ī t’a-i-a-i k-b-ḥī-i y-d-l-y-n- l-። ----’--̣-----’-------------̣-----------------።
Gdje su igračke? መጻ-- ኣ-- ኣ--? መጻወቲ ኣበይ ኣለው? 0
m---’a---- a---- a----? me-------- a---- a----? mets’awetī abeyi alewi? m-t-’a-e-ī a-e-i a-e-i? ----’-----------------?
Trebam lutku i medvjedića. ባም--- ድ----- የ---- ኣ-- ። ባምቡላን ድቢ-ተዲን የድልዩኒ ኣሎዉ ። 0
b--------- d----t----- y--------- a---- ። ba-------- d---------- y--------- a---- ። bamibulani dibī-tedīni yediliyunī alowu ። b-m-b-l-n- d-b--t-d-n- y-d-l-y-n- a-o-u ። ----------------------------------------።
Trebam nogometnu loptu i šah. ኩዑ-- ሻ-- የ---- ኣ--። ኩዑሶን ሻኽን የድልየኒ ኣሎዉ። 0
k-‘u---- s---̱i-- y--------- a----። ku------ s------- y--------- a----። ku‘usoni shaẖini yediliyenī alowu። k-‘u-o-i s-a-̱i-i y-d-l-y-n- a-o-u። --‘----------̱--------------------።
Gdje je alat? መዕ-- ና--- ኣ-- ኣ--። መዕረዪ ናይውቲ ኣበይ ኣለዉ። 0
m-‘i---- n------- a---- a----። me------ n------- a---- a----። me‘ireyī nayiwitī abeyi alewu። m-‘i-e-ī n-y-w-t- a-e-i a-e-u። --‘--------------------------።
Trebam čekić i kliješta. ማር--- ጉ--- የ---- ኣ--። ማርቴሎን ጉጤትን የድልየኒ ኣሎዉ። 0
m--------- g--’ē---- y--------- a----። ma-------- g-------- y--------- a----። maritēloni gut’ētini yediliyenī alowu። m-r-t-l-n- g-t’ē-i-i y-d-l-y-n- a-o-u። --------------’----------------------።
Trebam bušilicu i odvijač. ምዀ-- ማ--- መ---- የ---- ኣ-። ምዀዓቲ ማሽንን መፍትሕን የድልየኒ ኣሎ። 0
m--‘a-- m-------- m------̣i-- y--------- a--። mi----- m-------- m---------- y--------- a--። miዀ‘atī mashinini mefitiḥini yediliyenī alo። m-ዀ‘a-ī m-s-i-i-i m-f-t-ḥi-i y-d-l-y-n- a-o። ---‘---------------------̣------------------።
Gdje je nakit? ስል--(ን--- ብ--- ወ--- ወ--) ኣ-- ኣ-? ስልማት(ንነብሲ ብሩር፣ ወርቂ፣ ወዘተ) ኣበይ ኣሎ? 0
s-------(n------- b-----፣ w----’ī፣ w-----) a---- a--? si------(n------- b------ w------- w-----) a---- a--? silimati(ninebisī biruri፣ werik’ī፣ wezete) abeyi alo? s-l-m-t-(n-n-b-s- b-r-r-፣ w-r-k’ī፣ w-z-t-) a-e-i a-o? --------(---------------፣------’-፣-------)----------?
Trebam lančić i narukvicu. ማዕ--- ና- ኢ---- የ---- ኣ--። ማዕተብን ናይ ኢድሹቦን የድልዩኒ ኣሎዉ። 0
m-‘i------ n--- ī--------- y--------- a----። ma-------- n--- ī--------- y--------- a----። ma‘itebini nayi īdishuboni yediliyunī alowu። m-‘i-e-i-i n-y- ī-i-h-b-n- y-d-l-y-n- a-o-u። --‘----------------------------------------።
Trebam prsten i naušnice. ቀለ---- ኩ----- የ---- ኣ--። ቀለቤታትን ኩትሻታትን የድልየኒ ኣሎዉ። 0
k’e---------- k------------ y--------- a----። k’----------- k------------ y--------- a----። k’elebētatini kutishatatini yediliyenī alowu። k’e-e-ē-a-i-i k-t-s-a-a-i-i y-d-l-y-n- a-o-u። -’------------------------------------------።

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!