Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   tr Alışveriş merkezinde

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [elli iki]

Alışveriş merkezinde

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? B-- -lışv-ri--m-r-e-i---g-de-im---? B-- a-------- m-------- g------ m-- B-r a-ı-v-r-ş m-r-e-i-e g-d-l-m m-? ----------------------------------- Bir alışveriş merkezine gidelim mi? 0
Moram obaviti kupnju. A------iş --pm-- -a--m. A-------- y----- l----- A-ı-v-r-ş y-p-a- l-z-m- ----------------------- Alışveriş yapmam lazım. 0
Hoću puno toga kupiti. Ç-k-----satın ---ak i-tiy-ru-. Ç-- ş-- s---- a---- i--------- Ç-k ş-y s-t-n a-m-k i-t-y-r-m- ------------------------------ Çok şey satın almak istiyorum. 0
Gdje su uredski artikli? Bü-o -a---m-l--i--e --rafta? B--- m---------- n- t------- B-r- m-l-e-e-e-i n- t-r-f-a- ---------------------------- Büro malzemeleri ne tarafta? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. Mek-u---a-fı-v- --ğı-ı----htiyacım--ar. M----- z---- v- k------- i-------- v--- M-k-u- z-r-ı v- k-ğ-d-n- i-t-y-c-m v-r- --------------------------------------- Mektup zarfı ve kâğıdına ihtiyacım var. 0
Trebam kemijske i flomastere. Tü-en--z ve keçe-i-ka--m-er-l--ı-. T------- v- k----- k------- l----- T-k-n-e- v- k-ç-l- k-l-m-e- l-z-m- ---------------------------------- Tükenmez ve keçeli kalemler lazım. 0
Gdje je namještaj? Mo--ly-l-r-n-r--e? M--------- n------ M-b-l-a-a- n-r-d-? ------------------ Mobilyalar nerede? 0
Trebam ormar i komodu. B-r-dola---e--om----e-i-ti-ac---v--. B-- d---- v- k------- i-------- v--- B-r d-l-p v- k-m-d-n- i-t-y-c-m v-r- ------------------------------------ Bir dolap ve komodine ihtiyacım var. 0
Trebam pisaći stol i police. Y--ı --s--ı--e-raf--i---y--ı- -ar. Y--- m----- v- r--- i-------- v--- Y-z- m-s-s- v- r-f- i-t-y-c-m v-r- ---------------------------------- Yazı masası ve rafa ihtiyacım var. 0
Gdje su igračke? Oy-n--kla- ne-t-rafta? O--------- n- t------- O-u-c-k-a- n- t-r-f-a- ---------------------- Oyuncaklar ne tarafta? 0
Trebam lutku i medvjedića. Bi---------e o-un-a- -yıy---ht-y-cım ---. B-- b---- v- o------ a---- i-------- v--- B-r b-b-k v- o-u-c-k a-ı-a i-t-y-c-m v-r- ----------------------------------------- Bir bebek ve oyuncak ayıya ihtiyacım var. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. B-r ---b----op---e-sat-----ta---ına-ihtiyac-m v-r. B-- f----- t--- v- s------ t------- i-------- v--- B-r f-t-o- t-p- v- s-t-a-ç t-k-m-n- i-t-y-c-m v-r- -------------------------------------------------- Bir futbol topu ve satranç takımına ihtiyacım var. 0
Gdje je alat? A--t-er -e tar--ta? A------ n- t------- A-e-l-r n- t-r-f-a- ------------------- Aletler ne tarafta? 0
Trebam čekić i kliješta. B-r ç-k-ç ve-kerp--ene --ti-a-ı--var. B-- ç---- v- k-------- i-------- v--- B-r ç-k-ç v- k-r-e-e-e i-t-y-c-m v-r- ------------------------------------- Bir çekiç ve kerpetene ihtiyacım var. 0
Trebam bušilicu i odvijač. B-r----k-- -e t-rnavidaya iht--a-ım---r. B-- m----- v- t---------- i-------- v--- B-r m-t-a- v- t-r-a-i-a-a i-t-y-c-m v-r- ---------------------------------------- Bir matkap ve tornavidaya ihtiyacım var. 0
Gdje je nakit? Müc--hera- n-r-de? M--------- n------ M-c-v-e-a- n-r-d-? ------------------ Mücevherat nerede? 0
Trebam lančić i narukvicu. Bi- -in-i- -- -i----ğe-i--iy-cı- v-r. B-- z----- v- b------- i-------- v--- B-r z-n-i- v- b-l-z-ğ- i-t-y-c-m v-r- ------------------------------------- Bir zincir ve bileziğe ihtiyacım var. 0
Trebam prsten i naušnice. Bi---üzü- v- --pe-ere ---iya-ı--v-r. B-- y---- v- k------- i-------- v--- B-r y-z-k v- k-p-l-r- i-t-y-c-m v-r- ------------------------------------ Bir yüzük ve küpelere ihtiyacım var. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!