Zbirka izraza

hr Prodavaonice   »   uk Магазини

53 [pedeset i tri]

Prodavaonice

Prodavaonice

53 [п’ятдесят три]

53 [pʺyatdesyat try]

Магазини

Mahazyny

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Tražimo trgovinu sportske opreme. Ми--ука-мо-сп--тивний --газ--. М_ ш______ с_________ м_______ М- ш-к-є-о с-о-т-в-и- м-г-з-н- ------------------------------ Ми шукаємо спортивний магазин. 0
M- -h----e----por--vny-- -aha--n. M_ s________ s_________ m_______ M- s-u-a-e-o s-o-t-v-y-̆ m-h-z-n- --------------------------------- My shukayemo sportyvnyy̆ mahazyn.
Tražimo mesnicu. Ми ш----м---’я-ни- м-га-и-. М_ ш______ м______ м_______ М- ш-к-є-о м-я-н-й м-г-з-н- --------------------------- Ми шукаємо м’ясний магазин. 0
M----------o-------y-- -ahaz--. M_ s________ m_______ m_______ M- s-u-a-e-o m-y-s-y-̆ m-h-z-n- ------------------------------- My shukayemo m'yasnyy̆ mahazyn.
Tražimo ljekarnu. Ми-шука-м- ----ку. М_ ш______ а______ М- ш-к-є-о а-т-к-. ------------------ Ми шукаємо аптеку. 0
My s--kayemo -pt---. M_ s________ a______ M- s-u-a-e-o a-t-k-. -------------------- My shukayemo apteku.
Naime, želimo kupiti nogometnu loptu. Ми-хот-л--- к-п-т---у----ьн-й-м-я-. М_ х_____ б к_____ ф_________ м____ М- х-т-л- б к-п-т- ф-т-о-ь-и- м-я-. ----------------------------------- Ми хотіли б купити футбольний м’яч. 0
My k--til--b ---y-y -utb-lʹn--̆-m-yac-. M_ k______ b k_____ f_________ m______ M- k-o-i-y b k-p-t- f-t-o-ʹ-y-̆ m-y-c-. --------------------------------------- My khotily b kupyty futbolʹnyy̆ m'yach.
Naime, želimo kupiti salamu. Ми-хотіл----к--------ля--. М_ х_____ б к_____ с______ М- х-т-л- б к-п-т- с-л-м-. -------------------------- Ми хотіли б купити салямі. 0
M- k-o-i-- - kup--y-saly-m-. M_ k______ b k_____ s_______ M- k-o-i-y b k-p-t- s-l-a-i- ---------------------------- My khotily b kupyty salyami.
Naime, želimo kupiti lijekove. М- х-тіли-б к----- -ік-. М_ х_____ б к_____ л____ М- х-т-л- б к-п-т- л-к-. ------------------------ Ми хотіли б купити ліки. 0
My-kh------b-kupy-y-lik-. M_ k______ b k_____ l____ M- k-o-i-y b k-p-t- l-k-. ------------------------- My khotily b kupyty liky.
Tražimo trgovinu sportske opreme da bismo kupili nogometnu loptu. Ми --к---о--п-----н-- -агазин, що- -----и -ут--л-ни- -’яч. М_ ш______ с_________ м_______ щ__ к_____ ф_________ м____ М- ш-к-є-о с-о-т-в-и- м-г-з-н- щ-б к-п-т- ф-т-о-ь-и- м-я-. ---------------------------------------------------------- Ми шукаємо спортивний магазин, щоб купити футбольний м’яч. 0
My---u--ye---s--r--v--y----h-zy------hob-k----y--u-b------̆--'y-c-. M_ s________ s_________ m_______ s_____ k_____ f_________ m______ M- s-u-a-e-o s-o-t-v-y-̆ m-h-z-n- s-c-o- k-p-t- f-t-o-ʹ-y-̆ m-y-c-. ------------------------------------------------------------------- My shukayemo sportyvnyy̆ mahazyn, shchob kupyty futbolʹnyy̆ m'yach.
Tražimo mesnicu da bismo kupili salame. Ми --к---о м’ясни- -а-аз-н---о-------- с--я-і. М_ ш______ м______ м_______ щ__ к_____ с______ М- ш-к-є-о м-я-н-й м-г-з-н- щ-б к-п-т- с-л-м-. ---------------------------------------------- Ми шукаємо м’ясний магазин, щоб купити салямі. 0
My--hu---e-- --yas-y-- m-h-z-n- -hc-o--k-py------yam-. M_ s________ m_______ m_______ s_____ k_____ s_______ M- s-u-a-e-o m-y-s-y-̆ m-h-z-n- s-c-o- k-p-t- s-l-a-i- ------------------------------------------------------ My shukayemo m'yasnyy̆ mahazyn, shchob kupyty salyami.
Tražimo ljekarnu da bismo kupili lijekove. Ми ----ємо апте--,--о----п-------и. М_ ш______ а______ щ__ к_____ л____ М- ш-к-є-о а-т-к-, щ-б к-п-т- л-к-. ----------------------------------- Ми шукаємо аптеку, щоб купити ліки. 0
My -h------o--p-e--,-s-c-o- k-py-- ---y. M_ s________ a______ s_____ k_____ l____ M- s-u-a-e-o a-t-k-, s-c-o- k-p-t- l-k-. ---------------------------------------- My shukayemo apteku, shchob kupyty liky.
Tražim zlatara. Я шука- -велі-ни---аг-зин. Я ш____ ю________ м_______ Я ш-к-ю ю-е-і-н-й м-г-з-н- -------------------------- Я шукаю ювелірний магазин. 0
Y- ----a-u --v---rn--̆-m-hazyn. Y_ s______ y_________ m_______ Y- s-u-a-u y-v-l-r-y-̆ m-h-z-n- ------------------------------- YA shukayu yuvelirnyy̆ mahazyn.
Tražim fotografsku radnju. Я -у-а--ф---ма--з-н. Я ш____ ф___________ Я ш-к-ю ф-т-м-г-з-н- -------------------- Я шукаю фотомагазин. 0
Y- -h--a-u -ot-mah-z-n. Y_ s______ f___________ Y- s-u-a-u f-t-m-h-z-n- ----------------------- YA shukayu fotomahazyn.
Tražim slastičarnu. Я --к-ю -онди-ерсь-у. Я ш____ к____________ Я ш-к-ю к-н-и-е-с-к-. --------------------- Я шукаю кондитерську. 0
Y- s-ukayu -on-yt-rs-k-. Y_ s______ k____________ Y- s-u-a-u k-n-y-e-s-k-. ------------------------ YA shukayu kondytersʹku.
Namjeravam, naime, kupiti prsten. Я --ю на--р --пи---пе--тен-. Я м__ н____ к_____ п________ Я м-ю н-м-р к-п-т- п-р-т-н-. ---------------------------- Я маю намір купити перстень. 0
YA ---- -a--r-kup--y per----ʹ. Y_ m___ n____ k_____ p________ Y- m-y- n-m-r k-p-t- p-r-t-n-. ------------------------------ YA mayu namir kupyty perstenʹ.
Namjeravam, naime, kupiti film. Я-маю---мі- куп-т- ------. Я м__ н____ к_____ п______ Я м-ю н-м-р к-п-т- п-і-к-. -------------------------- Я маю намір купити плівку. 0
YA ---u n-m-r-k-p--y--li--u. Y_ m___ n____ k_____ p______ Y- m-y- n-m-r k-p-t- p-i-k-. ---------------------------- YA mayu namir kupyty plivku.
Namjeravam, naime, kupiti tortu. Я-м-ю---м-р-к-------орт. Я м__ н____ к_____ т____ Я м-ю н-м-р к-п-т- т-р-. ------------------------ Я маю намір купити торт. 0
Y----yu nami--ku---- --rt. Y_ m___ n____ k_____ t____ Y- m-y- n-m-r k-p-t- t-r-. -------------------------- YA mayu namir kupyty tort.
Tražim zlatara da kupim prsten. Я------ --ел-р--- -а-а--н- -об--упи----е-----ь. Я ш____ ю________ м_______ щ__ к_____ п________ Я ш-к-ю ю-е-і-н-й м-г-з-н- щ-б к-п-т- п-р-т-н-. ----------------------------------------------- Я шукаю ювелірний магазин, щоб купити перстень. 0
YA s--k-y--y-v-l-rn-y---ah--yn,-shc-o- -u---y -er--enʹ. Y_ s______ y_________ m_______ s_____ k_____ p________ Y- s-u-a-u y-v-l-r-y-̆ m-h-z-n- s-c-o- k-p-t- p-r-t-n-. ------------------------------------------------------- YA shukayu yuvelirnyy̆ mahazyn, shchob kupyty perstenʹ.
Tražim fotografsku radnju da kupim film. Я -у-аю--о-----а---- щ--------и --ів-у. Я ш____ ф___________ щ__ к_____ п______ Я ш-к-ю ф-т-м-г-з-н- щ-б к-п-т- п-і-к-. --------------------------------------- Я шукаю фотомагазин, щоб купити плівку. 0
Y- -h-ka---fo-om---z--, -hc----k-py----l--ku. Y_ s______ f___________ s_____ k_____ p______ Y- s-u-a-u f-t-m-h-z-n- s-c-o- k-p-t- p-i-k-. --------------------------------------------- YA shukayu fotomahazyn, shchob kupyty plivku.
Tražim slastičarnu da kupim tortu. Я --ка- -онд--ер--к-,--об -----и т--т. Я ш____ к____________ щ__ к_____ т____ Я ш-к-ю к-н-и-е-с-к-, щ-б к-п-т- т-р-. -------------------------------------- Я шукаю кондитерську, щоб купити торт. 0
Y-----k--u-k--d-ters---, ---ho- ---y-- t--t. Y_ s______ k____________ s_____ k_____ t____ Y- s-u-a-u k-n-y-e-s-k-, s-c-o- k-p-t- t-r-. -------------------------------------------- YA shukayu kondytersʹku, shchob kupyty tort.

Promjena jezika = promjena osobnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše osobnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša osobnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki znanstvenici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španjolski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Usprkos tomu, njihovo ponašanje je ovisilo o jeziku. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španjolskom. Također su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španjolskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Dali si znao?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko osam milijuna ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih jezika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Tko voli ovu porodicu jezika, treba obvezno dati priliku bjeloruskom!