Zbirka izraza

hr Kupovina   »   he ‫לעשות קניות‬

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

‫54 [חמישים וארבע]‬

54 [xamishim w\'arba]

‫לעשות קניות‬

[la'assot qniot]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
Želim kupiti poklon. ‫--י רו-- ----ת---נה-‬ ‫--- ר--- ל---- מ----- ‫-נ- ר-צ- ל-נ-ת מ-נ-.- ---------------------- ‫אני רוצה לקנות מתנה.‬ 0
a-i--o-seh---t----l--n----a--n-h. a-- r------------ l----- m------- a-i r-t-e-/-o-s-h l-q-o- m-t-n-h- --------------------------------- ani rotseh/rotsah liqnot matanah.
Ali, ništa previše skupo. ‫א-- ל- --ה--יק- --י-‬ ‫--- ל- מ--- י-- מ---- ‫-ב- ל- מ-ה- י-ר מ-י-‬ ---------------------- ‫אבל לא משהו יקר מדי.‬ 0
a-al lo -ashe-u y-qa- mi---. a--- l- m------ y---- m----- a-a- l- m-s-e-u y-q-r m-d-y- ---------------------------- aval lo mashehu yaqar miday.
Možda ručnu torbicu? ‫-ו-י---ק----‬ ‫---- ת-- י--- ‫-ו-י ת-ק י-?- -------------- ‫אולי תיק יד?‬ 0
u-ay--iq-ya-? u--- t-- y--- u-a- t-q y-d- ------------- ulay tiq yad?
Koju boju želite? ‫ב---ה-צ-ע?‬ ‫----- צ---- ‫-א-ז- צ-ע-‬ ------------ ‫באיזה צבע?‬ 0
b'------t--v-? b------ t----- b-e-z-h t-e-a- -------------- b'eyzeh tseva?
Crnu, smeđu ili bijelu? ‫-חור- ח-- -ו -בן-‬ ‫----- ח-- א- ל---- ‫-ח-ר- ח-ם א- ל-ן-‬ ------------------- ‫שחור, חום או לבן?‬ 0
s--xor- --- --la---? s------ x-- o l----- s-a-o-, x-m o l-v-n- -------------------- shaxor, xum o lavan?
Veliku ili malu? ‫---ל--- -ט--‬ ‫---- א- ק---- ‫-ד-ל א- ק-ן-‬ -------------- ‫גדול או קטן?‬ 0
gado--- --tan? g---- o q----- g-d-l o q-t-n- -------------- gadol o qatan?
Mogu li vidjeti ovu? ‫אפ-ר-לרא---א--ו?‬ ‫---- ל---- א----- ‫-פ-ר ל-א-ת א-ת-?- ------------------ ‫אפשר לראות אותו?‬ 0
e-s--r ---'-- o--? e----- l----- o--- e-s-a- l-r-o- o-o- ------------------ efshar lir'ot oto?
Je li ona od kože? ‫-אם-ה---ע-וי מעו-?‬ ‫--- ה-- ע--- מ----- ‫-א- ה-א ע-ו- מ-ו-?- -------------------- ‫האם הוא עשוי מעור?‬ 0
h---m--u assu--me'--? h---- h- a---- m----- h-'-m h- a-s-y m-'-r- --------------------- ha'im hu assuy me'or?
Ili je od umjetnog materijala? ‫-ו -ח------סי-ט---?‬ ‫-- מ------ ס-------- ‫-ו מ-ו-ר-ם ס-נ-ט-ם-‬ --------------------- ‫או מחומרים סינטטים?‬ 0
o mi-o--r-------e-im? o m-------- s-------- o m-x-m-r-m s-n-e-i-? --------------------- o mixomarim sintetim?
Naravno, оd kože. ‫ודאי ----ר-‬ ‫---- ש------ ‫-ד-י ש-ע-ר-‬ ------------- ‫ודאי שמעור.‬ 0
wa--'i -heme'o-. w----- s-------- w-d-'- s-e-e-o-. ---------------- wada'i sheme'or.
To je posebno dobra kvaliteta. ‫האיכ-ת-טובה -מי--ד-‬ ‫------ ט--- ב------- ‫-א-כ-ת ט-ב- ב-י-ח-.- --------------------- ‫האיכות טובה במיוחד.‬ 0
ha--yk--t--o--h---my---d. h-------- t---- b-------- h-'-y-h-t t-v-h b-m-u-a-. ------------------------- ha'eykhut tovah bimyuxad.
A cijena ručne torbice je stvarno povoljna. ‫-----ר--אמ- מ-י-ה-‬ ‫------ ב--- מ------ ‫-ה-ח-ר ב-מ- מ-י-ה-‬ -------------------- ‫והמחיר באמת מציאה.‬ 0
w-h-me-i- v-e-et--ets--ah. w-------- v----- m-------- w-h-m-x-r v-e-e- m-t-i-a-. -------------------------- w'hamexir v'emet metsi'ah.
Sviđa mi se. ‫ז- ---- ח--בעי-י-‬ ‫-- מ--- ח- ב------ ‫-ה מ-צ- ח- ב-י-י-‬ ------------------- ‫זה מוצא חן בעיני.‬ 0
z-h mo--- x-- --'-y--y. z-- m---- x-- b-------- z-h m-t-e x-n b-'-y-a-. ----------------------- zeh motse xen be'eynay.
Uzet ću je. ‫א----ק-ה א-תו.‬ ‫--- א--- א----- ‫-נ- א-נ- א-ת-.- ---------------- ‫אני אקנה אותו.‬ 0
a-- -q-e- -t-. a-- e---- o--- a-i e-n-h o-o- -------------- ani eqneh oto.
Mogu li je eventualno zamijeniti? ‫א-שר י------ח-יף?‬ ‫---- י--- ל------- ‫-פ-ר י-י- ל-ח-י-?- ------------------- ‫אפשר יהיה להחליף?‬ 0
e-sh-r i---h--'ha-li-? e----- i---- l-------- e-s-a- i-y-h l-h-x-i-? ---------------------- efshar ihyeh l'haxlif?
Podrazumijeva se. ‫בו---.‬ ‫------- ‫-ו-א-.- -------- ‫בודאי.‬ 0
bewa----. b-------- b-w-d-'-. --------- bewada'y.
Upakirat ćemo jе kao poklon. ‫-נחנ---אר-- -אר--- -תנה.‬ ‫----- נ---- ב----- מ----- ‫-נ-נ- נ-ר-ז ב-ר-ז- מ-נ-.- -------------------------- ‫אנחנו נארוז באריזת מתנה.‬ 0
an--nu-n--eroz-b--a--zat mata--h. a----- n------ b-------- m------- a-a-n- n-'-r-z b-'-r-z-t m-t-n-h- --------------------------------- anaxnu ne'eroz be'arizat matanah.
Tamo preko je blagajna. ‫-ק-----מצא---ם.‬ ‫----- נ---- ש--- ‫-ק-פ- נ-צ-ת ש-.- ----------------- ‫הקופה נמצאת שם.‬ 0
h-----h-n-mtse-t---a-. h------ n------- s---- h-q-p-h n-m-s-'- s-a-. ---------------------- haqupah nimtse't sham.

Tko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji si jako sliče. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tomu je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i nizozemski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce. Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...