Zbirka izraza

hr Kupovina   »   mk Купување

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [педесет и четири]

54 [pyedyesyet i chyetiri]

Купување

[Koopoovaњye]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Želim kupiti poklon. Са-ам--а -у--м-------------. С---- д- к---- е--- п------- С-к-м д- к-п-м е-е- п-д-р-к- ---------------------------- Сакам да купам еден подарок. 0
Sa-am da k--pam-y----- po--rok. S---- d- k----- y----- p------- S-k-m d- k-o-a- y-d-e- p-d-r-k- ------------------------------- Sakam da koopam yedyen podarok.
Ali, ništa previše skupo. Н- ----еш------м--гу------. Н- н- н---- п------- с----- Н- н- н-ш-о п-е-н-г- с-а-о- --------------------------- Но не нешто премногу скапо. 0
No ny--n----t- --------uo- -----. N- n-- n------ p---------- s----- N- n-e n-e-h-o p-y-m-o-u-o s-a-o- --------------------------------- No nye nyeshto pryemnoguoo skapo.
Možda ručnu torbicu? М----и --на -а-н- --шна? М----- е--- р---- т----- М-ж-б- е-н- р-ч-а т-ш-а- ------------------------ Можеби една рачна ташна? 0
M-ʐ-ebi-ye-n------n- t---n-? M------ y---- r----- t------ M-ʐ-e-i y-d-a r-c-n- t-s-n-? ---------------------------- Moʐyebi yedna rachna tashna?
Koju boju želite? К-ј---ој- -и ја--а--ле? К--- б--- б- ј- с------ К-ј- б-ј- б- ј- с-к-л-? ----------------------- Која боја би ја сакале? 0
Ko----oјa--i ј--s-k-lye? K--- b--- b- ј- s------- K-ј- b-ј- b- ј- s-k-l-e- ------------------------ Koјa boјa bi јa sakalye?
Crnu, smeđu ili bijelu? Ц--а, -а-еав----- б-ла? Ц---- к------ и-- б---- Ц-н-, к-ф-а-а и-и б-л-? ----------------------- Црна, кафеава или бела? 0
T----- kafyeav- ------el-? T----- k------- i-- b----- T-r-a- k-f-e-v- i-i b-e-a- -------------------------- Tzrna, kafyeava ili byela?
Veliku ili malu? Е-на-г-лема-ил--м-л-? Е--- г----- и-- м---- Е-н- г-л-м- и-и м-л-? --------------------- Една голема или мала? 0
Y-d---g-----m- -l- -a--? Y---- g------- i-- m---- Y-d-a g-o-y-m- i-i m-l-? ------------------------ Yedna guolyema ili mala?
Mogu li vidjeti ovu? С--ам-ли--а -- -ид---о-аа? С---- л- д- ј- в---- о---- С-е-м л- д- ј- в-д-м о-а-? -------------------------- Смеам ли да ја видам оваа? 0
Sm-eam-li -a--- v-dam-ova-? S----- l- d- ј- v---- o---- S-y-a- l- d- ј- v-d-m o-a-? --------------------------- Smyeam li da јa vidam ovaa?
Je li ona od kože? Д-л--т-- - од---ж-? Д--- т-- е о- к---- Д-л- т-а е о- к-ж-? ------------------- Дали таа е од кожа? 0
D--- t---ye-----o--? D--- t-- y- o- k---- D-l- t-a y- o- k-ʐ-? -------------------- Dali taa ye od koʐa?
Ili je od umjetnog materijala? Или па- ---д--ештач---мате-и---? И-- п-- е о- в------- м--------- И-и п-к е о- в-ш-а-к- м-т-р-ј-л- -------------------------------- Или пак е од вештачки материјал? 0
Il- p-k--e -- ---------ki --t-eriјa-? I-- p-- y- o- v---------- m---------- I-i p-k y- o- v-e-h-a-h-i m-t-e-i-a-? ------------------------------------- Ili pak ye od vyeshtachki matyeriјal?
Naravno, оd kože. Од -о-а -----о. О- к--- с------ О- к-ж- с-к-к-. --------------- Од кожа секако. 0
Od k--a------k-. O- k--- s------- O- k-ʐ- s-e-a-o- ---------------- Od koʐa syekako.
To je posebno dobra kvaliteta. О-----еден ос-б-но ----- к----т--. О-- е е--- о------ д---- к-------- О-а е е-е- о-о-е-о д-б-р к-а-и-е-. ---------------------------------- Ова е еден особено добар квалитет. 0
O-a ---yed-en o-o-ye-o--o-ar---al-tye-. O-- y- y----- o------- d---- k--------- O-a y- y-d-e- o-o-y-n- d-b-r k-a-i-y-t- --------------------------------------- Ova ye yedyen osobyeno dobar kvalityet.
A cijena ručne torbice je stvarno povoljna. И ---ната -а--с-ина - -о--н-г- п--олн- ц-н-. И т------ н-------- е с- м---- п------ ц---- И т-ш-а-а н-в-с-и-а е с- м-о-у п-в-л-а ц-н-. -------------------------------------------- И ташната навистина е со многу поволна цена. 0
I--a----ta ---i-tin---- so-m--g-o- -o-ol-----y-na. I t------- n-------- y- s- m------ p------ t------ I t-s-n-t- n-v-s-i-a y- s- m-o-u-o p-v-l-a t-y-n-. -------------------------------------------------- I tashnata navistina ye so mnoguoo povolna tzyena.
Sviđa mi se. Ми-с- д--а--. М- с- д------ М- с- д-п-ѓ-. ------------- Ми се допаѓа. 0
M--sy----p-ѓa. M- s-- d------ M- s-e d-p-ѓ-. -------------- Mi sye dopaѓa.
Uzet ću je. Ќ--ј--з----. Ќ- ј- з----- Ќ- ј- з-м-м- ------------ Ќе ја земам. 0
K--e-јa -y-mam. K--- ј- z------ K-y- ј- z-e-a-. --------------- Kjye јa zyemam.
Mogu li je eventualno zamijeniti? Д-л--мо----с-учај-о -- ј- з-мена-? Д--- м---- с------- д- ј- з------- Д-л- м-ж-м с-у-а-н- д- ј- з-м-н-м- ---------------------------------- Дали можам случајно да ја заменам? 0
Da---moʐ---slooch-јn- da -- za------? D--- m---- s--------- d- ј- z-------- D-l- m-ʐ-m s-o-c-a-n- d- ј- z-m-e-a-? ------------------------------------- Dali moʐam sloochaјno da јa zamyenam?
Podrazumijeva se. С- р-з-ира. С- р------- С- р-з-и-а- ----------- Се разбира. 0
Sye r-zbira. S-- r------- S-e r-z-i-a- ------------ Sye razbira.
Upakirat ćemo jе kao poklon. Ќ--ј--с-ак--аме ка-----дарок. Ќ- ј- с-------- к--- п------- Ќ- ј- с-а-у-а-е к-к- п-д-р-к- ----------------------------- Ќе ја спакуваме како подарок. 0
K-ye ---s--k-o----- kako----a-o-. K--- ј- s---------- k--- p------- K-y- ј- s-a-o-v-m-e k-k- p-d-r-k- --------------------------------- Kjye јa spakoovamye kako podarok.
Tamo preko je blagajna. Та----- -------а --бла-ај--та. Т--- о- с------- е б---------- Т-м- о- с-р-т-в- е б-а-а-н-т-. ------------------------------ Таму од спротива е благајната. 0
Ta-o- -d s-ro--v--y- b-ag--јn---. T---- o- s------- y- b----------- T-m-o o- s-r-t-v- y- b-a-u-ј-a-a- --------------------------------- Tamoo od sprotiva ye blaguaјnata.

Tko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji si jako sliče. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tomu je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i nizozemski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce. Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...