Zbirka izraza

hr Raditi   »   he ‫לעבוד‬

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

‫55 [חמישים וחמש]‬

55 [xamishim w\'xamesh]

‫לעבוד‬

[la'avod]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
Što ste po zanimanju? ‫ב-- א- / ה ע--- / ת?‬ ‫במה את / ה עובד / ת?‬ 0
b---- a---/a- o---/o-----? ba--- a---/a- o---/o-----? bameh atah/at oved/ovedet? b-m-h a-a-/a- o-e-/o-e-e-? ----------/-------/------?
Moj muž je liječnik po zanimanju. ‫ב--- ר---.‬ ‫בעלי רופא.‬ 0
b-'a-- r---. ba---- r---. ba'ali rofe. b-'a-i r-f-. --'--------.
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. ‫א-- ע---- כ---- ב--- מ---.‬ ‫אני עובדת כאחות בחצי משרה.‬ 0
a-- o----- k'a--- b------ m------. an- o----- k----- b------ m------. ani ovedet k'axot bexatsi missrah. a-i o-e-e- k'a-o- b-x-t-i m-s-r-h. ------------'--------------------.
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. ‫ב---- נ-- ל------.‬ ‫בקרוב נצא לגמלאות.‬ 0
b'q---- n---- l------'o-. b'----- n---- l---------. b'qarov netse legimla'ot. b'q-r-v n-t-e l-g-m-a'o-. -'-------------------'--.
Ali porezi su visoki. ‫א-- ה----- ג-----.‬ ‫אבל המיסים גבוהים.‬ 0
a--- h------ g-----. av-- h------ g-----. aval hamisim gvohim. a-a- h-m-s-m g-o-i-. -------------------.
I zdravstveno osiguranje je skupo. ‫ו------ ה----- י--.‬ ‫והביטוח הרפואי יקר.‬ 0
w'h------- h-----'i y----. w'-------- h------- y----. w'habituax harefu'i yaqar. w'h-b-t-a- h-r-f-'i y-q-r. -'---------------'-------.
Što želiš jednom postati? ‫ב-- ת--- / י ל---- ב----?‬ ‫במה תרצה / י לעבוד בעתיד?‬ 0
v---- t------/t----- l-'a--- b'a---? va--- t------/t----- l------ b-----? vameh tirtseh/tirtsi la'avod b'atid? v-m-h t-r-s-h/t-r-s- l-'a-o- b'a-i-? -------------/---------'------'----?
Želim biti inženjer. ‫א-- ר--- ל---- מ---- / ת.‬ ‫אני רוצה להיות מהנדס / ת.‬ 0
a-- r-----/r----- l----- m-------/m---------. an- r-----/r----- l----- m-------/m---------. ani rotseh/rotsah lihiot mehandes/mehandeset. a-i r-t-e-/r-t-a- l-h-o- m-h-n-e-/m-h-n-e-e-. ----------/----------------------/----------.
Želim studirati na sveučilištu. ‫א-- ר--- ל---- ב----------.‬ ‫אני רוצה ללמוד באוניברסיטה.‬ 0
a-- r-----/r----- l----- b-'u----------. an- r-----/r----- l----- b-------------. ani rotseh/rotsah lilmod ba'universitah. a-i r-t-e-/r-t-a- l-l-o- b-'u-i-e-s-t-h. ----------/----------------'-----------.
Ja sam pripravnik. ‫א-- מ----.‬ ‫אני מתמחה.‬ 0
a-- m-------/m-------. an- m-------/m-------. ani mitmaxeh/mitmaxah. a-i m-t-a-e-/m-t-a-a-. ------------/--------.
Ne zarađujem puno. ‫א-- ל- מ----- / ה ה---.‬ ‫אני לא מרוויח / ה הרבה.‬ 0
a-- l- m------/m------- h-----. an- l- m------/m------- h-----. ani lo marwiax/marwixah harbeh. a-i l- m-r-i-x/m-r-i-a- h-r-e-. --------------/---------------.
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. ‫א-- ע--- ה----- ב---.‬ ‫אני עושה התמחות בחול.‬ 0
a-- o----/o---- h------- b’x--. an- o----/o---- h------- b----. ani osseh/ossah hitmaxut b’xul. a-i o-s-h/o-s-h h-t-a-u- b’x-l. ---------/----------------’---.
Ovo je moj šef. ‫ז- ה---- ש--.‬ ‫זה המנהל שלי.‬ 0
z-- h-------- s----. ze- h-------- s----. zeh hamenahel sheli. z-h h-m-n-h-l s-e-i. -------------------.
Imam drage kolege. ‫י- ל- ק----- נ-----.‬ ‫יש לי קולגות נחמדים.‬ 0
y--- l- q------ n-------. ye-- l- q------ n-------. yesh li qolegot nexmadim. y-s- l- q-l-g-t n-x-a-i-. ------------------------.
U podne uvijek idemo u kantinu. ‫א---- ת--- א----- צ----- ב-----.‬ ‫אנחנו תמיד אוכלים צהריים במזנון.‬ 0
a----- t---- o----- t-------- b-------. an---- t---- o----- t-------- b-------. anaxnu tamid okhlim tsohoraim bamiznon. a-a-n- t-m-d o-h-i- t-o-o-a-m b-m-z-o-. --------------------------------------.
Tražim radno mjesto. ‫א-- מ--- / ת ע----.‬ ‫אני מחפש / ת עבודה.‬ 0
a-- m-------/m--------- a-----. an- m-------/m--------- a-----. ani mexapess/mexapesset avodah. a-i m-x-p-s-/m-x-p-s-e- a-o-a-. ------------/-----------------.
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. ‫א-- מ---- / ת כ-- ש--.‬ ‫אני מובטל / ת כבר שנה.‬ 0
a-- m-----/m------- k--- s-----. an- m-----/m------- k--- s-----. ani muvtal/muvtelet kvar shanah. a-i m-v-a-/m-v-e-e- k-a- s-a-a-. ----------/--------------------.
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. ‫י- ה--- מ-- מ------ ב---.‬ ‫יש הרבה מדי מובטלים בארץ.‬ 0
y--- h----- m---- m------- b-'a----. ye-- h----- m---- m------- b-------. yesh harbeh miday muvtalim ba'arets. y-s- h-r-e- m-d-y m-v-a-i- b-'a-e-s. -----------------------------'-----.

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?