Zbirka izraza

hr Raditi   »   th การทำงาน

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [ห้าสิบห้า]

hâ-sìp-hâ

การทำงาน

[gan-tam-ngan]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   

hrvatski tajlandski igra Više
Što ste po zanimanju? คุ------------ ค--- / ค-? คุณทำอาชีพอะไร ครับ / คะ? 0
ko-------------------------------́koon-tam-a-chêep-à-rai-kráp-ká
Moj muž je liječnik po zanimanju. สา-----------------ะ สามีดิฉันเป็นแพทย์คะ 0
sa----------------------------́sǎ-mee-dì-chǎn-bhen-pæ̂t-ká
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. ดิ--------------------- ว----------------ง ดิฉันทำงานเป็นนางพยาบาล วันละสองสามชั่วโมง 0
di-------------------------------------------------------------------gdì-chǎn-tam-ngan-bhen-na-ngóp-ya-ban-wan-lá-sǎwng-sǎm-chûa-mong
   
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. อี--------------------------ญ อีกไม่นานเราจะได้รับเงินบำนาญ 0
è-------------------------------------------nèek-mâi-nan-rao-jà-dâi-ráp-nger̶n-bam-nan
Ali porezi su visoki. แต----------ก แต่ภาษีสูงมาก 0
dh---------------------kdhæ̀-pa-sěe-sǒong-mâk
I zdravstveno osiguranje je skupo. แล--------------------ง และค่าประกันสุขภาพก็สูง 0
læ------------------------------------glǽ-kâp-rá-gan-sòok-pâp-gâw-sǒong
   
Što želiš jednom postati? หน- อ------------------? หนู อยากเป็นอะไรในอนาคต? 0
no------------------------------------tnǒo-à-yâk-bhen-à-rai-nai-à-na-kót
Želim biti inženjer. ผม- / ห--- อ------------ร ผม♂ / หนู♀ อยากเป็นวิศวกร 0
po---------------------------------npǒm-nǒo-à-yâk-bhen-wít-wá-gawn
Želim studirati na sveučilištu. ผม- / ห--- อ------------------------ย ผม♂ / หนู♀ อยากศึกษาต่อที่มหาวิทยาลัย 0
po----------------------------------------------------ipǒm-nǒo-à-yâk-sèuk-sǎ-dhàw-têem-hǎ-wít-ya-lai
   
Ja sam pripravnik. ผม- / ด----- เ---------------ด ผม♂ / ดิฉัน♀ เป็นพนักงานฝึกหัด 0
po-----------------------------------------tpǒm-dì-chǎn-bhen-pá-nák-ngan-fèuk-hàt
Ne zarađujem puno. ผม- / ด----- ม------------ก ผม♂ / ดิฉัน♀ มีรายได้ไม่มาก 0
po----------------------------------kpǒm-dì-chǎn-mee-rai-dâi-mâi-mâk
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. ผม- / ด----- ฝ------------------ศ ผม♂ / ดิฉัน♀ ฝึกงานอยู่ต่างประเทศ 0
po-------------------------------------------------tpǒm-dì-chǎn-fèuk-ngan-à-yôo-dhàng-bhrà-tâyt
   
Ovo je moj šef. นี-------------- ผ- / ด---น นี่คือหัวหน้าของ ผม / ดิฉัน 0
ne----------------------------------nnêe-keu-hǔa-nâk-ong-pǒm-dì-chǎn
Imam drage kolege. ผม / ด---- ม------------------ี ผม / ดิฉัน มีเพื่อนร่วมงานที่ดี 0
po------------------------------------------epǒm-dì-chǎn-mee-pêuan-rûam-ngan-têe-dee
U podne uvijek idemo u kantinu. เร------------------------------อ เราไปทานข้าวเที่ยงที่โรงอาหารเสมอ 0
ra-----------------------------------------------wrao-bhai-tan-kâo-tîang-têe-rong-a-hǎn-sǎy-maw
   
Tražim radno mjesto. ผม / ด---- ก-----------น ผม / ดิฉัน กำลังมองหางาน 0
po-----------------------------------npǒm-dì-chǎn-gam-lang-mawng-hǎ-ngan
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. ผม / ด---- ว------------------ว ผม / ดิฉัน ว่างงานมาหนึ่งปีแล้ว 0
po------------------------------------------opǒm-dì-chǎn-wâng-ngan-ma-nèung-bhee-lǽo
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. ที----------------------------ก ที่ประเทศนี้มีคนว่างงานจำนวนมาก 0
te--------------------------------------------------ktêep-rá-tâyt-née-mee-kon-wâng-ngan-jam-nuan-mâk
   

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?