Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   sk City

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [päťdesiatšesť]

City

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Imati volje m-ť c------a --eč---ni----robiť) m-- c--- (-- n----- n---- r----- m-ť c-u- (-a n-e-o- n-e-o r-b-ť- -------------------------------- mať chuť (na niečo, niečo robiť) 0
Imamo volje. Má-e---u-. M--- c---- M-m- c-u-. ---------- Máme chuť. 0
Nemamo volje. N-m-me---uť. N----- c---- N-m-m- c-u-. ------------ Nemáme chuť. 0
Bojati se. m-ť------h m-- s----- m-ť s-r-c- ---------- mať strach 0
Bojim se. M---st---h- / -ojím -a. M-- s------ / B---- s-- M-m s-r-c-. / B-j-m s-. ----------------------- Mám strach. / Bojím sa. 0
Ne bojim se. N--ám-žia-ny str-c-- /---b---m---. N---- ž----- s------ / N------ s-- N-m-m ž-a-n- s-r-c-. / N-b-j-m s-. ---------------------------------- Nemám žiadny strach. / Nebojím sa. 0
Imati vremena. ma- čas m-- č-- m-ť č-s ------- mať čas 0
On ima vremena. Má -as. M- č--- M- č-s- ------- Má čas. 0
On nema vremena. Nem- čas. N--- č--- N-m- č-s- --------- Nemá čas. 0
Dosađivati se. n--i- -a n---- s- n-d-ť s- -------- nudiť sa 0
Ona se dosađuje. Nudí--a. N--- s-- N-d- s-. -------- Nudí sa. 0
Ona se ne dosađuje. N----- sa. N----- s-- N-n-d- s-. ---------- Nenudí sa. 0
Biti gladan ma---l-d,--yť h-a-ný m-- h---- b-- h----- m-ť h-a-, b-ť h-a-n- -------------------- mať hlad, byť hladný 0
Jeste li gladni? Má-e hlad?---e hla-ní? M--- h---- S-- h------ M-t- h-a-? S-e h-a-n-? ---------------------- Máte hlad? Ste hladní? 0
Vi niste gladni? Ne-á-- h--d? N-e -t----ad-í? N----- h---- N-- s-- h------ N-m-t- h-a-? N-e s-e h-a-n-? ---------------------------- Nemáte hlad? Nie ste hladní? 0
Biti žedan m-ť s-äd,--y- -mäd-ý m-- s---- b-- s----- m-ť s-ä-, b-ť s-ä-n- -------------------- mať smäd, byť smädný 0
Oni su žedni. Ma-ú smä-. -ú s-----. M--- s---- S- s------ M-j- s-ä-. S- s-ä-n-. --------------------- Majú smäd. Sú smädní. 0
Oni nisu žedni. N----ú smäd.--ie -ú---ä--í. N----- s---- N-- s- s------ N-m-j- s-ä-. N-e s- s-ä-n-. --------------------------- Nemajú smäd. Nie sú smädní. 0

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!