Zbirka izraza

hr Dijelovi tijela   »   fi Ruumiinosia

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [viisikymmentäkahdeksan]

Ruumiinosia

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Crtam muškarca. M-n- --ir-än m-e-en. M--- p------ m------ M-n- p-i-r-n m-e-e-. -------------------- Minä piirrän miehen. 0
Prvo glavu. En--- pään. E---- p---- E-s-n p-ä-. ----------- Ensin pään. 0
Muškarac nosi šešir. Mieh------n-----u pää-s-. M------- o- h---- p------ M-e-e-l- o- h-t-u p-ä-s-. ------------------------- Miehellä on hattu päässä. 0
Kosa se ne vidi. Hi-k-ia -i n-e. H------ e- n--- H-u-s-a e- n-e- --------------- Hiuksia ei näe. 0
Uši se također ne vide. K---ia -i----sk-----äe. K----- e- m------- n--- K-r-i- e- m-ö-k-ä- n-e- ----------------------- Korvia ei myöskään näe. 0
Leđa se također ne vide. S-l--ä--- --ösk--- näe. S----- e- m------- n--- S-l-ä- e- m-ö-k-ä- n-e- ----------------------- Selkää ei myöskään näe. 0
Crtam oči i usta. M-n--pi-rrän-sil--t--a-s---. M--- p------ s----- j- s---- M-n- p-i-r-n s-l-ä- j- s-u-. ---------------------------- Minä piirrän silmät ja suun. 0
Muškarac pleše i smije se. Mi-- ta---i- j- ---ra-. M--- t------ j- n------ M-e- t-n-s-i j- n-u-a-. ----------------------- Mies tanssii ja nauraa. 0
Muškarac ima dug nos. Mi--el----n-----ä----ä. M------- o- p---- n---- M-e-e-l- o- p-t-ä n-n-. ----------------------- Miehellä on pitkä nenä. 0
On nosi štap u rukama. H-nel-ä-on -e-p--kä-e---ä-. H------ o- k---- k--------- H-n-l-ä o- k-p-i k-d-s-ä-n- --------------------------- Hänellä on keppi kädessään. 0
On nosi i šal oko vrata. Hä-ellä--- m-ö-----l--u-------l-n--m----. H------ o- m--- k--------- k----- y------ H-n-l-ä o- m-ö- k-u-a-u-v- k-u-a- y-p-r-. ----------------------------------------- Hänellä on myös kaulahuivi kaulan ympäri. 0
Zima je i hladno je. O- talv- -a--n --lm-. O- t---- j- o- k----- O- t-l-i j- o- k-l-ä- --------------------- On talvi ja on kylmä. 0
Ruke su jake. K--et-ov-t ---m-k-aa-. K---- o--- v---------- K-d-t o-a- v-i-a-k-a-. ---------------------- Kädet ovat voimakkaat. 0
Noge su također jake. J--a----a----ös vo-m----a-. J---- o--- m--- v---------- J-l-t o-a- m-ö- v-i-a-k-a-. --------------------------- Jalat ovat myös voimakkaat. 0
Muškarac je od snijega. Mi-s----lum-st-. M--- o- l------- M-e- o- l-m-s-a- ---------------- Mies on lumesta. 0
On ne nosi hlače i kaput. H--e-lä--i ole---äl--än hous----e-kä tak---. H------ e- o-- p------- h------ e--- t------ H-n-l-ä e- o-e p-ä-l-ä- h-u-u-a e-k- t-k-i-. -------------------------------------------- Hänellä ei ole päällään housuja eikä takkia. 0
Ali mušakarac se ne smrzava. Mutta-hän-llä--- --e-k-l-ä. M---- h------ e- o-- k----- M-t-a h-n-l-ä e- o-e k-l-ä- --------------------------- Mutta hänellä ei ole kylmä. 0
On je snjegović. Hän-on -u-iu-k-. H-- o- l-------- H-n o- l-m-u-k-. ---------------- Hän on lumiukko. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...