Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   hi क्रमसूचक संख्याएँ

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

६१ [इकसठ]

61 [ikasath]

क्रमसूचक संख्याएँ

[kramasoochak sankhyaen]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hindu igra Više
Prvi mjesec je siječanj. प--ा ----- ---री-है प--- म---- ज---- ह- प-ल- म-ी-ा ज-व-ी ह- ------------------- पहला महीना जनवरी है 0
p--ala -ahe-na jan-v-re- --i p----- m------ j-------- h-- p-h-l- m-h-e-a j-n-v-r-e h-i ---------------------------- pahala maheena janavaree hai
Drugi mjesec je veljača. दू-रा----न- फरव----ै द---- म---- फ---- ह- द-स-ा म-ी-ा फ-व-ी ह- -------------------- दूसरा महीना फरवरी है 0
d--s-ra -ah-e-a ph----a--- h-i d------ m------ p--------- h-- d-o-a-a m-h-e-a p-a-a-a-e- h-i ------------------------------ doosara maheena pharavaree hai
Treći mjesec je ožujak. त-सर- म-----मार्च--ै त---- म---- म---- ह- त-स-ा म-ी-ा म-र-च ह- -------------------- तीसरा महीना मार्च है 0
te--ar--maheena--aarc----i t------ m------ m----- h-- t-e-a-a m-h-e-a m-a-c- h-i -------------------------- teesara maheena maarch hai
Četvrti mjesec je travanj. च----म-ी-ा---्-ै- -ै च--- म---- अ----- ह- च-थ- म-ी-ा अ-्-ै- ह- -------------------- चौथा महीना अप्रैल है 0
chau-ha -a---n- -prail---i c------ m------ a----- h-- c-a-t-a m-h-e-a a-r-i- h-i -------------------------- chautha maheena aprail hai
Peti mjesec je svibanj. प-ँ-वा -ही-ा ----ै प----- म---- म- ह- प-ँ-व- म-ी-ा म- ह- ------------------ पाँचवा महीना मई है 0
p-a-c---a --he-na ---- hai p-------- m------ m--- h-- p-a-c-a-a m-h-e-a m-e- h-i -------------------------- paanchava maheena maee hai
Šesti mjesec je lipanj. छठ- -ह-ना-जून है छ-- म---- ज-- ह- छ-ा म-ी-ा ज-न ह- ---------------- छठा महीना जून है 0
ch---h- -ah-ena -o-n---i c------ m------ j--- h-- c-h-t-a m-h-e-a j-o- h-i ------------------------ chhatha maheena joon hai
Šest mjeseci je pola godine. छ- ---नो- क--आ-ा -र-----त--है छ- म----- क- आ-- व--- ह--- ह- छ- म-ी-ो- क- आ-ा व-्- ह-त- ह- ----------------------------- छः महीनों का आधा वर्ष होता है 0
c-h-- maheenon--a-aad-a-va--- -ot- -ai c---- m------- k- a---- v---- h--- h-- c-h-h m-h-e-o- k- a-d-a v-r-h h-t- h-i -------------------------------------- chhah maheenon ka aadha varsh hota hai
Siječanj, veljača, ožujak, ज-व-ी---र-री,-म-र--, ज----- फ----- म----- ज-व-ी- फ-व-ी- म-र-च- -------------------- जनवरी, फरवरी, मार्च, 0
j-na-aree, p-aravar-e- -a---h, j--------- p---------- m------ j-n-v-r-e- p-a-a-a-e-, m-a-c-, ------------------------------ janavaree, pharavaree, maarch,
travanj, svibanj i lipanj. अ-्--ल,-म- -र जून अ------ म- औ- ज-- अ-्-ै-, म- औ- ज-न ----------------- अप्रैल, मई और जून 0
a-rail,--a-- au- jo-n a------ m--- a-- j--- a-r-i-, m-e- a-r j-o- --------------------- aprail, maee aur joon
Sedmi mjesec je srpanj. स-त-ा- म--ना -ुला- -ै स----- म---- ज---- ह- स-त-ा- म-ी-ा ज-ल-ई ह- --------------------- सातवाँ महीना जुलाई है 0
s-a----a--mahe-------ae--h-i s-------- m------ j----- h-- s-a-a-a-n m-h-e-a j-l-e- h-i ---------------------------- saatavaan maheena julaee hai
Osmi mjesec je kolovoz. आ--ाँ म-ीना अगस्---ै आ---- म---- अ---- ह- आ-व-ँ म-ी-ा अ-स-त ह- -------------------- आठवाँ महीना अगस्त है 0
a-t-a---n--a-e-------st-h-i a-------- m------ a---- h-- a-t-a-a-n m-h-e-a a-a-t h-i --------------------------- aathavaan maheena agast hai
Deveti mjesec je rujan. नव-ँ-म-ीना -ि-म--र -ै न--- म---- स------ ह- न-ा- म-ी-ा स-त-्-र ह- --------------------- नवाँ महीना सितम्बर है 0
n-v--- ----e-a sita-b-- h-i n----- m------ s------- h-- n-v-a- m-h-e-a s-t-m-a- h-i --------------------------- navaan maheena sitambar hai
Deseti mjesec je listopad. द--ाँ ----ा--क्--ब--है द---- म---- अ------ ह- द-व-ँ म-ी-ा अ-्-ू-र ह- ---------------------- दसवाँ महीना अक्तूबर है 0
da--vaan---heena-a-t--b-r -ai d------- m------ a------- h-- d-s-v-a- m-h-e-a a-t-o-a- h-i ----------------------------- dasavaan maheena aktoobar hai
Jedanaesti mjesec je studeni. ग्-ारहवा--मही-ा नवं----ै ग-------- म---- न---- ह- ग-य-र-व-ँ म-ी-ा न-ं-र ह- ------------------------ ग्यारहवाँ महीना नवंबर है 0
gyaa-a--v-a------en- n-va---r--ai g----------- m------ n------- h-- g-a-r-h-v-a- m-h-e-a n-v-m-a- h-i --------------------------------- gyaarahavaan maheena navambar hai
Dvanaesti mjesec je prosinac. बारह--ँ महीना -िसं-- है ब------ म---- द----- ह- ब-र-व-ँ म-ी-ा द-स-ब- ह- ----------------------- बारहवाँ महीना दिसंबर है 0
ba----a---n-mah-en----s----r-hai b---------- m------ d------- h-- b-a-a-a-a-n m-h-e-a d-s-m-a- h-i -------------------------------- baarahavaan maheena disambar hai
Dvanaest mjeseci je jedna godina. बा-ह मही-------ए--वर---हो-ा--ै ब--- म----- क- ए- व--- ह--- ह- ब-र- म-ी-ो- क- ए- व-्- ह-त- ह- ------------------------------ बारह महीनों का एक वर्ष होता है 0
baa--h-m-he--on k--ek-varsh h----hai b----- m------- k- e- v---- h--- h-- b-a-a- m-h-e-o- k- e- v-r-h h-t- h-i ------------------------------------ baarah maheenon ka ek varsh hota hai
Srpanj, kolovoz, rujan, जुलाई- अग--त---ि---बर, ज----- अ----- स------- ज-ल-ई- अ-स-त- स-त-्-र- ---------------------- जुलाई, अगस्त, सितम्बर, 0
j---ee- a---t,---t--bar, j------ a----- s-------- j-l-e-, a-a-t- s-t-m-a-, ------------------------ julaee, agast, sitambar,
listopad, studeni i prosinac. अ-्त-ब---नव---, ----बर अ------- न----- द----- अ-्-ू-र- न-ं-र- द-स-ब- ---------------------- अक्तूबर, नवंबर, दिसंबर 0
ak--o-a-, ---amb--- --s-m--r a-------- n-------- d------- a-t-o-a-, n-v-m-a-, d-s-m-a- ---------------------------- aktoobar, navambar, disambar

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...