Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   hu Sorszámok

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [hatvanegy]

Sorszámok

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Az el---hó--- a--anuá-. A- e--- h---- a j------ A- e-s- h-n-p a j-n-á-. ----------------------- Az első hónap a január. 0
Drugi mjesec je veljača. A ------k h--ap-a f-br---. A m------ h---- a f------- A m-s-d-k h-n-p a f-b-u-r- -------------------------- A második hónap a február. 0
Treći mjesec je ožujak. A h-rm--i--hóna- a -á--i-s. A h------- h---- a m------- A h-r-a-i- h-n-p a m-r-i-s- --------------------------- A harmadik hónap a március. 0
Četvrti mjesec je travanj. A -e-ye-i- h---p--- --r-l-s. A n------- h---- a- á------- A n-g-e-i- h-n-p a- á-r-l-s- ---------------------------- A negyedik hónap az április. 0
Peti mjesec je svibanj. Az---ödik-h-nap a -á-u-. A- ö----- h---- a m----- A- ö-ö-i- h-n-p a m-j-s- ------------------------ Az ötödik hónap a május. 0
Šesti mjesec je lipanj. A -a-o--k ----p --j--ius. A h------ h---- a j------ A h-t-d-k h-n-p a j-n-u-. ------------------------- A hatodik hónap a június. 0
Šest mjeseci je pola godine. Ha--h---- az-eg--f--é-. H-- h---- a- e-- f----- H-t h-n-p a- e-y f-l-v- ----------------------- Hat hónap az egy félév. 0
Siječanj, veljača, ožujak, J--------e--u--, -á-cius, J------ f------- m------- J-n-á-, f-b-u-r- m-r-i-s- ------------------------- Január, február, március, 0
travanj, svibanj i lipanj. áprili-,-máju---s ----u-. á------- m---- é- j------ á-r-l-s- m-j-s é- j-n-u-. ------------------------- április, május és június. 0
Sedmi mjesec je srpanj. A h-t-di----na--a-júl---. A h------ h---- a j------ A h-t-d-k h-n-p a j-l-u-. ------------------------- A hetedik hónap a július. 0
Osmi mjesec je kolovoz. A-ny--ca-ik-hón-p--z-a-g-sztus. A n-------- h---- a- a--------- A n-o-c-d-k h-n-p a- a-g-s-t-s- ------------------------------- A nyolcadik hónap az augusztus. 0
Deveti mjesec je rujan. A--i--n--d-k-hó-a- a -----em-e-. A k--------- h---- a s---------- A k-l-n-e-i- h-n-p a s-e-t-m-e-. -------------------------------- A kilencedik hónap a szeptember. 0
Deseti mjesec je listopad. A tizedik ----- -z--któ---. A t------ h---- a- o------- A t-z-d-k h-n-p a- o-t-b-r- --------------------------- A tizedik hónap az október. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. A --z---gyedik-h-nap-a-n-v--b--. A t----------- h---- a n-------- A t-z-n-g-e-i- h-n-p a n-v-m-e-. -------------------------------- A tizenegyedik hónap a november. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. A--i-e--e-te--k--óna------cem-er. A t------------ h---- a d-------- A t-z-n-e-t-d-k h-n-p a d-c-m-e-. --------------------------------- A tizenkettedik hónap a december. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. T-z--k-- --na- az-e-y év. T------- h---- a- e-- é-- T-z-n-é- h-n-p a- e-y é-. ------------------------- Tizenkét hónap az egy év. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Július- aug-s-tus,--zep-embe-, J------ a--------- s---------- J-l-u-, a-g-s-t-s- s-e-t-m-e-, ------------------------------ Július, augusztus, szeptember, 0
listopad, studeni i prosinac. okt-ber- n-v-m-er -- de-emb-r. o------- n------- é- d-------- o-t-b-r- n-v-m-e- é- d-c-m-e-. ------------------------------ október, november és december. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...