Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   am ጥያቄዎችን መጠየቅ 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [ስልሳ ሁለት]

62 [ስልሳ ሁለት]

ጥያቄዎችን መጠየቅ 1

[ጥያቄ መጠየቅ 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
učiti መ-ር መ-- መ-ር --- መማር 0
ጥያ- መጠ-ቅ 1 ጥ-- መ--- 1 ጥ-ቄ መ-የ- 1 ---------- ጥያቄ መጠየቅ 1
Uče li učenici puno? ተማ--ቹ-ብዙ ይማ--? ተ---- ብ- ይ---- ተ-ሪ-ቹ ብ- ይ-ራ-? -------------- ተማሪዎቹ ብዙ ይማራሉ? 0
መ-ር መ-- መ-ር --- መማር
Ne, oni uče malo. አ------- ትንሽ ይማራ-። አ- ፤ እ-- ት-- ይ---- አ- ፤ እ-ሱ ት-ሽ ይ-ራ-። ------------------ አይ ፤ እነሱ ትንሽ ይማራሉ። 0
መማር መ-- መ-ር --- መማር
pitati መ-የቅ መ--- መ-የ- ---- መጠየቅ 0
ተ--ዎ--ብዙ-ይ-ራ-? ተ---- ብ- ይ---- ተ-ሪ-ቹ ብ- ይ-ራ-? -------------- ተማሪዎቹ ብዙ ይማራሉ?
Pitate li često učitelja? መምህ-ን ቶሎ -- ጥያ- -ጠይ--? መ---- ቶ- ቶ- ጥ-- ይ----- መ-ህ-ን ቶ- ቶ- ጥ-ቄ ይ-ይ-ሉ- ---------------------- መምህሩን ቶሎ ቶሎ ጥያቄ ይጠይቃሉ? 0
ተ-----ብ---ማራ-? ተ---- ብ- ይ---- ተ-ሪ-ቹ ብ- ይ-ራ-? -------------- ተማሪዎቹ ብዙ ይማራሉ?
Ne, ne pitam ga često. አይ - ቶሎ ቶ- ጥ-ቄ-ችን አ-ጠይቅም። አ- ፤ ቶ- ቶ- ጥ----- አ------ አ- ፤ ቶ- ቶ- ጥ-ቄ-ች- አ-ጠ-ቅ-። ------------------------- አይ ፤ ቶሎ ቶሎ ጥያቄዎችን አልጠይቅም። 0
አ--- --- ት-ሽ -ማ--። አ- ፤ እ-- ት-- ይ---- አ- ፤ እ-ሱ ት-ሽ ይ-ራ-። ------------------ አይ ፤ እነሱ ትንሽ ይማራሉ።
odgovoriti መመ-ስ መ--- መ-ለ- ---- መመለስ 0
አ--፤-እ-- ትን---ማ-ሉ። አ- ፤ እ-- ት-- ይ---- አ- ፤ እ-ሱ ት-ሽ ይ-ራ-። ------------------ አይ ፤ እነሱ ትንሽ ይማራሉ።
Odgovorite, molim Vas. እ--ዎ-ይ---። እ--- ይ---- እ-ክ- ይ-ል-። ---------- እባክዎ ይመልሱ። 0
መጠየቅ መ--- መ-የ- ---- መጠየቅ
Odgovaram. እኔ -መ---ው። እ- እ------ እ- እ-ል-ለ-። ---------- እኔ እመልሳለው። 0
መጠየቅ መ--- መ-የ- ---- መጠየቅ
raditi መ--ት መ--- መ-ራ- ---- መስራት 0
መ--ሩ--ቶ--ቶ- --ቄ -ጠ---? መ---- ቶ- ቶ- ጥ-- ይ----- መ-ህ-ን ቶ- ቶ- ጥ-ቄ ይ-ይ-ሉ- ---------------------- መምህሩን ቶሎ ቶሎ ጥያቄ ይጠይቃሉ?
Radi li on upravo? እሱ አሁ--እ----ነው? እ- አ-- እ--- ነ-- እ- አ-ን እ-ሰ- ነ-? --------------- እሱ አሁን እየሰራ ነው? 0
መም-----ሎ--- ጥ-ቄ -ጠ-ቃ-? መ---- ቶ- ቶ- ጥ-- ይ----- መ-ህ-ን ቶ- ቶ- ጥ-ቄ ይ-ይ-ሉ- ---------------------- መምህሩን ቶሎ ቶሎ ጥያቄ ይጠይቃሉ?
Da, on upravo radi. አዎ ፤ እሱ -ሁ-------ነ-። አ- ፤ እ- አ-- እ--- ነ-- አ- ፤ እ- አ-ን እ-ሰ- ነ-። -------------------- አዎ ፤ እሱ አሁን እየሰራ ነው። 0
አይ ---ሎ ቶሎ ጥ-ቄዎችን--ልጠይ-ም። አ- ፤ ቶ- ቶ- ጥ----- አ------ አ- ፤ ቶ- ቶ- ጥ-ቄ-ች- አ-ጠ-ቅ-። ------------------------- አይ ፤ ቶሎ ቶሎ ጥያቄዎችን አልጠይቅም።
dolaziti መ-ጣት መ--- መ-ጣ- ---- መምጣት 0
አ- - ቶ--ቶ-----ዎችን-አልጠይ-ም። አ- ፤ ቶ- ቶ- ጥ----- አ------ አ- ፤ ቶ- ቶ- ጥ-ቄ-ች- አ-ጠ-ቅ-። ------------------------- አይ ፤ ቶሎ ቶሎ ጥያቄዎችን አልጠይቅም።
Dolazite li? ይ-ጣሉ? ይ---- ይ-ጣ-? ----- ይመጣሉ? 0
መመለስ መ--- መ-ለ- ---- መመለስ
Da, dolazimo odmah. አዎ-- አሁ- ---ጣ-ን። አ- ፤ አ-- እ------ አ- ፤ አ-ን እ-መ-ለ-። ---------------- አዎ ፤ አሁን እንመጣለን። 0
መ--ስ መ--- መ-ለ- ---- መመለስ
stanovati መኖር መ-- መ-ር --- መኖር 0
እባክ- ይ--ሱ። እ--- ይ---- እ-ክ- ይ-ል-። ---------- እባክዎ ይመልሱ።
Stanujete li u Berlinu? በር-ን --- -ው-የሚ-ሩት? በ--- ው-- ነ- የ----- በ-ሊ- ው-ጥ ነ- የ-ኖ-ት- ------------------ በርሊን ውስጥ ነው የሚኖሩት? 0
እባ-------። እ--- ይ---- እ-ክ- ይ-ል-። ---------- እባክዎ ይመልሱ።
Da, stanujem u Berlinu. አዎ-- -ርሊን ው-- ነ- የ----። አ- ፤ በ--- ው-- ነ- የ----- አ- ፤ በ-ሊ- ው-ጥ ነ- የ-ኖ-ው- ----------------------- አዎ ፤ በርሊን ውስጥ ነው የምኖረው። 0
እኔ እመ-ሳ--። እ- እ------ እ- እ-ል-ለ-። ---------- እኔ እመልሳለው።

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!